Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rumunska zdrava praznična trpeza

Period zimskih praznika namenjen je odmaranju, ali nije potpun bez dobrog jela i kvalitetnog pića. A za nas, Rumune, to znači trpeza sa tradicionalnim preparatima, kao što su sarme, svinjske kobasice, pihtija i praznični kolač kozonak”, uz rumunska vina čuvena u celom svetu zahvaljujući posebnom ukusu.

Rumunska zdrava praznična trpeza
Rumunska zdrava praznična trpeza

, 15.01.2014, 13:10

Period zimskih praznika namenjen je odmaranju, ali nije potpun bez dobrog jela i kvalitetnog pića. A za nas, Rumune, to znači trpeza sa tradicionalnim preparatima, kao što su sarme, svinjske kobasice, pihtija i praznični kolač kozonak”, uz rumunska vina čuvena u celom svetu zahvaljujući posebnom ukusu.


Medjutim, u globalizovanom svetu, u kojem je kretanje robe iz jedne u druge zemlje veoma brz, koliko su čista rumunska jela na našim trpezama? Da li su proizvodi domaće poljoprivrede ili prehrambene industrije zdravi? Da li doprinosi potrošnja sarmi i kozonaka razvoju lokalne proizvodnje mesa ili brašna? Ova su pitanja postavili i osnivači pokreta slow-food” hrane, koja se polako sprema i jede, za razliku od polupreradjene ili spremljene hrane, koja se brzo jede, bez ijednog protokola. Osnovan 1986. godine u Italiji, pokret slow-food” je alternativa na industrijsku hranu i podržava tradicionalnu gastronomiju i lokalnu hranu. Medjutim, u kojoj meri su lokalne proizvodnje sarme ili kozonak na Božićnim trpezama Rumuna, kaže nam Tiberiju Kazačok, predstavnik pokreta slow-food” u Rumuniji: Možda se nekima čini čudno, ali slow food” filosofija je ta da se vratiš na početak prehrambenog lanca i da primetiš koliko je važno ako jaje, na primer, uzimaš od kokoške uzgojene u dvorištu sa zrnom. Lokalnu specifičnost daju i ova zrna koja su proizvedena u domaćoj privredi, a ovde govorimo o tradicionalnoj hrani. Ali za sarme, umesto da koristimo meso rumunskih rasa svinja, koristimo meso iz uvoza, proizvod se naziva sarme”, ali nije više u skladu sa slow food” filosofijom. Prema ovoj filosofiji, hranu treba da pripremaš sa domaćim proizvodima. Ako su svi proizvodi iz uvoza, dakle iz drugih poljoprivreda, onda ne može više biti reči o lokalnoj specifićnosti.”


U velikim gradovima, kao što je Bukurešt, na primer, ali i u gradićima u kojima su nedavno osnovane filijale medjunarodnih mreža hipermarketa, teško je nabaviti striktno domaće sastojike za pripremu hrane. Čak više, pojedini Rumuni preferišu svežu hranu umesto one preradjene koja se nalazi u prodavnicama. Tiberiju Kazačok nudi detalje o istraživanju javnog mnjenja koje je realizovao veliki prodavac na malo: Sondaža potvrdjuje da, u glavnom, Rumuni kupuju voće sa pijace, a ne iz prodavnica, jer na pijaci mogu se naći više domaćih proizvoda. Prema autorima sondaže, u slučaju izbora mesnih proizvoda, za rumunski kupac važan je kvalitet i svežina mesnih proizvoda, ali i odsustvo prehrambenih aditiva. Dakle, u dotičnoj meri, Rumuni žele domaće i sveže proizvode, ali na žalost, industrija je tako orijentisana da proizilazi da rumunski kupac želi da kupi mnogo i jeftino.”


