Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

EU i stambena kriza (18.11.2026)

Evropska unija se već nekoliko godina suočava sa stambenom krizom koja pogađa sve veći broj građana.

צילום: mastersenaiper / pixabay.com
צילום: mastersenaiper / pixabay.com

, и , 18.11.2026, 14:00

Evropska unija se već nekoliko godina suočava sa stambenom krizom koja pogađa sve veći broj građana. Cene nekretnina porasle su u proseku za čak 60 odsto od 2015. godine do danas, a kirije za skoro 28 odsto samo u periodu od 2010. do početka 2025. godine. Stanovanje danas čini petinu prosečnog prihoda jedne evropske porodice, a svaki deseti Evropljanin kaže da ne može na vreme da plati kiriju ili ratu stambenog kredita. Jedan od glavnih uzroka rasta jeste nedostatak novih stanova. Evropska investiciona banka procenjuje da je Evropskoj uniji tokom 2025. godine bilo potrebno 2,25 miliona novih stambenih jedinica, što je skoro 50 odsto više od broja stanova koji su zaista izgrađeni. Istovremeno, udeo socijalnih stanova kontinuirano se smanjuje: sa 11 odsto ukupnog stambenog fonda EU u 2010. godini, pao je na svega osam odsto, odnosno oko 14 miliona stambenih jedinica, koliko ih ima danas.
Dodatni pritisak stvara i fenomen kratkoročnog izdavanja stanova. Samo preko platformi kao što su Airbnb i Booking, u Evropskoj uniji je tokom 2024. godine zabeleženo 854 miliona noćenja. Sve više stanova povlači se sa tržišta dugoročnog izdavanja, naročito u turističkim područjima. Gotovo 10 odsto stanovnika urbanih područja EU troši više od 40 odsto raspoloživih prihoda samo na stanovanje – prag koji se smatra kritičnim. Mladi su verovatno najviše pogođeni ovom situacijom. Prosečna starost u kojoj mladi Evropljani napuštaju roditeljski dom dostigla je 26 godina, dok u pojedinim državama gotovo 70 odsto mladih uzrasta od 18 do 34 godine i dalje živi sa roditeljima zbog visokih troškova.
Suočena sa ovam situacijom, Evropska unija je stanovanje uvrstila među prioritete svoje socijalne politike za aktuelni mandat, a prvi put je imenovala i evropskog komesara koji se isključivo bavi ovom oblasti. Evropska komisija je krajem 2025. godine predstavila Evropski plan za pristupačno stanovanje, nakon čega je u septembru 2026. godine usledio predlog zakona o pristupačnom stanovanju.
Savet Evropske unije usvojio je 19. oktobra 2026. godine prvu preporuku o borbi protiv stambene isključenosti, pod nazivom „Borba protiv stambene isključenosti u Evropi“ (Fighting Housing Exclusion in Europe). Evropska komisija će pratiti napredak država članica i o rezultatima izvestiti Savet za pet godina.
U svojstvu izvestioca za ovu preporuku Saveta EU, Kristijan Pirvulesku, dekan Fakulteta političkih nauka Nacionalne škole političkih i administrativnih studija (SNSPA), predsednik organizacije Step by Step i predsednik Platforme civilnog društva EU – Republika Moldavija pri Evropskom ekonomskom i socijalnom komitetu (EESC), dao je kratak intervju za Radio Rumuniju Internacional.
Kristijan Pirvulesku:
„Reč je o mišljenju o kojem će Evropski ekonomski i socijalni komitet sada glasati na svojoj plenarnoj sednici.
Ovo mišljenje, zapravo, predstavlja odgovor, s jedne strane, na zahtev koji su Komisija i Evropski parlament uputili Evropskom ekonomskom i socijalnom komitetu, kao savetodavnoj instituciji, da doprinese razmatranju stambene situacije u Evropskoj uniji. Istovremeno, ono predstavlja odgovor na saopštenje koje je objavila Evropska komisija.
To je rezultat procesa izrade koji je trajao oko četiri meseca, tokom kojih smo organizovali saslušanje sa predstavnicima organizacija civilnog društva koje rade u ovoj oblasti.
U Evropskom ekonomskom i socijalnom komitetu rad se obavlja na nivou radne grupe u kojoj su, u skladu sa pravilima, zastupljene sve tri grupe Komiteta: poslodavci, sindikati i Treća grupa, čiji sam član, predstavnike civilnog društva. …U ovom mišljenju predlažemo niz poboljšanja saopštenja Evropske komisije. Smatramo da je ovo važan trenutak.
Smatramo da nije učinjeno dovoljno da se podrži pravo na stanovanje kao ljudsko pravo.. To je, ako hoćete, pečat koji sam pokušao da dam ovom mišljenju i ovim smernicama.
Moja uloga kao izvestioca jeste da objedinim različita mišljenja koja postoje u Komitetu, a koja su u ovoj oblasti često suprotstavljena, da pronađem kompromis i na kraju ponudim ono što nazivamo dodatnom vrednošću.
Dodatna vrednost koju smatramo važnom odnosi se na apekte ljudskih prava, a pre svega na pravo na stanovanje kao ljudskog prava.
O ovoj temi razgovarao sam i sa predstavnicima Komisije. Postoje različita tumačenja. Mi insistiramo na ovoj temi i, s jedne strane, zadovoljni smo što postoji odgovor i zahtev Saveta u tom pravcu. S druge strane, nismo naročito zadovoljni što se pitanje prava ne rešava. Uzmimo, na primer, činjenicu da se u mnogim zemljama nalazimo usred velikih rasprava i protesta zbog stambene krize. Dobar deo protesta kojima svedočimo poslednjih nedelja povezan je sa mnogo složenijom stambenom situacijom u zemljama Zapadne Evrope nego u državama Centralne i Istočne Evrope, a posebno u Rumuniji.
Razlog je ozbiljna stambena kriza, veoma visoki troškovi i nedovoljna podrška.
Pitanje stanovanja se, naravno, ne pojavljuje prvi put u evropskom diskursu.
Međutim, to je problem koji države članice moraju da rešavaju. To nije problem koji Evropska komisija može da reši, kako neki žele da predstave.
U mom slučaju, našao sam se između preduzetnički orijentisanih stavova Prve grupe, koja predstavlja poslodavce. Koji priznaju potrebu za stanovima, uključujući i socijalne stanove, ali smatraju da je javno-privatno partnerstvo veoma dobrodošlo rešenje. Sa druge strane, sindikati, posebno moje kolege iz iberijskih sindikata, zastupali su izrazito socijalni pristup, prema kojem javne institucije treba da obezbede dinamiku koja će omogućiti brze rezultate u sektoru socijalne gradnje. Dakle, predlažemo instrumente putem kojih možemo intervenisati, ali je najvažnije zaštititi pravo na stanovanje.
Kohezione politike više ni izbliza nisu ono što su nekada bile i više ne omogućavaju dovoljno efikasnu borbu protiv siromaštva. Jer, na kraju krajeva, najveći problem jeste upravo siromaštvo, koje danas svakako nije dominantna karakteristika evropskog društva, ali ipak gotovo 20 odsto stanovništva Evrope živi ispod granice siromaštva.
Onog trenutka kada ljudima uspemo da obezbedimo pristojan dom, odnosno krov nad glavom koji zaista zaslužuje to ime, od tog trenutka počinju da se rešavaju i socijalni problemi, uključujući i one povezane sa siromaštvom.
U zemlji kao što je Rumunija, koja ima najveći udeo vlasnika nekretnina u Evropskoj uniji, ova rasprava mogla bi da deluje neobično. Međutim, problem u stvarnosti postoji i u Rumuniji.
Iako imamo dva miliona nekorišćenih stambenih jedinica, potražnja za stanovima koncentrisana je u velikim gradovima, gde postoji ekonomska aktivnost, što je sasvim normalno. Najviše su pogođeni mladi, koji imaju ograničen pristup finansijskim sredstvima i kojima je potrebna podrška države.
U Rumuniji je sektor socijalnog stanovanja u velikoj meri pogođen. A pitanje stanovanja može biti predmet spekulacija ekstremističkih političara, koji mogu iznenada okriviti imigraciju za stambenu krizu. …Ova tema se u mnogim zemljama u velikoj meri koristi u političke svrhe, iako je zapravo reč o problemu koji je povezan sa spremnošću vlada da deluju, načinom finansiranja i, na kraju, socijalnom politikom.“
Kao što je istakao i dekan SNSPA, Kristijan Pirvulesku, Rumunija ima poseban položaj u evropskom kontekstu stanovanja: udeo vlasnika nekretnina premašuje 90 odsto, što je jedan od najviših procenata u Evropskoj uniji.
Ipak, to ne znači da Rumuniju zaobilazi pritisak rasta cena nekretnina. Prema podacima Eurostata, u prvom tromesečju 2026. godine cene stanova porasle su za 7,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, što je iznad proseka Evropske unije, koji je iznosio 5,1 odsto.
Kratkoročno, evropske institucije nameravaju da pažljivije prate problem nedostatka pristupačnih stanova i pruže podršku državama članicama u sprečavanju stambene isključenosti.
Dugoročni cilj je još ambiciozniji: da pristup stabilnom i sigurnom domu postane stvarni standard za sve građane.

