Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Vilsonovi principi

Na početku 1918 godine Prvi svetski rat je bio daleko od kraja. Veliki okršaj između dva vojna bloka Antante i Centralnih sila stigao je do vrhunca i nijedna strana nije dala znakove da se povuće. U tom trenutku američki predsednik Tomas Udrou Vilson je pokušao da postigne mir. U tom smislu on i njegovo okruženje izradili su Deklaraciju u 14 tačaka koje su trebale biti osnova za trajni mir. Zajedno sa istoričarem Joanom Skurtuom razmotrili smo principe Vilsova, atmosfera u kojoj su se pojavili i šta su oni predložili. Joan Skurtu:

Vilsonovi principi
Vilsonovi principi

, 04.10.2018, 16:06

Na početku 1918 godine Prvi svetski rat je bio daleko od kraja. Veliki okršaj između dva vojna bloka Antante i Centralnih sila stigao je do vrhunca i nijedna strana nije dala znakove da se povuće. U tom trenutku američki predsednik Tomas Udrou Vilson je pokušao da postigne mir. U tom smislu on i njegovo okruženje izradili su Deklaraciju u 14 tačaka koje su trebale biti osnova za trajni mir. Zajedno sa istoričarem Joanom Skurtuom razmotrili smo principe Vilsova, atmosfera u kojoj su se pojavili i šta su oni predložili. Joan Skurtu:


,,Radilo se na jednom projektu koji da bude predložen zaraćenim stranama koji da vodi do trajnog mira i da se više ne ponovi jedan slićni rat. Te 14 tačke koje je predstavio predsednik Vilson bili su mirovni predlog, a i više od toga predvidele su organizaciju sveta posle rata za ono što bismo mi nazvali duže istorisko doba. Možemo konstatovati da se imalo u vidu da ni pobednik ni pobeđena strana, dakle ni Antanta ni Centralne sile ne zarade od vojnih sukoba, već da se realizuje jednakost do određenog stepena međunarodnih odnosa. U prvom redu se imalo u vidu povlaćenej vojske iz okupiranih teritorija da bi se stvari vratile na nacionalne granice. U drugom redu se imalo u vidu da multinacionalne države obezbede autonomiju narodima iz njihovih sastava, da bi ovi uživali prava i slobode ali u okviru tih država.”


Deklaracija Vilsona je imala ambiciju da bude pomirljiva, povratak na stanje do 1914 godine, ali su postojale i novine. To se videlo iz načina na koji su tretirane multinacionalne imperije. Joan Skurtu:


,,Što se tiće Rusije imalo se u vidu njeno očuvanje u postojećim granicama do izbijanja rata I čak se išlo do toga da se pokaže dobra volja prema njoj da bi ona pristupila ideji koja je postala Liga naroda, društvo u kojem sile da šalju delegate koji da razgovaraju o rešavanju međunarodnih pitanja. U januaru 1918 godine ruska revolucija je ušla u doba radikalne bolševizacije, izbio je građanski rat, Basarabija je proglasila autonomiju I spremala se da proglasi samostalnost I ujedinjenje sa Rumunijom. Što se tiće Austro-ugarske predvidelo se očuvanje ove multinacionalne države uz dodeljivanje široke autonomije naroda iz unutrašnjosti ove države. “


Narodi u unutrašnosti multinacionalnih država su tražili nešto drugo, najime nacionalne države. Joan Skurtu se odnosi u nastavku kako su se suprostavili narodi iz unutrašnjosti Austro-ugarske Vilsonovim principima:


,, Ove 14 tačke su imale snažni politički I psihološki uticaj. U prvom redu jer se imao u vidu mir bez anektiranja, posleratno uređenje sveta da ne bi bili ratovi, I pisana je i redna reč koju su narodi snažno voleli najime autonomija. U januaru 1918 godine, rumuni iz Austro-ugarskog carstva nisu imali ništa drugo u vidu sem autonomije. Tako su tražila vremena, naročito posle 1867 godine I tome su se nadali u tom trenutku. Pitanje ujedinjenja pojavila se u jesen 1918 godine kada se carstvo sve lošije osečalo I pojavila se perspektiva raspada. Tada su narodi iz sastava odlučili da preuzmu stvari u svoje ruke I da odluče o državnom uređenju. “


