Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Nemci u Rumuniji posle 1945 godine

Sve zemlje, pobednice i pobeđene težile su da se demografski i ekonomski obnove posle šestogodišnje katastrofe. Sem jevreja koji su poginuli u nacističkim logorima, najpogođeniji su bili nemci. Na neki način njihova tragedija se lako može razumeti jer kao glavni krivci za sve užase rata oni su platili ekonomski, ljudski i socijalno visoku cenu. Nemci u Rumuniji poznati pod nazivima sasi i švabe, kao i ostale nemačke zajednice u Srednjoj i istočnoj Evropi suočili su se sa užasnim stvarima. U godinama komunističke Rumunije, sasi i švabe koji nisu poginuli na frontu, oni koji su uspeli da izbegnu deportaciju u Sovjetskom Savezu kao i mali broj koji su uspeli da se vrate iz ove zemlje opredelili su se za emigraciju u Saveznoj Republici Nemačkoj. U godinama komunističkog režima od 1945 do 1989 godine egzodus nemaca je bio sistematski i to je vodilo skoro do njihovog nestanka iz Rumunije. Taj egzodus ima dvoistruko obrazloženje, najime politika Savezne Republike Nemačke prema nemcima iz Srednje i istočne Evrope i želja rumunske države da zaradi novac od te nemačke politike. Sociolog Remus Anghel bavi se migracijom u Institutu za proućavanje nacionalnih pitanja u Kluž Napoki. On je jedan od dvojice autora knjige o Istoriji nemačke zajednice u Rumuniji počev od 30 godina. Remus Anghel:

Nemci u Rumuniji posle 1945 godine
Nemci u Rumuniji posle 1945 godine

, 17.10.2018, 17:28

Sve zemlje, pobednice i pobeđene težile su da se demografski i ekonomski obnove posle šestogodišnje katastrofe. Sem jevreja koji su poginuli u nacističkim logorima, najpogođeniji su bili nemci. Na neki način njihova tragedija se lako može razumeti jer kao glavni krivci za sve užase rata oni su platili ekonomski, ljudski i socijalno visoku cenu. Nemci u Rumuniji poznati pod nazivima sasi i švabe, kao i ostale nemačke zajednice u Srednjoj i istočnoj Evropi suočili su se sa užasnim stvarima. U godinama komunističke Rumunije, sasi i švabe koji nisu poginuli na frontu, oni koji su uspeli da izbegnu deportaciju u Sovjetskom Savezu kao i mali broj koji su uspeli da se vrate iz ove zemlje opredelili su se za emigraciju u Saveznoj Republici Nemačkoj. U godinama komunističkog režima od 1945 do 1989 godine egzodus nemaca je bio sistematski i to je vodilo skoro do njihovog nestanka iz Rumunije. Taj egzodus ima dvoistruko obrazloženje, najime politika Savezne Republike Nemačke prema nemcima iz Srednje i istočne Evrope i želja rumunske države da zaradi novac od te nemačke politike. Sociolog Remus Anghel bavi se migracijom u Institutu za proućavanje nacionalnih pitanja u Kluž Napoki. On je jedan od dvojice autora knjige o Istoriji nemačke zajednice u Rumuniji počev od 30 godina. Remus Anghel:


,,Nemačka udruženja u Rumuniji imale su ulogu da ubede nemačku vladu da pokrene program pomoči nermcima iz Rumunije u smislu da nudi finansiske kompenzacije rumunskoj vladi. Inaće, postojao je presedan sa migracijom jevreja kada su postojala poslovanja između rumunske i izraelske vlade kojima je omogućena migracija jevreja. Mi u Rumuniji razumemo uglavnom stvari koje drže za rumunski kontekst zaporavo preko tog konteksta. Stvari nestoje tako . Istorija nemaca u 20 veku povezana je za dva važna trenutka i za dva likova najime Hitler i Staljin. Kao i svi nemci iz Istočne i srednje Evrope oni su bili negde u sredini između ekspanzije nacističke Nemačke, rata i njegovih posledica. “


Posle rata oko 12 miliona nemaca iz Srednje I istočne Evrope pobeglo je u Saveznu Republiku Nemačku, a od tog broja oko milion je poginulo na putu. To je kolektivna drama u Zapadnoj Nemačkoj koja je prihvatila svoju krivicu I odgovornost. Remus Anghel kaže da je njihovo premeštanje iz Rumunije nekako predvidljivo još iz doba rata. Remus Anghel:


,, U toku rata I posle njega postojao je pokret za pomoč nemcima da odlaze iz Rumunije. Živeći u komunizmu mi nismo bili svesni tog pokreta, već smo znali samo da postoje neke nemačke zajednice. Oko 40% švaba iz Banata otišli su ili poginuli su u ratu. Faktički svi mladi nemci su otišli u nemačku vojsku ili SS, ili su otišli u Nemačku. Nemačke zajednice iz Dobruđe, Basarabije, Bukovine I stare kraljevine premeštane su 40 godina prvo u Poljsku I zatim u Nemačku. U međuratnom periodu nemačka zajednica u Rumuniju je brojala oko 750 hiljada osoba, a posle rata 300-310 hiljada osoba. “


