Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Kornelju Koposu(16.11.2015)

Kaže se da među najvažnijim stvarima za život jednog čoveka je ono što ostavlja iza sebe, dakle nasleđe. Radi se ne samo o imovini, već više o simboličnim stvarima, ponašanju, podsticaju za potomke, način života. Kornelju Koposu preminuo je 11 novembra 1995 godine i sada se svi rumuni sećaju njega kao mučenika demokratije, modela obnove posle 1989 godine, posle skoro polovine veka komunističkog režima. Ostavio je iza sebe ogromni simbolični kapital političkog i duhovnog verovanja, integriteta, skromnosti, fizičkog i psihičkog otpora u nejednakom sukobu sa komunističkim režimom ispred kojeg mnogi ljudi su ustupili ili su sarađivali. Đavo istorije kako je poljski filozof Lešek Kolakovski nazvao režim crvenog terora nije dao mira Korneliju Koposu do svog nestanka 1989 godine. Tražio je da ga privuće na svojoj strani, da mu kupi dušu i uverenja, da ga kompromituje. Prema svojim svedočanstvima potvrđeni i dokumentima iz arhive bivše Sekuritate, posle oslobođenja iz zatvora, Koposu je uhapšen 27 puta, kuća mu je pretresena više desetina puta i konfiskovano mu je više od 3 hiljade lićnih dokumenata. Kornelju Koposu je čovek oko kojeg 1989 godine nekoliko rumuna i zatim sve više i više njih se angažovalo na put političke, društvene i kulturne obnove Rumunije. 1995 godine kada je preminuo Koposu je imao na svojoj strani veliki procenat rumunskih građana odlučni da nešto promene. On je bio živi dokaz posle 17 i po godina teškog zatvora od 1947 do 1965 godine stare izreke da ,,istina na kraju uvek pobeđuje”. O sebi Kornelju Koposu se nikad nije odnosio kao na jedinstveni primer modela koji se mora pratiti, već je kazao da se radi o modelu jedne cele generacije rumuna koja nije preživela da bi govorila o svim užasima sa kojima se suočila. Rođen 20 maja 1914 godine u županiji Salaž u porodici grko-katoličkog sveštenika, on je postao advokat i bio je doktor pravnih nauka Univerziteta iz Kluža. Bio je blizak lideru Nacional Seljačke Demohrišćanske Stranke Julju Manju i njegov lićni sekretar. 14 jula 1947 godine Koposu je uhapšen zajedno sa celim rukovodstvom stranke, i osuđen je na doživotni teški rad i zatvor i oslobođen je 1964 godine. Od 17 godina zatvora 9 je proveo u potpunoj izoloaciji, a posle izlaska iz izolacije zaboravio je da govori. U nastavku Kornelju Koposu govori o zatvoru iz Ramniku Sarat:

Kornelju Koposu(16.11.2015)
Kornelju Koposu(16.11.2015)

, 16.11.2015, 16:00

Kaže se da među najvažnijim stvarima za život jednog čoveka je ono što ostavlja iza sebe, dakle nasleđe. Radi se ne samo o imovini, već više o simboličnim stvarima, ponašanju, podsticaju za potomke, način života. Kornelju Koposu preminuo je 11 novembra 1995 godine i sada se svi rumuni sećaju njega kao mučenika demokratije, modela obnove posle 1989 godine, posle skoro polovine veka komunističkog režima. Ostavio je iza sebe ogromni simbolični kapital političkog i duhovnog verovanja, integriteta, skromnosti, fizičkog i psihičkog otpora u nejednakom sukobu sa komunističkim režimom ispred kojeg mnogi ljudi su ustupili ili su sarađivali. Đavo istorije kako je poljski filozof Lešek Kolakovski nazvao režim crvenog terora nije dao mira Korneliju Koposu do svog nestanka 1989 godine. Tražio je da ga privuće na svojoj strani, da mu kupi dušu i uverenja, da ga kompromituje. Prema svojim svedočanstvima potvrđeni i dokumentima iz arhive bivše Sekuritate, posle oslobođenja iz zatvora, Koposu je uhapšen 27 puta, kuća mu je pretresena više desetina puta i konfiskovano mu je više od 3 hiljade lićnih dokumenata. Kornelju Koposu je čovek oko kojeg 1989 godine nekoliko rumuna i zatim sve više i više njih se angažovalo na put političke, društvene i kulturne obnove Rumunije. 1995 godine kada je preminuo Koposu je imao na svojoj strani veliki procenat rumunskih građana odlučni da nešto promene. On je bio živi dokaz posle 17 i po godina teškog zatvora od 1947 do 1965 godine stare izreke da ,,istina na kraju uvek pobeđuje”. O sebi Kornelju Koposu se nikad nije odnosio kao na jedinstveni primer modela koji se mora pratiti, već je kazao da se radi o modelu jedne cele generacije rumuna koja nije preživela da bi govorila o svim užasima sa kojima se suočila. Rođen 20 maja 1914 godine u županiji Salaž u porodici grko-katoličkog sveštenika, on je postao advokat i bio je doktor pravnih nauka Univerziteta iz Kluža. Bio je blizak lideru Nacional Seljačke Demohrišćanske Stranke Julju Manju i njegov lićni sekretar. 14 jula 1947 godine Koposu je uhapšen zajedno sa celim rukovodstvom stranke, i osuđen je na doživotni teški rad i zatvor i oslobođen je 1964 godine. Od 17 godina zatvora 9 je proveo u potpunoj izoloaciji, a posle izlaska iz izolacije zaboravio je da govori. U nastavku Kornelju Koposu govori o zatvoru iz Ramniku Sarat:


,, Zatvor iz Ramniku Sarat je imao 34 ćelija među koje po 16 na prizemlju i prvom spratu. Postojale su i 4 kaznene ćelije u podzemlju. Svaka ćelija je imala dimenzije 3 metara dužine i 2 širine. Na visini od 3 metara bio je prozorčić, ali on nije ostavio svetlo da uđe unutra. U zatvoru nije postojalo grejanje.”<
><
>


1993 godine Kornelju Koposu se setio kakav mu je bio život u zatvoru:


,, Svaki zatvorenik je imao broj koji je predstavljao broj ćelije, niko nije imao ime i prezime. Pošto je svaki zatvorenik bio sam iskljućen je svaki razgovor ili veza sa ostalima. Mi smo koristili Morseov kod lupanjem u zidu, ali je otkriven i oštro kažnjen. Zatim smo prešli na kašalj Morseovim kodom, ali je to bilo veoma teško jer smo bili na kraj snaga. “<
><
>


Kornelju Koposu je ćesto zapitan kakav bi život želeo ako bi se moglo vratiti unazad vreme a on je jednostavno I skromno odgovorio: jako sam prošao toliko patnji I užasa, ipak otvorenih očiju ja bih izabrao istu sudbinu.






Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company