(Foto: Tumisu / pixabay.com)
Društvo Среда, 11 новембар 2026

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)

Nasilje u porodici ponovo je u centru pažnje javnosti nakon što je rumunska policija objavila najnovije statističke podatke. Tokom prvih devet meseci …

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)
Foto: Vitaly Gariev / unsplash.com
Društvo Среда, 04 новембар 2026

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)

Podaci Evrostata pokazuju da Rumunija trenutno ima najveći procenat mladih u Evropskoj uniji koji ne rade niti se školuju. Kada je reč o nezaposlenost…

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)
Foto: pixabay.com
Društvo Среда, 28 октобар 2026

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)

Kada govorimo o kvalitetu života, pre svega mislimo na fizičko i psihičko zdravlje: biološko blagostanje, odsustvo bola ili hroničnih bolesti, svakodn…

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)
foto: pixabay.com
Društvo Среда, 21 октобар 2026

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)

Program organizacija „Spasimo decu“ i Fondacije „Vodafon“ omogućio je digitalno obrazovanje za više od 21.000 učenika u Rumuniji. Mnoga deca u Rumunij…

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)
Društvo Среда, 14 октобар 2026

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka

U aprilu je Vlada Rumunije usvojila novu uredbu o zapošljavanju i angažovanju stranih radnika, nakon višemesečnih pregovora sa zainteresovanim stranam…

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka
Društvo Среда, 07 октобар 2026

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)

Na dan 1. januara 2026. godine, Rumunija je imala 19.041.322 stanovnika sa prebivalištem u zemlji, pokazuju preliminarni podaci koje je krajem avgusta…

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)
Društvo Среда, 09 септембар 2026

Ima li života posle droge? (09.09.2026)

Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner i Agencija Evropske unije za droge (EUDA) predstavili su početkom juna Evropski izveš…

Ima li života posle droge? (09.09.2026)
Društvo Среда, 24 јун 2026

Ko održava kulturu živom? (24.06.2026)

Rumunija je 2026. godine za kulturu, kroz budžet Ministarstva kulture, izdvojila oko 1,44 milijarde leja, odnosno približno 277 miliona evra, što pred…

Ko održava kulturu živom? (24.06.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company