Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Suzbijanje rasipanja hrane

U uslovima u kojma hrana je nedovoljna u raznim zonama sukoba širom sveta, u drugim delovima planete hrana se izbacuje. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) koja funkcioniše u okviru OUN-a, na svetskom nivou se rasipa trećina prehrambenih proizvoda, što znači tri puta više hrane koja je potrebna za sve stanovnike planete. U Evropskoj uniji količina hrane koja se rasipa je veća od 89 miliona tona, od kojih 2,5% u Rumuniji. Ovi podatci su prisutni u statistikama Organizacije za hranu i poljoprivredu za period 2006- 2012. Od tada, u Rumuniji nije više realizovana nijedna studija o rasipanju hrane. Pomenuta studija realizovana je na bazi procena Evropske komisije, polazeći od situacije u nordijskim zemljama. Čak i u ovim uslovima, situacija je zabrinjavajuća: najveće rasipanje hrane zabeleženo je na nivou domaćinstava- odnosno 49%, na nivou prehrambrene industrije 37%, maloprodaje 7%, u turističko-ugostiteljskom sektoru 5% i u poljoprivredi 2%. Šta treba da se radi? 2013. godine, na nivou ministrarstva poljoprivrede formirana je radna grupa čija je namena izrada Nacionalne strategije za suzbijanje rasipanja hrane. Paralelno, pokrenute su i neke parlamentarne inicijative, a Senat Rumunije usvojio je jednu od njih krajem prošle godine. Kosmin Zaharija, urednik elektronske publikacije za okolnu sredinu Green Report, izjavio nam je sledeće: Postojale su dve zakonodavne inicijative koje su pokrenule Nacionalna unija za progres Rumunije (UNPR) i Nacionalna liberalna stranka (PNL). Usvojena inicijativa obavezuje hipermarkete da doniraju jednoj nevladinoj organizaciji hranu kojoj se približava datum isteka roka trajanja. Za supermarkete ovo podrazumeva visoke troškove, odnosno transport i skladištenje.

Suzbijanje rasipanja hrane
Suzbijanje rasipanja hrane

, 17.02.2016, 14:24

U uslovima u kojma hrana je nedovoljna u raznim zonama sukoba širom sveta, u drugim delovima planete hrana se izbacuje. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) koja funkcioniše u okviru OUN-a, na svetskom nivou se rasipa trećina prehrambenih proizvoda, što znači tri puta više hrane koja je potrebna za sve stanovnike planete. U Evropskoj uniji količina hrane koja se rasipa je veća od 89 miliona tona, od kojih 2,5% u Rumuniji. Ovi podatci su prisutni u statistikama Organizacije za hranu i poljoprivredu za period 2006- 2012. Od tada, u Rumuniji nije više realizovana nijedna studija o rasipanju hrane. Pomenuta studija realizovana je na bazi procena Evropske komisije, polazeći od situacije u nordijskim zemljama. Čak i u ovim uslovima, situacija je zabrinjavajuća: najveće rasipanje hrane zabeleženo je na nivou domaćinstava- odnosno 49%, na nivou prehrambrene industrije 37%, maloprodaje 7%, u turističko-ugostiteljskom sektoru 5% i u poljoprivredi 2%. Šta treba da se radi? 2013. godine, na nivou ministrarstva poljoprivrede formirana je radna grupa čija je namena izrada Nacionalne strategije za suzbijanje rasipanja hrane. Paralelno, pokrenute su i neke parlamentarne inicijative, a Senat Rumunije usvojio je jednu od njih krajem prošle godine. Kosmin Zaharija, urednik elektronske publikacije za okolnu sredinu Green Report, izjavio nam je sledeće: Postojale su dve zakonodavne inicijative koje su pokrenule Nacionalna unija za progres Rumunije (UNPR) i Nacionalna liberalna stranka (PNL). Usvojena inicijativa obavezuje hipermarkete da doniraju jednoj nevladinoj organizaciji hranu kojoj se približava datum isteka roka trajanja. Za supermarkete ovo podrazumeva visoke troškove, odnosno transport i skladištenje.



