Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Dualno stručno obrazovanje u Rumuniji

Na žalost, stručno obrazovanje ukinuto je 2009. te je nekoliko godina kasnije ponovo uvodjeno, na zahtev poslodavaca koji nisu više našli zanatlije. Prema statističkim podacima, jedna od četiri mlade osobe je nezaposlena, a 16 odsto mladih Rumuna starosti od 18 do 24 godine ne pohadja nijedan školski oblik, srednji ili stručni. U Rumuniji samo 20 odsto apsolvenata osmog razreda osnovne škole opredeljuje se za stručnu školu, u uslovima u kojima oko 50.000 učenika ne polažu malu maturu. No, vodeći računa o ovoj situaciji, velike kompanije su pokušale da nametnu sistem dualnog obrazovanja. Detalje nam nudi Zoijka Vladuc, zamenica direktora Nacionalnog centra za razvoj stručnog obrazovanja: U novembru 2016. godine odobrena je hitna vladina uredba koja je predvidela uvodjenje ovog oblika organizovanja stručnog obrazovanja, što znači veće učešće privrednih subjekata. Ova vrsta obrazovanja organizovana je na inicijativu zainteresovanih privrednih subjekata u svojstvu eventualnih poslodavaca i partnera, na bazi ugovora o partnerstvu izmedju školske ustanove, privrednog subjekta i teritorijalno-administrativne ustanove, kao i individualnog ugovora o obuci izmedju školske ustanove, privrednog subjekta i učenika. Istovremeno, privredni subjekti moraju obezbediti stipendije učenicima.

Dualno stručno obrazovanje u Rumuniji
Dualno stručno obrazovanje u Rumuniji

, 22.02.2017, 13:59

Na žalost, stručno obrazovanje ukinuto je 2009. te je nekoliko godina kasnije ponovo uvodjeno, na zahtev poslodavaca koji nisu više našli zanatlije. Prema statističkim podacima, jedna od četiri mlade osobe je nezaposlena, a 16 odsto mladih Rumuna starosti od 18 do 24 godine ne pohadja nijedan školski oblik, srednji ili stručni. U Rumuniji samo 20 odsto apsolvenata osmog razreda osnovne škole opredeljuje se za stručnu školu, u uslovima u kojima oko 50.000 učenika ne polažu malu maturu. No, vodeći računa o ovoj situaciji, velike kompanije su pokušale da nametnu sistem dualnog obrazovanja. Detalje nam nudi Zoijka Vladuc, zamenica direktora Nacionalnog centra za razvoj stručnog obrazovanja: U novembru 2016. godine odobrena je hitna vladina uredba koja je predvidela uvodjenje ovog oblika organizovanja stručnog obrazovanja, što znači veće učešće privrednih subjekata. Ova vrsta obrazovanja organizovana je na inicijativu zainteresovanih privrednih subjekata u svojstvu eventualnih poslodavaca i partnera, na bazi ugovora o partnerstvu izmedju školske ustanove, privrednog subjekta i teritorijalno-administrativne ustanove, kao i individualnog ugovora o obuci izmedju školske ustanove, privrednog subjekta i učenika. Istovremeno, privredni subjekti moraju obezbediti stipendije učenicima.



Ovaj sistem obrazovanja je već primenjen u mnogim školama u Rumuniji, gde je samo prošle godine više od 5.000 kompanija obezbedilo radna mesta učenicima koji su pohadjali stručne škole po dualnom sistemu. Kristijan Mačedonski, lokalni savetnik i predsednik Asocijacije za promovisanje i razvoj turzima u županiji Brašov (u centru Rumunije), govori o pozitivnim rezultatima ove vrste obrazovanja: Već dve godine organizovan je dualni projekat koji je inicirala Asocijacija za promovisanje i razvoj turizma u Brašovu, zajedno sa Hotelima Kolping i Cronwell i u jednom razredu imali smo po 14 učenika koji su pohadjali smer konobar/ kuvar. Počev od ove godine, u dualnom sistemu imamo tri razreda, po jedan za kuvare, za konobare i spremače, za 90 učenika. Predstavnici ugostiteljske industrije su zaključili, medjutim, da potreban broj ućenika je dva puta veći, ali problem je da poslodavci moraju obučavati i instruktore. Za ovo će se, medjutim, izraditi projekte Erasmus, te će naši instruktori i profesori biti obučeni u Austriji, Švajcarskoj i Nemačkoj, gde dualni sistem obrazovanja je priznat i ima već tradiciju. Zatim možemo povećati i broj razreda.



Nastavni program u dualnom sistemu predvidja za prvu godinu 40 odsto teorije i 60 odsto prakse, dok u trećoj godini 75 odsto školske aktivnosti pretpostavlja praksu. Kristijan Mačedonski kaže: Učenici- zaposleni partnerskih ugostiteljskih jedinica uče zanimanje konobara, kuvara i spremača. Kuresevi trajaju tri godine i su besplatni, a učenici primaju od države i poslodavca stipendije, svaka u iznosu od po 50 evra. Kada završavaju studije dobijaju diplomu, te zatim mogu ostati zaposleni u jedinicama u kojima su učili zanimanje. U Brašovu je 2012. godine otvorena prva škola u Rumuniji po dualnom modelu, za vazduhoplovnu industriju i industriju automobila. Od tada je ovu školu diplomiralo više stotina učenika, a 97 odsto njih zaposleno je u preduzećima u kojima su obavili praksu.»



Iako su na tržištu radne snage traženi kvalifikovani radnici, mnogi učenici ne opredeljuju se za stručne škole, u prvom redu zbog mentaliteta, kažu stručnjaci. Za mnoge je stramota da upišu stručnu školu i redje žele da budu nezaposleni, iako imaju diplomu visokog obrazovanja, nego da uče neki zanat. Zojka Vladuc precizira: Zadnjih godina sve manje dece želi da upiše stručnu školu da bi dobilo neku kvalifikaciju. Dakle, da bi omogućilo što većem broju učenika da pohadja stručnu školu, Ministarstvo obrazovanja proglasilo je 2017. godinom promovisanja stručnog obrazovanja. Biće organizovane mnogobrojne akcije informisanja učenika i roditelja o mogućnostima i povlasticama dualnog stručnog obrazovanja. Potrebno je da privredni subjekti, poslovna sredina uopšte, podržavaju ovaj oblik obrazovanja, koji omogućava razvoj profesionalne karijere i čak nastavljanje studija, uključujući i visokoobrazovni nivo .

Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Carte electronică de identitate
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company