Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Uskladjivanje karijere i porodičnog života

Privilegovane kao majke, s obzirom da imaju pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne ili, na zahtev, dve godine, žene u Rumuniji ne suočavaju se sa istom priviligovanom situacijom kada se vrate na rad. Sem činjenice da broj vrtića i jaslica je mnogo manji u odnosu na zahteve, postoji i problem radnog mesta. Prema sociološkoj studiji, 2012. godine se 47 odsto roditelja vratilo na rad posle isteka porodiljskog odsustva, dok je 17 odsto i dalje ostalo kući da brini o detetu. Čak više, majke koje odlučuju da se vrate na posao, imaju u proseku, dvoje dece, ali kad je broj dece veći, one odlučuju da ostanu kući. Troškovi za vrtiće ili after school programe su ponekad mnogo veći od zarada roditelja, a, po izjavama poslodavaca, oko 80,3% roditelja zauzimalo je isti stari položaj kada se vratilo na rad. Medjutim, stručnjaci programa za profesionalno usavršavanje su izjavili da neki roditelji mogu ostati bez radnog mesta, zato što se za vreme njihovog odsustva promenjuje raspored rada ili poslodavac smatra da pomenuta osoba ne može se prilagoditi novim zahtevima kompanije. Iako većina poslodavaca i kolega bez dece izjavljuju da zaposleni sa decom su, takodje, vredni i uspešni u radu, oni konstatuju da ovi češće uzimaju porodiljsko bolovanje ili slobodne dane.

Uskladjivanje karijere i porodičnog života
Uskladjivanje karijere i porodičnog života

, 06.11.2013, 11:25

Privilegovane kao majke, s obzirom da imaju pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne ili, na zahtev, dve godine, žene u Rumuniji ne suočavaju se sa istom priviligovanom situacijom kada se vrate na rad. Sem činjenice da broj vrtića i jaslica je mnogo manji u odnosu na zahteve, postoji i problem radnog mesta. Prema sociološkoj studiji, 2012. godine se 47 odsto roditelja vratilo na rad posle isteka porodiljskog odsustva, dok je 17 odsto i dalje ostalo kući da brini o detetu. Čak više, majke koje odlučuju da se vrate na posao, imaju u proseku, dvoje dece, ali kad je broj dece veći, one odlučuju da ostanu kući. Troškovi za vrtiće ili after school programe su ponekad mnogo veći od zarada roditelja, a, po izjavama poslodavaca, oko 80,3% roditelja zauzimalo je isti stari položaj kada se vratilo na rad. Medjutim, stručnjaci programa za profesionalno usavršavanje su izjavili da neki roditelji mogu ostati bez radnog mesta, zato što se za vreme njihovog odsustva promenjuje raspored rada ili poslodavac smatra da pomenuta osoba ne može se prilagoditi novim zahtevima kompanije. Iako većina poslodavaca i kolega bez dece izjavljuju da zaposleni sa decom su, takodje, vredni i uspešni u radu, oni konstatuju da ovi češće uzimaju porodiljsko bolovanje ili slobodne dane.


O odlukama roditelja sa malom decom u onakvim uslovima, govori sociolog Florijan Nicu, jedan od realizatora studije o povratku roditelja na rad posle porodiljskog odsustva: Mnogi roditelji imaju ostavljaju malu decu sa bakama i dedovima, koji su najčešće mnogo pažljiviji prema deci nego osoblje u vrtiću, gde, medjutim, deca uče mnogo više stvari nego kod kuće. A u ovom trenutku, roditelji smatraju važnijim vaspitne elemente.”


Upravo zbog ovog razloga, kada deca napune 3 godine, roditelji odlučuju da je vreme za vrtić. Florijan Nicu: ”Studija je ukazala da roditelji, posebno majke, smatraju da vrtići doprinose razvoju dece. Jer tamo dete uči strane jezike, uče da koristi olovku i da crta, uči nove pesme i igre, uči da se druži. Poverenje roditelja u vrtiće zavisi od vrste ustanove. Skoro 80 odsto roditelja ima poverenje u državne vrtiće i jaslice, a samo 50 odsto u privatne. Javni sistem uživa poverenje roditelja.”