Do konačne izrade zakonodavne mere, privatni sektor i humanitarne organizacije imaju zadatak da suzbiju rasipanje hrane kako umeju i znaju. Primer u tom smislu je socijalna radnja SOMARO, koja prodaje siromašnim osobama prehrembene i neprehrambene proizvode sa niskom cenom. Radnjom upravlja Simon Suitner, austrijski državljanin koji se preselio u Rumuniju pre 6 godina: Mi prikupljamo proizvode sopstvenim kolima i prodajemo ih u specijalnim prodavnicama u Bukureštu i Sibijuu. Otprilike 950 porodica raspolaže ovim proizvodima, a u dotične prodavnice mogu ući samo na bazi legitimacije koe izdaje Uprava za sociijalnu asistenciju u pomenuta dva grada. Proizvodi su prodati sa popustom od 80%- 90%. Naše mušterije, koje predstavljaju socijalne slučajeve, imaju maksimalne prihode do 110 evra mesečno. Ova je legalna granica, ali mnoge mušterije žive ispod ove granice. Medju njima su porodice koje imaju jednog člana sa hendikepom, sa hroničnim bolestima ili puno dece.



Proizvodi za pomenute socijalne kategorije, koji bi bili bačeni u djubre, stignu u socijalnu radnju SOMARO usled saradnje sa proizvodjačima i distributerima. Detalje nam nudi Simon Suitner: Na žalost, sa maloprodajnim preduzećima teško je razgovarati o rasipanju hrane. U Austriji, na primer, direktori socijalnih radnji ocenjuju da, ako imaju prehrambeni proizvod koji se ne prodaje, nije moralno da ga bace, u uslovima u kojima mnogi ljudi nemaju mogućnost da kupe hranu. Na žalost, u Rumuniji, ovo mišljenje nije rasprostranjeno.



U Rumuniji postoji normativni akt prema kojem ekonomski subjekti mogu raspolagati smanjenjem poreza za 20%, ako sponzorišu humanitarne organizacije. Umedjuvremenu, Rumuni bacaju u djubre 25% kuvane hrane, 21% hleba i pekarskih proizvoda, 19% povrća i 16% voća. Razlozi ovog rasipanja je brzo degradiranje hrane- 26%, pogrešno procenjivanje količine potrebnih namirnica- 21%, ali i eksces kupovine- 14%. No, za sada, vaspitanje ostaje način suzbijanja rasipanja hrane, iako to nije dovoljno smatra novinar Kosmin Zaharija: Trebalo bi da stanovništvo bude vaspitano i u domenu etiketiranja proizvoda, odnosno da znaju da neke proizvode mogu upotrebiti i nekoliko dana posle isteka roka trajanja. Ali to nije dovoljno, ako stanovništvo nema sredstva ili potrebnu infrastrukturu za suzbijanje rasipanja hrane. Dešava se isto kao u slučaju otpada.


Nedavno su se nevladinoj inicijativi za zaustavljanje rasipanja hrane pridružili i čuveni kuvari, koji, sopstvenim primerom pokazivaju ljudima kako da se hrane bez da izbace prehrambene proizvode.

Foto: Josh Withers / unsplash.com
Društvo Cреда, 01 октобар 2025

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)

Tinejdžer koji je vozio električni trotinet nedavno je preminuo u Rumuniji, nakon što je izgubio ravnotežu i pao na kolovoz. Vozač električnog...

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)
Sursa foto: Annie Spratt / unsplash.com
Društvo Cреда, 24 септембар 2025

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)

Nedavno je Parlament u Bukureštu prvi put oformio specijalnu komisiju pod nazivom „Rumunija bez nasilja“, u kontekstu velikog broja slučajeva...

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)
Sursa foto: unplash.com
Društvo Cреда, 17 септембар 2025

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 


Prisustvo azijskih radnika je poslednjih dana bila tema debate u medijima i podelilo je javno mnjenje u Rumuniji. Ksenofobični napad na ulici,...

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 

foto: Camera Deputaţilor (Silviu Vexler)
Društvo Cреда, 10 септембар 2025

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)

U Rumuniji 1930 godine živelo je više od 750.000 Jevreja. Danas, gotovo sto godina kasnije, njihova zajednica broji manje od 2.500 članova. Drugim...

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)
Društvo Cреда, 25 јун 2025

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)

Psihološka prva pomoć je blagovremena intervencija, skup jednostavnih, ali ključnih radnji koje se pružaju osobama u emocionalnoj krizi. Cilj joj...

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)
Društvo Cреда, 18 јун 2025

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)

U Rumuniji, poverenje u štampu kontinuirano opada. Izveštaj koji je prošle godine objavio Rojters, a koji se smatra najnovijom i najopsežnijom...

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)
Društvo Cреда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Društvo Cреда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company