Da bi još jednom potvrdilo, ovoga puta naučnim putem, želju Rumuna da kupe i jedu domaće jabuke, Asocijacija potrošača prehrambenih proizvoda iz Rumunije (ACPAR) uporedila je domaće jabuke sa onima iz drugih zemalja. Sondaža je realizovana u saradnji sa Nacionalnim institutom za Istraživanje i razvoj prehrambenih bioresursi (IBA), a rezultate nam predstavlja Mihaj Panait, predsednik Asocijacije potrošača prehrambenih proizvoda iz Rumunije: Studija o jabukama bila je velikih razmera u smislu da je imala dve glavne teme, a to su: organoleptička analiza i fizičko-hemijska. Usled monitorizacije i istraživanja nekih jabuka poreklom iz inostranstva- iz Italije, Poljske i Turske, i poredjenja sa domaćim vrstama, kao što su Golden iz Vojnešta i Jonatan iz Vojnešta, uspeli smo da stignemo do veoma jasnim zaključaka: rumunske jabuke su bolje od inostranih, su sladje, hranljivije i imaju više minerala.”


Posle fizičko-hemijske analize konstatovalo se da rumunska jabuka Jonatan je za 20% sladja od poljskog Jonatana, na primer, a rumunski Golden je za 22% sladji od italijanskog i za 14% od turskog. Uprkos želji rumunskih potrošača da konzumiraju domaće jabuke, Rumunija ne može se ponositi bogatom berbom. Mihai Panait: Srećom, mi imamo dobre vrste jabuka, ali, na žalost, tokom zime pojavljuju se problemi skladištenja i konserviranja. Naše su jabuke lepe jeseni, ali tokom zime gube lep izgled, iako to znači da su prirodne i zdrave. Rumunija ima ogroman potencijal u ovoj oblasti i zahvaljujući primeru jabuka možemo zaključiti i jasno videti gde smo i koji je naš potencijal. U ovom trenutku nalazimo se na 15 mestu u svetu po površini sa zasadjenim jabukama i na 21 mestu po proizvodnji jabuka. To znači da nemamo visoku produktivnost.”



צילום: mastersenaiper / pixabay.com
Društvo Среда, 18 новембар 2026

EU i stambena kriza (18.11.2026)

Evropska unija se već nekoliko godina suočava sa stambenom krizom koja pogađa sve veći broj građana. Cene nekretnina porasle su u proseku za čak 60 od…

EU i stambena kriza (18.11.2026)
(Foto: Tumisu / pixabay.com)
Društvo Среда, 11 новембар 2026

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)

Nasilje u porodici ponovo je u centru pažnje javnosti nakon što je rumunska policija objavila najnovije statističke podatke. Tokom prvih devet meseci …

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)
Foto: Vitaly Gariev / unsplash.com
Društvo Среда, 04 новембар 2026

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)

Podaci Evrostata pokazuju da Rumunija trenutno ima najveći procenat mladih u Evropskoj uniji koji ne rade niti se školuju. Kada je reč o nezaposlenost…

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)
Foto: pixabay.com
Društvo Среда, 28 октобар 2026

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)

Kada govorimo o kvalitetu života, pre svega mislimo na fizičko i psihičko zdravlje: biološko blagostanje, odsustvo bola ili hroničnih bolesti, svakodn…

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)
Društvo Среда, 21 октобар 2026

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)

Program organizacija „Spasimo decu“ i Fondacije „Vodafon“ omogućio je digitalno obrazovanje za više od 21.000 učenika u Rumuniji. Mnoga deca u Rumunij…

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)
Društvo Среда, 14 октобар 2026

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka

U aprilu je Vlada Rumunije usvojila novu uredbu o zapošljavanju i angažovanju stranih radnika, nakon višemesečnih pregovora sa zainteresovanim stranam…

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka
Društvo Среда, 07 октобар 2026

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)

Na dan 1. januara 2026. godine, Rumunija je imala 19.041.322 stanovnika sa prebivalištem u zemlji, pokazuju preliminarni podaci koje je krajem avgusta…

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)
Društvo Среда, 09 септембар 2026

Ima li života posle droge? (09.09.2026)

Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner i Agencija Evropske unije za droge (EUDA) predstavili su početkom juna Evropski izveš…

Ima li života posle droge? (09.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company