Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Nekonvencionalni metodi muzičkog obrazovanja

Nekonvencionalni pedagoški metodi primenjeni su i u Rumuniji u slučaju dece, ali i odraslih. Neki od njih upotrebljavaju muziku ili kretanje, radi prenošenja informacija ali i podstrekivanja lične kreativnosti ili terapiju. Onakvi metodi su primenjeni u Rumuniji od 1993. godine, kada je nemački muzičar Hannes Heyne uveo svoju metodu muzičkog obrazovanja na bazi jednostavnog principa: muzika, koja je prastaro sredstvo komuniciranja, ima isti značaj kao i govor. Muzika se može upotrebiti za smirivanje dece i odraslih, koji ponekad nemaju strpljenje da slušaju i druge ili su iritirani, smatra Hannes Heyne: «Stara plemena su počela da kreiraju zvukove i instrumente. Ona su pokušala da komuniciraju pomoću školjki, kamena, drvenih štapića, koji se u iste svrhe mogu koristiti i dan danas. Nije potrebno da budemo preokupirani samo elektronskim instrumentima, već možemo koristiti jednostavne instrumente ili predmete koji se nalaze u prirodi.»

Nekonvencionalni metodi muzičkog obrazovanja
Nekonvencionalni metodi muzičkog obrazovanja

, 28.02.2018, 18:30

Nekonvencionalni pedagoški metodi primenjeni su i u Rumuniji u slučaju dece, ali i odraslih. Neki od njih upotrebljavaju muziku ili kretanje, radi prenošenja informacija ali i podstrekivanja lične kreativnosti ili terapiju. Onakvi metodi su primenjeni u Rumuniji od 1993. godine, kada je nemački muzičar Hannes Heyne uveo svoju metodu muzičkog obrazovanja na bazi jednostavnog principa: muzika, koja je prastaro sredstvo komuniciranja, ima isti značaj kao i govor. Muzika se može upotrebiti za smirivanje dece i odraslih, koji ponekad nemaju strpljenje da slušaju i druge ili su iritirani, smatra Hannes Heyne: «Stara plemena su počela da kreiraju zvukove i instrumente. Ona su pokušala da komuniciraju pomoću školjki, kamena, drvenih štapića, koji se u iste svrhe mogu koristiti i dan danas. Nije potrebno da budemo preokupirani samo elektronskim instrumentima, već možemo koristiti jednostavne instrumente ili predmete koji se nalaze u prirodi.»



Ovaj metod razvija sposobnosti komuniciranja i emocionalnu inteligenciju ljudi, kojima pomaže ne samo da se oslobode unutrašnjeg pritiska i stresa, već i da ponovo uče da medjusobno komuniciraju. Hannes Heyne precizira: «Veoma je važno da slušamo jedni druge. Jer, ako slušam drugog dok govori ili peva, znači da priznajem njegovu vrednost. No, ovo možemo učiti i posredstvom muzike, slušajući ili koristiti je. Ovo je temelj komuniciranja.»



Hannes Heyne je putovao celim svetom primenjujući metod muzičkog obrazovanja u brojnim mestima u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku i Japanu. U Rumuniji organizuje ateljee za decu i časove muzičke terapije u multinacionalnim kompanijama. Saslušajmo Hannesa Heynea: «Pozvale su me škole i druge razne institucije da održim časove muzičke terapije. Ja volim da radim sa decom svih uzrasta. Kada su deca mala, časove počinjemo muzičkom bajkom. Deca pitaju o instrumentima, kako funkcionišu, na primer, dok odrasli pitaju kako muzika utiče na njihovo zdravlje i kako i sami mogu vaspitati druge osobe. U Rumuniji sam saradjivao, izmedju ostalog, sa Muzejom rumunskog seljaka, gde sam organizovao ateljee Kreativnosti, radio samo u gradovima Arad i Brašov, ali i u drugim mestima u Rumuniji.»



Metod Hannesa Heynea sličan je takozvanim aktivnim metodima muzičkog obrazovanja, koje su početkom 20. veka koncipirali kompozitori Emil Žak-Dalkroz i Karl Orf. U Rumuniji, ova vrsta muzičke pedagogije je počela da prodre i u škole javnog obrazovnog sistema, nakon što je na početko primenjena za vreme časova koje su organizovale nevladine organizacije. Jedna od ovih je «MiMaMuzica», o čijim metodima nam govori Lučijan Nikolaje: «Dete, pre učenja slova azbuke, potrebno je da govori i shvati dotičan jezik. Isti princip funkcioniše i u muzici: najpre moramo učiti slušati muziku ili svirati je, te zatim učimo šta ona znači na kognitivnom nivou, kako pišemo i čitamo muzičku partituru.»



Ovaj je osnovni metod predavanja za vreme časova koje organizuje «MiMaMuzica», rekao nam je Lučijan Nikolaje: «Ateljei koji se održavaju u okviru nevladine organizacije «MimaMuzica» namenjeni su deci uzrasta od 0 do 8 godina. Naši profesori su saradjivali sa raznim osnovnim i srednjim školama u Bukureštu, kao i sa obdaništima. Ali saradnja sa školama podrazumeva da mi idemo kod njih zajedno sa instrumentima, zato je praktičnije da ih pozvamo kod nas.»



Ova pedagogija može biti integrisana u javni obrazovni sistem u dotičnim uslovima, precizira Lučijan Nikolaje: «Ja sam uveren da se onakvi časovi mogu održati u javnom obrazovnom sistemu. U Rumuniji, kao i u drugim zemljama, nastavni plan je prilagodjen ovim trendovima, a od prvog do četvrtog razreda osnovne škole imamo časove muzike i kretanja. Ja lično iz sveg srca preporučujem ovu vrstu obrazovanja. Ali od nastavnog plana do njegove primene put je dugačak, a sve zavisi od muzičkog iskustva nastavnika ili profesora.»

Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Foto: Lyubomyr Reverchuk / unsplash.com
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Muncitori străini (foto Guilherme Cunha – Unsplash)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Foto: Simon Moog / unsplash.x„x„„com
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)
Društvo Cреда, 25 фебруар 2026

Smanjene starosne granice za krivičnu odgovornost u Rumuniji (25.02.2026)

Smanjenje starosne granice krivične odgovornosti u Rumunija ponovo je u središtu javne rasprave nakon niza tragičnih događaja u kojima su...

Smanjene starosne granice za krivičnu odgovornost u Rumuniji (25.02.2026)
Društvo Cреда, 18 фебруар 2026

Portret aktivista u Rumuniji (18.02.2026)

Svaki put kada razgovarate sa Alinom Dumitriu, njen um je zaokupljen nečim. Od nasilja nad životinjama i seksualnog nasilja, preko proširenja...

Portret aktivista u Rumuniji (18.02.2026)
Društvo Cреда, 11 фебруар 2026

Rumuni sve više koriste veštačku inteligenciju (11.02.2026)

Zatražili smo od Veštačke inteligencije (IA) da nam opiše kako funkcioniše! I evo rezimea njenog odgovora:koristeći složene matematičke i...

Rumuni sve više koriste veštačku inteligenciju (11.02.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company