Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Socijalna preduzeća, sve učestalije rešenje

Socijalna privreda, neprofitna oblast bazirana na socijalnu solidarnost i zaštitu okolne sredine, ostvarila je još 2010 godine 4 odsto bruto društvenog proizvoda Evropske unije. A u Rumuniji, još 2009. socijalna preduzeća bila su značajan poslodavac za 3,3 odsto ukupnog broja zaposlenih osoba. Ova se oblast razvijala, a od prošle godine u Rumuniji postoji čak i zakon o socijalnoj privredi, čiji je cilj podstrekivanje razvoja alternativnog modela socijalne inkluzije vulnerabilnih grupa. Dobrudja, pokrajina na jugo-istoku Rumunije, jeste zona u kojoj se socijalni problemi prepliću sa problemima okolne sredine.

Socijalna preduzeća, sve učestalije rešenje
Socijalna preduzeća, sve učestalije rešenje

, 20.01.2016, 18:36

Socijalna privreda, neprofitna oblast bazirana na socijalnu solidarnost i zaštitu okolne sredine, ostvarila je još 2010 godine 4 odsto bruto društvenog proizvoda Evropske unije. A u Rumuniji, još 2009. socijalna preduzeća bila su značajan poslodavac za 3,3 odsto ukupnog broja zaposlenih osoba. Ova se oblast razvijala, a od prošle godine u Rumuniji postoji čak i zakon o socijalnoj privredi, čiji je cilj podstrekivanje razvoja alternativnog modela socijalne inkluzije vulnerabilnih grupa. Dobrudja, pokrajina na jugo-istoku Rumunije, jeste zona u kojoj se socijalni problemi prepliću sa problemima okolne sredine.



Nedavno je u Dobrudji, ali i u Bukureštu i okolnim opštinama osnovano 10 struktura socijalne privrede (SES-ovi). Ova minipreduzeća pojavila su se nakon što je fondacija Nacionalni centar za trajan razvoj” implementirala projekat TURECO, koji je raspolagao evropskim finansiranjem posredstvom Operacionalnog sektorjalnog programa za razvoj ljudskih resursi POSDRU. TURECO je imao namenu da osnivanjem ovih preduzeća pomogne oko 460 osoba. Reć je o porodicama sa više od dvoje dece, porodicama sa samohranim roditeljem, osobama koje su rano napustile školu ili žive u izolovanim zajednicama, osobama koje žive od minimalne zagarantovane zarade, osobama sa hendikepom, romskim porodicama i mladima koji su do 18 godina starosti živeli u dečijim domovima. Delta Dunava, senzibilna ekološka zona, suočena sa socijalnim prioblemima, bila je jedan od ciljnih regiona projekta. U naselju Maljuk, koji se nalazi na dunavskom rukavcu Sulina, osnovana su dva socijalna preduzeća: turistička agencija za posmatranje prirode i fotografije i malo preduzeće za proizvodnju specifičnih suvenira. Florin Palade predstavnik Fondacije “EcoPontica“, koja je osnovala pomenuta dva minipreduzeća, objasnio nam je zašto je izabrano ovo naselje: Ovo mesto ima oko 1.060 žitelja, a značajan je položaj, na rukavcu Sulina, to jest veoma blizu gradu Tulča. Istovremeno, Maljuk je blizu jezeru Fortuna, zoni koju mi, u svojstvu vodića ove ornitološke zone, smatramo jednom od najpovoljnijih za posmatranje i fotografisanje prirode i faune.”



Turisti iz inostranstva, koji su ljubitelji ornitologije, dolaze u Deltu Dunava u što većem broju. Osnivači socijalnih preduzeća, koji ne nameravaju da razvijaju masovni turizam u zoni, ocenjuju da šansu pomenute zone predstavlja individualni, ali odgovorni turizam. Pred mikrofnom je ponovo Florin Palade: Mi pokušavamo da vaspitamo turiste da poštuju prirodu i mirno otkrivaju zadovoljstvo posmatranja. Uporedjenju sa ostalim zemljama Centralne i Zapadne Evrope, mi smo tek na početku u ovom pogledu. Ali, primetili smo da sve više mladih Rumuna voli fotografisanje prirode i aktivnosti za zaštitu prirode. Dakle, tržište je sve veće.”



Na severu Dobrudje nalazi se Nacionalni Park Planine Mačin, istotoliko raznovrsni i spektakularni kao i Delta Dunava, ali, na žalost, manje poznat. Ovde je skupština opštine Greči realizovala dve strukture socijalne privrede: centar za iznajmljivanje bicikla i prodavnicu suvenira. Skupština opštine Greči organizuje i takmičenje u vožnji bicikla, maraton i kamp za fotografe, da bi podigla turistički i ekonomski potencijal zone. O atrakcijama zone govorio nam je podpredsednik skupštine opštine Greči, Bogdan Baženaru: Nacionalni park Planine Mačin ima površinu od otprilike 11.000 hektara, ali ovdašnji biodiverzitet je veliki. Na ovoj teritoriji nalazi se više od polovine flore Rumunije, odnosno preko 1.900 vrsti biljaka. Planina Mačin jedna je od najstarijih planina u Rumuniji i Evropi, sa otprilike 350 miliona godina. Najviši vrh je Cucujatu, sa 467 metara nadmorske visine.”



Ni vlasti Mačina ne žele da ohrabre masovni turizam, već podstrekivanje ekoturizma, rekao nam je Bogdan Baženaru: Ovde dolaze turisti koji vole prirodu i njeno bogatstvo, koji mogu pešačiti ili putovati biciklom po planinskoj zoni Mačin. Otvorili smo i pijacu sa prirodnim prehrambenim proizvodima i postoji i turistički info punkt za dokumentaciju i kupovinu suvenira.”

Foto: Josh Withers / unsplash.com
Društvo Cреда, 01 октобар 2025

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)

Tinejdžer koji je vozio električni trotinet nedavno je preminuo u Rumuniji, nakon što je izgubio ravnotežu i pao na kolovoz. Vozač električnog...

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)
Sursa foto: Annie Spratt / unsplash.com
Društvo Cреда, 24 септембар 2025

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)

Nedavno je Parlament u Bukureštu prvi put oformio specijalnu komisiju pod nazivom „Rumunija bez nasilja“, u kontekstu velikog broja slučajeva...

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)
Sursa foto: unplash.com
Društvo Cреда, 17 септембар 2025

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 


Prisustvo azijskih radnika je poslednjih dana bila tema debate u medijima i podelilo je javno mnjenje u Rumuniji. Ksenofobični napad na ulici,...

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 

foto: Camera Deputaţilor (Silviu Vexler)
Društvo Cреда, 10 септембар 2025

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)

U Rumuniji 1930 godine živelo je više od 750.000 Jevreja. Danas, gotovo sto godina kasnije, njihova zajednica broji manje od 2.500 članova. Drugim...

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)
Društvo Cреда, 25 јун 2025

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)

Psihološka prva pomoć je blagovremena intervencija, skup jednostavnih, ali ključnih radnji koje se pružaju osobama u emocionalnoj krizi. Cilj joj...

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)
Društvo Cреда, 18 јун 2025

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)

U Rumuniji, poverenje u štampu kontinuirano opada. Izveštaj koji je prošle godine objavio Rojters, a koji se smatra najnovijom i najopsežnijom...

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)
Društvo Cреда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Društvo Cреда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company