Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Univerzitet Babeš-Boljaj

Rumunsko-mađarski spor u 20 veku imao je i svoje akademsko poglavlje vezano za Univerzitet u Klužu. Naslednik tradicije Jezujitskog kolegijuma osnovan u gradu 1581 godine i Univerziteta sa predavanjem na mađarskom jeziku osnovan 1872 godine, Univerzitet u Klužu je postao predmet spora naročito nakon što su rumuni tražili u toku revolucije od 1848 godine univerzitet na rumunskom jeziku, ali im je zahtev odbaćen. Posle 1918 godine kada je Transilvanija ušla u sastavu Rumunije, u Klužu je osnovan Univerzitet Ferdinand I, a stari Univerzitet Franc Jozep se smestio u Segedu, Mađarskoj do 1940 godine. Posle ulaska Severne Transilvanije u sastavu Mađarske, u avgustu 1940 godine mađarski univerzitet se vratio na svoje staro mesto, i došao je red rumunskog univerziteta da se smesti u Sibiu sledeći da se posle 1945 godine kada je vraćen Rumuniji severni deo Transilvanije vrati u Klužu. Da bi zadovoljili želje obe strane, komunisti su odlučili da otvore dva univerziteta u Klužu, jedan rumunski nazvan Viktor Babeš, prema imenu jednog velikog rumunskog lekara i drugi mađarski, nazvan Janoš Boljaj u čast poznatog mađarskog matematičara. 1959 godine dogodila se fuzija ova dva univerziteta i tako se pojavio Univerzitet Babeš-Boljaj. Janoš Fazekaš bio je jedan od lidera mađarske manjine u doba komunizma. U jednom intervju od 2002 godine za Centar usmene istorije rumunske radiodifuzije Janoš Fazekaš smatra da je Nikolaje Čaušesku kriv za nestanak Univerziteta Boljaj. Janoš Fazekaš:

Univerzitet Babeš-Boljaj
Univerzitet Babeš-Boljaj

, 25.02.2019, 16:21

Rumunsko-mađarski spor u 20 veku imao je i svoje akademsko poglavlje vezano za Univerzitet u Klužu. Naslednik tradicije Jezujitskog kolegijuma osnovan u gradu 1581 godine i Univerziteta sa predavanjem na mađarskom jeziku osnovan 1872 godine, Univerzitet u Klužu je postao predmet spora naročito nakon što su rumuni tražili u toku revolucije od 1848 godine univerzitet na rumunskom jeziku, ali im je zahtev odbaćen. Posle 1918 godine kada je Transilvanija ušla u sastavu Rumunije, u Klužu je osnovan Univerzitet Ferdinand I, a stari Univerzitet Franc Jozep se smestio u Segedu, Mađarskoj do 1940 godine. Posle ulaska Severne Transilvanije u sastavu Mađarske, u avgustu 1940 godine mađarski univerzitet se vratio na svoje staro mesto, i došao je red rumunskog univerziteta da se smesti u Sibiu sledeći da se posle 1945 godine kada je vraćen Rumuniji severni deo Transilvanije vrati u Klužu. Da bi zadovoljili želje obe strane, komunisti su odlučili da otvore dva univerziteta u Klužu, jedan rumunski nazvan Viktor Babeš, prema imenu jednog velikog rumunskog lekara i drugi mađarski, nazvan Janoš Boljaj u čast poznatog mađarskog matematičara. 1959 godine dogodila se fuzija ova dva univerziteta i tako se pojavio Univerzitet Babeš-Boljaj. Janoš Fazekaš bio je jedan od lidera mađarske manjine u doba komunizma. U jednom intervju od 2002 godine za Centar usmene istorije rumunske radiodifuzije Janoš Fazekaš smatra da je Nikolaje Čaušesku kriv za nestanak Univerziteta Boljaj. Janoš Fazekaš:


,,Da vam pričam o šovinizmu Čaušeska. Kada je on počeo i izradio program partije o društvenoj i nacionalnoj homogenizaciji društva, on je pod time podrazumevao asimilaciju nacionalne manjine i stvaranje jedinstvenog naroda, naroda nove vrste. On je organizovao ukidanje Univerziteta Boljaj, u čemu mu je tada pomogao Jon Iliesku, koji je bio predsednik demokratskih studenata. On je organizovao u Klužu nacionalnu konferenciju na kojoj da održe govore rumunski i mađarski studenti i koji da traže ujedinjenje dva univerziteta, ali u cilju da postepeno nestane Univerzitet Boljaj. Kada je bila nacionalna konferencija studenata u Klužu, Čaušesku je otišao kod Gheorghju Deža kojeg je pitao šta da rade jer studenti traže ujedinjenje dva univerziteta. Tada mu je Dež odgovorio da treba da slušaju omladinu, jer omladina je uvek u pravu i time je ušao i Dež ušao u tu igru, i čak je održao i govor na Konferenciji.”


Janoš Fazekaš je pokušao da spasi Univerzitet Boljaj, ali nije uspeo. Janoš Fazekaš:


,, Ja sam tada bio u bolnici u Otopenju, i kada sam izašao iz bolnice rekao sam Gheorghju Dežu: druže Dež kako ste mogli da pravite takvu veliku grešku? Vi ste zaboravili da 1947 godine kada ste došli iz Pariza i govorili ste u Oradea gde ste rekli sledeće: primili smo natrag Severnu Transilvaniju, ali je nismo primili zbog takozvanog istoriskog prava, nismo je primili jer su tamo većina rumuni, nismo je primili jer smo učestvovali u poslednjem delu rata protiv Hitlera, već zbog demokratske politike naše vlade, predvođene Grozom. Tada sam mu to rekao i pokazao sam mu novinu u kojem je pisalo da je drug Dež imao laku misiju u Parizu jer je pokazao da tamo postoji mađarski universitet, drugi mađarski univerzitet za medicinu u Trgu Murešu, zatim Mađarska akamdemija likovnih umetnosti, mađarski Konzervatorijum, dakle imali smo uređeno obrazovanje na mađarskom jeziku. “


Erno Gal je bio prorektor Univerziteta Boljaj. U jednom intervju od 1995 godine on je istakao teške trenutke iz života mađarskog univerziteta u periodu staljinizma. Erno Gal:


,,Postojali su ova dva univerziteta posle 45 godine u Klužu i uspostavljena je nekakva saradnja između njih. Ova saradnja je bila normalna i potrebna u skladu sa ideologijom vremena, sa međunarodnom ideologijom koja je promovisala ,,prijateljstvo”. Profesori koji su radili tamo suočili su se i sa staljinizmom, naročito posle 49 godine kada su dvojica rektora Univerziteta uhapšena i osuđena prema modelu staljinističkih suđenja. Radi se o Ludoviku Čjogoru i o Balogu Edgaru. U tim godinama naravno da je nivo obrazovanja opao, ali na moju sreću 52-53, naročito posle smrti Staljina stanje se poboljšalo i univerzitet je zabeležio relativni rast duhovnog razvoja. Profesori nisu otpušteni, a pojavili su se i novi kadrovi.”


Erno Gal veruje da je sudbina univerziteta rešena posle antikomunističke revolucije u Mađarskoj od 1956 godine. Ponovo Erno Gal:


,,Došla je 56 mađarska revolucija koja je bila dramatični I tragični događaj. Ohrabreni događajma u Mađarskoj mađarski intelektualci iz Kluža, naročito književnici počeli su da kritikuju. Dakle pojavio se pokret osporavanja stanja koji je podržan od strane profesora I studenata. Studenti su izradili memoradum u kojem su tražili određena prava I tako sam ja bio u neprijatnom stanju. Dušom I mislima sam bio sa njima, ali kao prorektor trebalo je da se suočim sa svim problemima I poteškočama. Usledio je talas represalija. 1957 godine mnogobrojni studenti I profesori su uhapšeni.”


Uprkos burnom istoriskom veku, Univerzitet Babeš-Boljaj je danas multikulturalni, i predstavlja pozitivan primer kako problematična istorija može stvoriti i pozitivne modele.




































Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company