Jaslice i vrtići u javnom sistemu treba da odgovaraju zahtevima roditelja, Ministarstva rada, porodice i socijalne zaštite, a one to čine zahvaljujući finansiranju posredstvom evropskog programa POSDRU i partnerima iz Global Commercium”, koji su pokrenuli projekat Ravnoteža. Porodica i karijera”. Imajući za cilj uskladjivanje porodičnog života i karijere, projekat ima više komponenata, kao što su sprovodjenje socioloških studija, osnivanje mreže stručnjaka za osposobljavanje i obuku bebisiterki i osoblja specijalnih dečijih vrtića iz Bukurešta i Brašova, koji su osnovani u okviru projekta. S obzirom da je reč o pilot projektu, vlasti mogu da ga lakše prate. Emanuela Manea, koordinatorka projekta od strane Ministarstva rada precizira: U okviru projekta otvorili smo ove centre da bismo se direktno upoznali sa finansijskim i pravnim problemima koji se pojavljuju kada lokalne vlasti pokušavaju da primene onakve inicijative. Za uredjenje prostora adekvatnog za decu raspolagali smo i strukturnim fondovima.”


U onakvom vrtiću, deca imaju oko sebe širu porodicu, rekla nam je vaspitačica Marilena Balaču: Iako ovde radim tek mesec i po, realizovali smo izuzetno lepe stvari na afektivnom planu. Treba da znate da je svaki početak težak i za nas vaspitačice i za decu i za roditelje. Ali ja sam uspela da se približim i deci i roditeljima.”


Istovremeno, deca su vaspitana zavisno od uzrasta, ono što neki roditelji ne mogu učiniti kod kuće. Majka deteta koje ide u specijalan vrtić, priznala je: Ovo mesto je veoma korisno za njega, a meni to odgovara, jer ovde uči više stvari nego kod kuće. Sa mnom ne želi da uči i uvek se smeši, ne radi ozbiljno, ali od kad ide u vrtić počeo je da se takmiči sa starijom sestrom.”


Suočene sa potrebom za stimulisanjem demografskog rasta, ali i sa ponovnim osposobljavanjem majka koje se vraćaju na rad posle godinu dana ili dve, vlasti treba da promovišu politike kojima da realizuju što bolju ravnotežu izmedju zahteva porodičnog i profesionalnog života roditelja, smatraju autori projekta Ravnoteža. Porodica i Karijera”, koji su vodili računa o željama roditelja ali i poslodavaca.


(Autor: Kristine Lešku. Prevod: Teodora Kristez)

Foto: Josh Withers / unsplash.com
Društvo Cреда, 01 октобар 2025

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)

Tinejdžer koji je vozio električni trotinet nedavno je preminuo u Rumuniji, nakon što je izgubio ravnotežu i pao na kolovoz. Vozač električnog...

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)
Sursa foto: Annie Spratt / unsplash.com
Društvo Cреда, 24 септембар 2025

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)

Nedavno je Parlament u Bukureštu prvi put oformio specijalnu komisiju pod nazivom „Rumunija bez nasilja“, u kontekstu velikog broja slučajeva...

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)
Sursa foto: unplash.com
Društvo Cреда, 17 септембар 2025

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 


Prisustvo azijskih radnika je poslednjih dana bila tema debate u medijima i podelilo je javno mnjenje u Rumuniji. Ksenofobični napad na ulici,...

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 

foto: Camera Deputaţilor (Silviu Vexler)
Društvo Cреда, 10 септембар 2025

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)

U Rumuniji 1930 godine živelo je više od 750.000 Jevreja. Danas, gotovo sto godina kasnije, njihova zajednica broji manje od 2.500 članova. Drugim...

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)
Društvo Cреда, 25 јун 2025

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)

Psihološka prva pomoć je blagovremena intervencija, skup jednostavnih, ali ključnih radnji koje se pružaju osobama u emocionalnoj krizi. Cilj joj...

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)
Društvo Cреда, 18 јун 2025

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)

U Rumuniji, poverenje u štampu kontinuirano opada. Izveštaj koji je prošle godine objavio Rojters, a koji se smatra najnovijom i najopsežnijom...

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)
Društvo Cреда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Društvo Cреда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company