Na Kongresu u Rimu od aprila 1918 godine narodi iz Austro-ugarske odlučili su pokretanje velike kampanje na evropskom i svetskom nivou za priznavanje prava da sami odluče o svojoj političkoj budućnosti. U SAD održani su skupovi predstavnika naroda iz Austro-ugarske na kojima je mobilisana i dijaspore koje su živele tamo. Sem toga američka štampa je podržala zahteve naroda, i ne onih koji su se založili za očuvanje Austro-ugarske monarhije. Od kraja avgusta 1918 godine skupovi i medijske kampanje su bile zajedničke predstavnika rumuna, sarba, hrvata, čeha, slovaka, italijana i poljaka. Politički principi Vilsona nisu dobro videle ni evropske sile, Francuska i Velika Britanija, i ove su tražile da se Centralne sile smatraju krivcem za pokretanje rata i zato da budu kažnjene. Na kraju predsednik Vilson je popustio pred pritiskom javnosti. Ponovo Joan Skurtu:


,,Kampanja je imala vrhunac 20 septembra 1918 godine kada je predsednik Vilson odlučio da primi u Beloj kući predstavnike naroda. Svaki se založio za svoju stvar, predsednik je informisan o kampanjama i kao zaključak ovih razgovora on se uverio da Austro-ugarska nemože više da preživi, dakle više se nije postavilo pitanje teritorijalne celovitosti carstva. On je bio uveren da narodi iz te multinacionalne države su imali pravo i slobodu, i u tome su imale i podršku SAD da odluče o svojoj sudbini. “


Kao posledica promene stavova politike u Vašintonu pojavile su se nacionalne države kao Poljska i Češkoslovačka, a druge kao što je slučaj Rumunija i Jugoslavija ponovo su se redefinisale. Ako su se politički principi Tomasa Udrova Vilsona promenili, oni filozofski su se razvili. Osnovana je svetska organizacija naroda, prava međunarodna agora i stavila se osnova savremenog međunarodnog prava. Ideali mira Vilsona jako je postojao opšti pesimizam stavili su stvari na dobrom početku za dijalog.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 29 септембар 2025

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua

Dana 16. aprila 1954. godine, pravnik Lukreciju Petraškanu, istaknuti član Rumunske komunističke partije, pogubljen je streljanjem u zatvoru...

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 22 септембар 2025

Komunistička partija Rumunije u ilegali

Rumunska komunistička partija je, od svog osnivanja, bila teroristička organizacija stavljena u službu Sovjetskog Saveza, terorističke države....

Komunistička partija Rumunije u ilegali
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 15 септембар 2025

Fabrika „23. Avgust“

Zakonom br. 119 od 11. juna 1948. godine, komunistička država je nacionalizovala industrijska, bankarska, osiguravajuća, rudarska i transportna...

Fabrika „23. Avgust“
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 08 септембар 2025

Rumunska tipografija za Levanta

Između 16. i 19. veka, rumunske kneževine bile su deo istočnog kulturnog sveta kojim je dominiralo Osmansko carstvo. Smeštene na periferiji...

Rumunska tipografija za Levanta
Stranice istorije Понедељак, 23 јун 2025

Bitka kod Staljingrada

U istoriji velikih oružanih sukoba, postoji nezaboravna bitka ili po veoma velikom broju ljudskih gubitaka, ili po obrtu koji daje ratu, ili po...

Bitka kod Staljingrada
Stranice istorije Понедељак, 02 јун 2025

Euđen Kristesku (1895-1950)

Jedna od ključnih ličnosti u režimu maršala Jona Antoneskua bio je Euđen Kristesku, naslednik strašnog Mihaila Moruzova na mestu direktora...

Euđen Kristesku (1895-1950)
Stranice istorije Понедељак, 26 мај 2025

Slike vaseljenskih sabora

U 2025. godini se obeležava 1700 godina od prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine, kada su se hrišćanski episkopi sastali da raspravljaju...

Slike vaseljenskih sabora
Stranice istorije Понедељак, 19 мај 2025

35 godina od prvih post-decembarskih izbora

Parlamentarni i predsednički izbori održani 20. maja 1990. godine bili su prvi slobodni izbori nakon pada komunističkog režima u Rumuniji 22....

35 godina od prvih post-decembarskih izbora

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company