Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Deca i digitalni svet

Pristup male dece internetu i digitalnoj tehnologiji je u zadnjim godinama jasna i sve češća pojava. Ne samo empirička percepcija, već i zvanični podatci potvrdjuju ovu stvar, saznali smo iz nedavne studije UNICEF-a: na svetskom nivou, mladi uzrasta od 15 do 24 godine predstavljaju najkonektiranija grupa na internetu, s obzirom da jedan od troje korisnika interneta je dete ili tinejdžer mladji od 18 godina. Njima internet donosi mnogo koristi, ali i opasnosti. Prema UNICEF-u, otprilike 29% mladih u celom svetu, odnosno oko 346 miliona osoba, nema pristup internetu. Primera radi, otprilike 60% mladih sa Afrike nije konektirano na internet u odnosu na 4% mladih Evropljana koji ima ograničen pristup internetu. Prema tome, pristup internetu postao je i orijentir ekonomskih i kulturnih razlika, primetio je Piter Bult, predstavnik UNICEF-a u Rumuniji: «Ova situacija pogadja posebno decu koja žive u izolovanim zonama ili nemaju internet zbog siromaštva, socijalnog isključenja ili teških situacija. U Rumuniji, jednoj od zemalja sa najbržom internet konekcijom, kada je reč o pristupu internetu ili broju osoba koje su ikada koristile internet primećujemo velike razlike izmedju zona sa raznim nivoima razvoja: ovaj procenat je 87,3% u zoni Bukurešta ili ispod 70% na severo-istoku zemlje, gde je siromaštvo naglašenije.»

Deca i digitalni svet
Deca i digitalni svet

, 27.12.2017, 11:46

Pristup male dece internetu i digitalnoj tehnologiji je u zadnjim godinama jasna i sve češća pojava. Ne samo empirička percepcija, već i zvanični podatci potvrdjuju ovu stvar, saznali smo iz nedavne studije UNICEF-a: na svetskom nivou, mladi uzrasta od 15 do 24 godine predstavljaju najkonektiranija grupa na internetu, s obzirom da jedan od troje korisnika interneta je dete ili tinejdžer mladji od 18 godina. Njima internet donosi mnogo koristi, ali i opasnosti. Prema UNICEF-u, otprilike 29% mladih u celom svetu, odnosno oko 346 miliona osoba, nema pristup internetu. Primera radi, otprilike 60% mladih sa Afrike nije konektirano na internet u odnosu na 4% mladih Evropljana koji ima ograničen pristup internetu. Prema tome, pristup internetu postao je i orijentir ekonomskih i kulturnih razlika, primetio je Piter Bult, predstavnik UNICEF-a u Rumuniji: «Ova situacija pogadja posebno decu koja žive u izolovanim zonama ili nemaju internet zbog siromaštva, socijalnog isključenja ili teških situacija. U Rumuniji, jednoj od zemalja sa najbržom internet konekcijom, kada je reč o pristupu internetu ili broju osoba koje su ikada koristile internet primećujemo velike razlike izmedju zona sa raznim nivoima razvoja: ovaj procenat je 87,3% u zoni Bukurešta ili ispod 70% na severo-istoku zemlje, gde je siromaštvo naglašenije.»



Digitalne razlike predstavljaju, dakle, razlog za zabrinutost zbog pristupa internetu sem onih već poznatih, kao što su onlajn nasilje i kriminal, na koje se odnosi Piter Bult: «Izmedju ostalog, možemo govoriti o onlajn zastraživanju i novim oblicima zloupotrebe, nasilja ili ekspolatacije dece, kao što su, na primer, materijali sa zlostavljenom decom. Posredstvom anonimnih i lažnih profila na društvenim mrežama i na nebezbednim forumima igara, napadači mogu lakše stupiti u kontakt sa decom, koja nisu svesna opasnosti koje joj prete. I u ovim slučajevima, vulnerabilna deca, kao što su ona sa niskim nivoom vaspitanja, izložena su većim rizicima.»



Prema studiji fondacije Spasite decu”, u Rumuniji 78% dece ulazi dnevno ili skoro svakog dana na internet, a 90% njih upotrebljava najmanje jednu društvenu mrežu. Istina je da samo 17% dece je izjavilo da je zbog onlajn sveta manje vremena posvetilo porodici, drugarima i školskim zadatcima. Medjutim, 45% njih izjavljuje da je bilo seksualno uznemireno u onlajn sredini. Prema tome, zaštita dece na internetu je potrebna upravo da bi internet postao pretežno obrazovni izvor informisanja i prilika za uskladjen razvoj dece. Važna je, medjutim, i činjenica da i deca su svesna opsanosti na internetu: «Internet je za mene izvor informisanja i mislim da je koristan, ali ponekad može biti i opasan. Moramo pažljivo videti na koje sajtove ulazimo, jer mnogi su opasni za nas. A roditelji i nastavnici ne treba da nam zabrane internet, već da nas podržavaju i uče kako da izbegnemo opasne sajtove.»



Upravo za roditelje i nastavnike koji žele da nadziru aktivnost dece na internetu, rumunske vlasti su objavile vodić Prvi bezbedni koraci u digitalnom svetu”. Ovaj vodić sadrži osnovne informacije i savete za korišćenje interneta, precizirao je Katalin Arama, generalni direktor Nacionalnog centra za upravljanje sigurnosnim incidentima na internetu CERT.RO: «Mi smo strukturisali informacije i kategorije aktivnosti po tri grupe: onlajn komuniciranje, pružanje ličnih informacija i pristupanje podatcima. Vodić predstavlja za svaku od ovih kategorija niz identifikovanih opasnosti, preporučuje neke mere i nudi zaključke. Naravno, pružena su tehnička rešenja, linkove ili korisne internet adrese za roditelje da bi učili da nadziru aktivnosti dece.»


Inače, radi optimalnog korišćenja interneta i smanjenja opasnosti, UNICEF preporučuje da glavni cilj digitalnih politika bude zaštita dece na internetu.




Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Carte electronică de identitate
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company