Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rumunija i humanitarna pomoć data zemljama u razvoju

Jedan od velikih procesa posle Drugog svetskog rata bila je dekolonizacija sveta. Metropole su morale da priznaju status nezavisnosti bivšim kolonijama i odnosi među njima su nastavile da postoje sa novih pozicija. Ali čak i iz socijalističkih zemalja počela je da se javlja spremnost da se u ime novog humanizma podrže zemlje onoga što se danas zove Globalni jug“, odnosno Latinske Amerike, Afrike, Azije i Okeanije. U odnosima između starih država i novih nastalih iz bivših kolonija, humanitarna pomoć je bila među najobimnijim oblicima podrške. Ali nije bilo manje tačno da su pomoć i podrška prećutno zastupali interese onih koji su je nudili.

Rumunija i humanitarna pomoć data zemljama u razvoju
Rumunija i humanitarna pomoć data zemljama u razvoju

, 11.09.2023, 15:33

Jedan od velikih procesa posle Drugog svetskog rata bila je dekolonizacija sveta. Metropole su morale da priznaju status nezavisnosti bivšim kolonijama i odnosi među njima su nastavile da postoje sa novih pozicija. Ali čak i iz socijalističkih zemalja počela je da se javlja spremnost da se u ime novog humanizma podrže zemlje onoga što se danas zove Globalni jug“, odnosno Latinske Amerike, Afrike, Azije i Okeanije. U odnosima između starih država i novih nastalih iz bivših kolonija, humanitarna pomoć je bila među najobimnijim oblicima podrške. Ali nije bilo manje tačno da su pomoć i podrška prećutno zastupali interese onih koji su je nudili.


Socijalistička Rumunija je takođe ušla u Treći svet“, kako se zvao Globalni jug, počev od 1970-ih godina. Politika otvorenosti Nikolaja Čaušeskua prema afričkom kontinentu, prema socijalističkim zemljama ili zemljama koje su simpatisale socijalizam u Aziji i pokretima komunista iz Latinske Amerike je dobro poznata.


Istoričarka Mia Žinga iz Instituta za Istraživanje zločina komunizma i rumunskog egzila deo je većeg projekta koji proučava rumunsku globalnu politiku iz perioda 1960-1980 godina.


U čemu se sastojala humanitarna pomoć koju je ponudila Rumunija? Koristili smo metod da vidimo sve moguće nivoe humanitarne pomoći počevši od klasičnog, odnosno hitne humanitarne pomoći. Na početku je to ono o čemu govorimo, hitna pomoć u slučaj prirodnih nepogoda: suše, poplave, zemljotresi i tako dalje. Međutim, ne samo Rumunija, već i druge države istočnog bloka i zapadne države primenjivale su i druge vidove pomoći: onu za stanovništvo u zonama sukoba ili u izbegličkim kampovima, materijalnu pomoć i vojnu pomoć raznim oslobodilačkim pokretima i nekim komunističkim partijama. Najveći deo novca je išao upravo u ove svrhe, u stvarnosti. Kao i na stipendiranje preduniverzitetskog obrazovanja, univerzitetske i specijalističke prakse, obezbeđenje specijalizovane stručnosti i opreme, podrška projektima razvoja.“


Rumunija je 1979. godine pomogla zemljama u razvoju sa tri kontinenta: Peru, Martinik, Dominikanska Republika, Nikaragva, Meksiko iz Severne, Centralne i Južne Amerike; Benin, Etiopija, Sudan, Burundi, Mozambik, Senegal, Centralnoafrička Republika, Mauritanija, Republika Zelenortska Ostrva, Namibija, Gvineja Bisao iz Afrike; Jemen i Liban u Aziji. Mia Žinga je primetila da se humanitarna pomoć i podrška koja se vodila političkim interesima često preplitala. Na primer, Rumunija je aktivno podržavala marksističko-lenjinističku grupu Narodni Afrički Savez iz Zimbabvea (ZAPU), koja je učestvovala u građanskom ratu iz Rodezije između 1964. i 1979. godine.


Na svakom takvom nivou, ako pažljivo pogledamo, postoje i druge vrste konkretnih akcija. Na primer, za prirodne nepogode pomoć je pre svega u osnovnoj hrani, odeći, lekovima i medicinskoj pomoći. Nakon toga, u zavisnosti od potreba, pomoć se razlikuje. Iz mnoštva akcija izabrala sam borce ZAPU koji su mi se činili najzanimljiviji. Ovoj organizaciji je 1979. godine otišlo oko 9,5 miliona leja, pod uslovom da je prosečan iznos za neku drugu akciju bio 250.000 leja. Razlika je bila veoma velika.“


Mia Žinga je takođe objasnila mehanizam po kome Rumunija dodeljuje pomoć zemljama u razvoju. Posmatrala sam kako se odvijao ovaj projekat humanitarne pomoći, gde je počeo i gde se završio. Da li je to bila inicijativa rumunske države ili je, naprotiv, korisnik taj koji je tražio pomoć? U svim slučajevima, barem u onima koje su do sada identifikovani, pomoć je dodeljena nakon formalnog zahteva upućenog na visokom nivou. Zahtev je došao od poznatog lidera dotične partije ili pokreta, verovatno nakon sastanka sa Nikolajem Čaušeskuom, bilo nakon posete ili sastanka u inostranstvu. Po prijemu ovog zahteva, Odsek za spoljne odnose Centralnog komiteta Rumunske Komunističke Partije (PCR) je sačinio belešku u kojoj se obrazlaže da li je taj zahtev odobren ili odbijen, a obrazloženje je sadržalo i kratku istoriju odnosa humanitarne pomoći sa dotičnim korisnikom, iznose za svaku godinu, da li je bilo prethodne pomoći, koliko je dobro ili loše iskorišćena pomoć, kao i diplomatski problemi koji bi nastali kao rezultat date pomoći. Bilo je mnogo situacija u kojima bi Rumunija pomogla, ali je međunarodni politički kontekst u to vreme bio takav da je odgovor bio negativan. U svim slučajevima, Nikolaje Čaušesku je imao poslednju reč. Ima slučajeva koji su, poput Vijetnama, dobili zeleno svetlo. Bez obzira na traženi iznos, on im je dat. U jednom trenutku dolazi Nikolaje Čaušesku i kaže da Rumunija pomaže Vijetnamu već 10 godina i traži da Vijetnamci prestanu da žive od pomoći i počnu da rade“.


Socijalistička Rumunija, kao i druge socijalističke države, imala je diferenciranu politiku pomoći zemljama u razvoju. Arhive otkrivaju i uspehe i neuspehe različitih projekata, a Afrika je bila privilegovani kontinent za viziju globalne politike Čaušeskuove Rumunije, kontinent koji je posetio više puta.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company