Posle 1989 godine rumunski istoričari odnosili su se na odlazak nemaca kao o njihovoj prodaji. Prema tvrdnjama onih koji su otišli nemačka država je platila između 5 I 15 hiljada maraka po čoveku. Drame su se dogodile u slučaju onih koji nisu imali novca I koji su prešli ilegalno granicu, jer su mnogi ubijeni. Remus Anghel odnosi se na odlazak nemaca iz Rumunije kao na pljačku kojoj su ljudi podloženi. Ponovo Remus Anghel:


,,Fenomen prodaje treba se posmatrati iz dve perspektive. Prva, nemačka perspektiva je da se radi o odgovrnosti. Neradilo se o dolasku nemaca sa istoka kao jeftina radna snaga, jer su jeftinu radnu snagu mogli naći bilo gde. Nemci iz Rumunije su više patili od rumuna, mađara I drugih naroda u doba komunizma, jer skoro svaka porodica je imala najmanje jednog deportovanog člana, naročito muškarce I žene od 18 do 45 godina. To je bila socijalna drama koju mi većinski narod nismo razumeli. Ta njihova drama iz je naterala da gube osećaj pripadnosti ovoj zoni. Za Nemačku kupovina švaba I sasa je bio proces odgovornosti, dok za Rumuniju je bilo nekorektno razumevanje. Posle 1977 godine bili su mnogi zahtevi za odlazak, kvote su utvrđene na 10 do 15 hiljada osoba, nisu bile velike kvote. Kada jedna osoba je podnela dokumente za odlazak, počeli su problemi, gubili su radno mesto I trebali su da prodaju kuće po niskim cenama. Bio je bolan proces, za koji Hansi ili Jurgen je bio spreman da plati cenu. Faktički to je bio proces krađe od nemaca I nemačke države za emigraciju. Za mene nije novac glavni problem, već ponašanje prema tim ljudima.


Odlaskom nemaca, Rumunija je izgubila što se tiće etničke raznolikosti, ali onima kojima su stigli tamo gde su želeli je bilo bolje, i za njih to je bilo ono najvažnije.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 03 новембар 2025

Rumuni u hronici Đorđa Brankovića

Među izvorima koji se odnose na srednjovekovni rumunski prostor nalaze se i spisi srpskog hroničara i diplomate Đorđa Brankovića. Rođen je...

Rumuni u hronici Đorđa Brankovića
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 27 октобар 2025

Publikacije zabranjene u komunističkoj Rumuniji

Komunistički režim u Rumuniji je uspostavljen 6. marta 1945. godine uz podršku okupacionog Sovjetskog Saveza, a promene koje je počeo da sprovodi...

Publikacije zabranjene u komunističkoj Rumuniji
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 20 октобар 2025

Biblioteka Akademije Rumunije između 1948. i 1989.

Sa preko 14 miliona dela, Biblioteka Rumunske akademije čuva najvredniju kolekciju dokumenata u Rumuniji. Osnovana je 1867. godine, godinu dana...

Biblioteka Akademije Rumunije između 1948. i 1989.
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 13 октобар 2025

Rumuni sa Istarskog poluostrva

Ne žive svi Rumuni u Rumuniji, kao što ni drugi narodi ne žive u potpunosti u svojim zemljama. Danas, van granica Rumunije, Rumuni žive u...

Rumuni sa Istarskog poluostrva
Stranice istorije Недеља, 05 октобар 2025

Iz istorije rumunske žandarmerije

Rumunska država je počela da stvara svoje snage od sredine 19. veka. Jedna od njih bila je Žandarmerija, koja se pojavila u Kneževini Moldaviji...

Iz istorije rumunske žandarmerije
Stranice istorije Понедељак, 29 септембар 2025

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua

Dana 16. aprila 1954. godine, pravnik Lukreciju Petraškanu, istaknuti član Rumunske komunističke partije, pogubljen je streljanjem u zatvoru...

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua
Stranice istorije Понедељак, 22 септембар 2025

Komunistička partija Rumunije u ilegali

Rumunska komunistička partija je, od svog osnivanja, bila teroristička organizacija stavljena u službu Sovjetskog Saveza, terorističke države....

Komunistička partija Rumunije u ilegali
Stranice istorije Понедељак, 15 септембар 2025

Fabrika „23. Avgust“

Zakonom br. 119 od 11. juna 1948. godine, komunistička država je nacionalizovala industrijska, bankarska, osiguravajuća, rudarska i transportna...

Fabrika „23. Avgust“

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company