Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Stranice Rumunske istorije, Adrijanopoljski ugovor

Jugoistočni evropski svet prve polovine 19. veka menjao se u svetlu modernih ideja, a posebno nacionalne ideje. Evropa je bila u postnapoleonovskom periodu, Sveta alijansa Rusije, Austrije i Pruske uspostavila je novi konzervativni poredak na kontinentu. Liberalizam 18. veka okrenuo se ka podsticanju nacionalnog kapitalizma, a u jugoistočnoj Evropi je jačao antiosmanski diskurs.

Stranice Rumunske istorije, Adrijanopoljski ugovor
Stranice Rumunske istorije, Adrijanopoljski ugovor

, 22.11.2021, 13:56

Jugoistočni evropski svet prve polovine 19. veka menjao se u svetlu modernih ideja, a posebno nacionalne ideje. Evropa je bila u postnapoleonovskom periodu, Sveta alijansa Rusije, Austrije i Pruske uspostavila je novi konzervativni poredak na kontinentu. Liberalizam 18. veka okrenuo se ka podsticanju nacionalnog kapitalizma, a u jugoistočnoj Evropi je jačao antiosmanski diskurs.


Rusija je postala glavna sila na prostoru rumunskog prostora i istorija rađanja moderne Rumunije ne bi se mogla u potpunosti razumeti bez prisustva i delovanja Rusije. Bila je to ultrakonzervativna sila koja je pokušala da sprovede u delo neke evropske reformističke ideje. Ruska tradicija reformi započela je sa carem Petrom I Velikim (1672-1725) početkom 18. veka. Car Aleksandar I (1777-1825) pokušao je da reformiše Rusiju po francuskom modelu, ali su ga nestabilnost i teror izazvani Francuskom revolucijom 1789-1795 sprečili u tome. Sveta alijansa tri evropske sile pobednice protiv Napoleona I obavezala se da će suzbiti svaki pokušaj revolucije i rušenja uspostavljenog poretka.


S druge strane, rumunski prostor je vekovima bio pod uticajem druge podjednako ultrakonzervativne imperijalne sile, naime Otomanskog carstva. Ovde su evropske reforme zahvatile još teže nego u Rusiji, koja je imala evropeizovanu vladajuću elitu. Otomansko carstvo je, u rumunskim kneževinama, nametnulo fanariotske gospodare iz grčkih porodica a ove administracije su se pokazale korumpirane i neefikasne. Rumunske evropske elite će razviti žestoku anti-otomansku retoriku dok traže podršku naizgled liberalne Rusije.


Godine 1826. godine, Rusija i Osmansko carstvo su potpisale Akermansku konvenciju kojom je potvrđen kraj ere fanariota od strane Osmanlija. Jonica Sandu Sturdza u Moldaviji i Grigore IV Gika u Munteniji postali su dva princa rumunskog porekla koji su zauzimali dva sedišta u Jašiju i Bukureštu. Uvedena je vladavina sa mandatom od 7 godina, a prinčeve su birali sabori boljara. Konvencija je dvema rumunskim kneževinama dala pravo na slobodnu međunarodnu trgovinu. Ali 1828. godine izbio je rat između Rusije i Osmanskog carstva nakon odluke Osmanlija da otkažu konvenciju i da više ne dozvoljavaju ruskim brodovima da prelaze Bosfor i Dardaneli. Bio je to novi rat iz dugog niza rusko-turskih sukoba koji će započeti početkom 18. veka. Posle vojnih operacija, 1829. godine Rusi su izašli kao pobednici i naterali Turke da potpišu mirovni ugovor u Adrijanopolju, današnjem Jedrenu, sa velikim uticajem na istoriju Rumuna. Istoričar Konstantin Ardeleanu je profesor na Univerzitetu Dunarea de Žos u Galaciju i opširno je pisao o značaju reke Dunav u istoriji Rumuna u 19. veku. A po njegovom mišljenju, Adrijanopoljski ugovor je nulta prekretnica u simbolici rađanja moderne rumunske države. Track: To je mnogo značilo za razvoj rumunskog prostora. To je presudan trenutak u istoriji Rumunije, ali mu ne pridajemo uvek dovoljno pažnje. To je zato što je to trenutak kada, kao rezultat sporazuma između dve sile potpisnice, kao rezultat činjenice da kneževine stiču trgovačku slobodu, kao rezultat zaključivanja onoga što se zvalo otomanski ekonomski monopol“, zapadni kapitalizam ulazi na rumunski prostor. Adrijanopoljski ugovor je važna simbolična tačka za početak ekonomske modernizacije kneževina povezujući ih sa svetskim tržištem. Bez sumnje, kapitalističkih odnosa je bilo i ranije, ali od ovog trenutka, od 1829. godine, rumunske kneževine postaju na ekonomskoj mapi sveta važan orijentir za trgovinu žitom, ne samo za istanbulsko tržište, već za celokupnu svetsku ekonomiju. To je vreme kada ekonomska modernizacija uzrokuje da se zapravo čitavo društvo promeni u dve kneževine, Munteniji i Moldaviji.


Nakon rata, Adrijanopoljskim ugovorom napravljen je prvi veći prekršaj osmanskog monopola nad rumunskim zemljama. Ugovor potpisan 14. septembra 1829. godine daje Rusiji status zaštitne sile nad Moldavijom i Muntenijom. Osmansko carstvo je zadržalo status suzerena, ali više nije moglo samostalno da donosi odluke. Južna granica Muntenije uspostavljena je na plovnom kanalu Dunava i, što je veoma važno, dunavske luke Turnu, Đurđu i Braila, pod osmanskom kontrolom, vraćene su pod kontrolu Muntenije. Vlaškim trgovačkim brodovima priznata je i sloboda plovidbe Dunavom, a Moldavija je dobila pravo da razvija luku Galac. Tako je trgovina žitom postala glavni izvor sredstava za dve rumunske države.


Adrijanopoljski ugovor potvrđuje vojno prisustvo ruske vojske na rumunskoj teritoriji. Sve do 1834. godine ruska administracija je pokušavala da reformiše dve kneževine predlažući niz liberalnih reformi, mnogo liberalnijih nego u samoj Rusiji. U tom smislu, prvi nacrt ustava Kneževina bio je Zbornik organskih propisa za vreme guvernera Pavla Kiseleva. Istoričari se danas slažu da su reforme koje su sproveli Rusi u Munteniji i Moldaviji, u stvari, bili samo eksperimenti za procenu promena kod stanovništva. Medjutim, posle 1834. Rumuni će dokazati da jednostavan eksperiment može prerasti u jedan koherentan projekat.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company