Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Popularnost radio stanice Slobodna Evropa

U istoriji radiodifuzije, Radio slobodna evropa je bila nosilac demokratskog i građanskog društva u odbrani ljudskih prava. Imala je veliku slušanost a njena popularnost je bila rezultat profesionalizma i građanskog duha. U Rumuniji 70’ i 80 godina, Radio slobodna evropa se brojila među malobrojnim kredibilnim izvorima informisanja u vezi sa slobodnim svetom, pravi putokaz za one koji su želeli slobodu i da se oslobode zatvora u kojem je komunistički režim držao milione rumuna. Radio slobodna evropa je bila za generacije mladih koji su učestnici revolucije od 1989 godine prava škola u svim smislima ove reči, slobode, politike, društva i kulture. Među dokazima o popularnosti ove radio stanice broji se i ćinjenica da imena onih koji su radili za nju su bila poznatija od domaćih novinara. Noel Bernard, Vlad Đorđesku, Mirća Karp, Nekulaj Konstatin Munteanu, Raluka Petrulijan, Dojna Aleksandru bila su i jesu i dalje ta imena za koje su se milioni rumunskih slušalaca osetili povezani preko istine koju su oni predstavili u njihovo ime. Popularnost nekih emisija kao što je Politički program kojeg je realizovao Mirća Karp i koji je počeo u 18 i 10 minuta, ali naročito Rumunska aktuelnost i Iz komunjističkog sveta je bila znatno veća od domaćih emisija u komunističkoj Rumuniji u kojoj su bile na delu cenzura i strah. Mirća Karp broji se među najvažnijim novinarima rumunskog servisa radia Slobodna evropa. Radio je u Slobodnoj Evropi od 1951 godine, nakon begstva iz komunističke Rumunije, i zatim je prešao u Glasu Amerike. 1978 godine vratio se u Slobodnoj Evropi, gde je uređivao emisiju spoljne politike nazvana Politički program, emisija koja je imala veliku slušanost. U jednom intervju za Centar usmene istorije rumunske radiodifuzije, Karp se odnosi na doprinos u rastu slušanosti i time i popularnosti Radia slobodna evropa. Mirća Karp:

Popularnost radio stanice  Slobodna Evropa
Popularnost radio stanice Slobodna Evropa

, 15.05.2015, 17:15

U istoriji radiodifuzije, Radio slobodna evropa je bila nosilac demokratskog i građanskog društva u odbrani ljudskih prava. Imala je veliku slušanost a njena popularnost je bila rezultat profesionalizma i građanskog duha. U Rumuniji 70’ i 80 godina, Radio slobodna evropa se brojila među malobrojnim kredibilnim izvorima informisanja u vezi sa slobodnim svetom, pravi putokaz za one koji su želeli slobodu i da se oslobode zatvora u kojem je komunistički režim držao milione rumuna. Radio slobodna evropa je bila za generacije mladih koji su učestnici revolucije od 1989 godine prava škola u svim smislima ove reči, slobode, politike, društva i kulture. Među dokazima o popularnosti ove radio stanice broji se i ćinjenica da imena onih koji su radili za nju su bila poznatija od domaćih novinara. Noel Bernard, Vlad Đorđesku, Mirća Karp, Nekulaj Konstatin Munteanu, Raluka Petrulijan, Dojna Aleksandru bila su i jesu i dalje ta imena za koje su se milioni rumunskih slušalaca osetili povezani preko istine koju su oni predstavili u njihovo ime. Popularnost nekih emisija kao što je Politički program kojeg je realizovao Mirća Karp i koji je počeo u 18 i 10 minuta, ali naročito Rumunska aktuelnost i Iz komunjističkog sveta je bila znatno veća od domaćih emisija u komunističkoj Rumuniji u kojoj su bile na delu cenzura i strah. Mirća Karp broji se među najvažnijim novinarima rumunskog servisa radia Slobodna evropa. Radio je u Slobodnoj Evropi od 1951 godine, nakon begstva iz komunističke Rumunije, i zatim je prešao u Glasu Amerike. 1978 godine vratio se u Slobodnoj Evropi, gde je uređivao emisiju spoljne politike nazvana Politički program, emisija koja je imala veliku slušanost. U jednom intervju za Centar usmene istorije rumunske radiodifuzije, Karp se odnosi na doprinos u rastu slušanosti i time i popularnosti Radia slobodna evropa. Mirća Karp:


,, Do mog dolaska u Slobodnoj evropi, emisije su bile mirnije, nedostajala im je dinamika. Izvinjavam se zbog nedostatka skromnosti, ali ja sam doneo američku dinamiku u ovim emisijama, kraći izveštaji, izveštaji sa glasovima lićnosti iz raznih krajeva sveta, uključujući sa rumunskim lićnostima, u to doba egzila. Manje važnije od onoga što sam ja doneo tim emisijama je i sama ćinjenica da je Slobodna evropa, osetivši možda da je blizu nestanak Gvozdene zavese pojaćala ofanzivu da tako kažem. Naravno da i rumunski servis ćije emisije su sve dublje ušle u rumunsku stavrnost i koje su donele na površini to stanje koje se nije moglo tolerisati. Ovde se odnosim na sve što nije bilo na površini, što su verovatno znali mnogi u Rumuniji, ali ne svi. Ćinjenica da ova inostrana radio stanica je predstavila te detalje istinog političkog, ekonomskog, kulturnog i vojnog života u Rumuniji je donelo entuziazam našim slušaocima, koji nisu bili u mogućnosti da govore ono što misle, ali su u tome otkrili njihova osećanja, i te informacije oni su otkrili u emisijama Slobodna evrope. Mogao bih reči da negde na početku 80 godina dinamika emisija je bila snažnija i tu se odnosim na emisije našeg rumunskog servisa, i čak agresivnija. Politički program je poprimao novu dimenziju. To se nije odnosilo samo na događaje u inostranstvo, već i koliko je bilo moguće dotaklo se i rumunskim temama. “<
><
>


Popularnost Slobodne evrope je bila toliko velika zbog slobode koju je ostavio američki menađment radio stanice i dobrih izvora za dokumentaciju novinara stanice. Izvori dokumentacije o stanju u Rumuniji su bili zapadna štampa, rumuni koji su uspeli da pobegnu na zapadu, ljudi od kulture koji su učestvovali na kongresima u inostranstvo, rumuni iz zemlje koji su uspevali da raznim kanalima šalju pisma i Centar za dokumentaciju i istraživanje Slobodne evrope. Mrića Karp govori o ciljevima emisija Rumunska aktuelnost i Iz komunističkog sveta koje su povečale slušanost radio stanice:


,,Zatim je emitovana Rumunska aktuelnost koju je prvo uređivao Emil Đorđesku i zatim Nekulaj Konstatin Munteanu koja je bila ključni elemenat naših emisija. Posle toga pojavio se i program Iz komunističkog sveta, program Dojne Aleksandru , u kojem je predstavljeno stanje u zemljama sa komunističkim režimima iz Istočne Evrope, eventulano iz Sovjetskog saveza, Kube, ali ne i Rumunije. Cilj ovog programa je bio da informiše naše slušaoce o stanju u ostalim komunističkim državama, da bi saznali da ono što se događa u Rumuniju ne predstavlja izolovane elemente, već se radi o jednoj celini stanja, o ansamblu persekucija i stavova režima koji su bili veoma slićni, dakle ono što se događalo u Varšavi, ponavljalo se i u Sofiji ili Budimpešti. Naši slušaoci bili su u mogućnosti da saznaju koje je stanje u svim državama sa komunističkim režimima. Cela dinamika emisija Slobodne evrope od 80 godina imala je svoj vrhunac u događajma od decembra 1989 godine. U međuvremenu je bila i manja iskra kako bih rekao o događajma iz Brašova od 15 novembra 1987 godine, koji su bili prvi signal koje smo imali o stanju u zemlji, najime da rumuni nisu više spremni da prihvataju stanje koje je postalo nepodnošljivo. “
><
>


Poštovani slušaoci na kraju dodajmo samo da je Slobodna evropa jasni primer kako istina nikada se nemože zataškati i da na kraju istina uvek pobeđuje.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company