Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Emigranti i imigranti u Rumuniji

Prema zvaničnim podatcima, o kojima se raspravljalo u rumunskoj štampi, od 2007. do 2017. godine, Rumuniju je napustilo 3,4 miliona Rumuna, otprilike 17% stanovništva zemlje. Većina njih je otišla na duži rok u zemlje, u kojima, po njihovom mišljenju, ekonomski uslovi su povoljniji. Socijalni Službenik (Monitorul Social), sociološki projekat Fondacije Friedrich Ebert iz Rumunije je detaljno opisao situaciju ovih osoba, čiji je broj u 2017. godini bio nešto veći od 2,5 miliona, rekla nam je Viktorija Stojču, koordinatorka programa u okviru Fondacije Friedrich Ebert: «Statistički podatci se odnose na period 2003.– 2017. godina. S jedne strane oni ukazuju na broj Rumuna koji su u 2017. godini napustili domovinu za više od godinu dana, a sa druge na rastuću tendenciju odlaska iz Rumunije. Ove brojke se ne odnose na Rumune koji odlaze iz zemlje za sezonski rad u inostranstvu, odnosno za tri, šest ili osam meseci godišnje, uglavnom na berbu jagoda ili u gradjevinarstvo. Sa ovima, ukupan broj Rumuna koji su otišli na rad u inostranstvu premašuje 3 miliona.»

Emigranti i imigranti u Rumuniji
Emigranti i imigranti u Rumuniji

, 21.03.2018, 19:15

Prema zvaničnim podatcima, o kojima se raspravljalo u rumunskoj štampi, od 2007. do 2017. godine, Rumuniju je napustilo 3,4 miliona Rumuna, otprilike 17% stanovništva zemlje. Većina njih je otišla na duži rok u zemlje, u kojima, po njihovom mišljenju, ekonomski uslovi su povoljniji. Socijalni Službenik (Monitorul Social), sociološki projekat Fondacije Friedrich Ebert iz Rumunije je detaljno opisao situaciju ovih osoba, čiji je broj u 2017. godini bio nešto veći od 2,5 miliona, rekla nam je Viktorija Stojču, koordinatorka programa u okviru Fondacije Friedrich Ebert: «Statistički podatci se odnose na period 2003.– 2017. godina. S jedne strane oni ukazuju na broj Rumuna koji su u 2017. godini napustili domovinu za više od godinu dana, a sa druge na rastuću tendenciju odlaska iz Rumunije. Ove brojke se ne odnose na Rumune koji odlaze iz zemlje za sezonski rad u inostranstvu, odnosno za tri, šest ili osam meseci godišnje, uglavnom na berbu jagoda ili u gradjevinarstvo. Sa ovima, ukupan broj Rumuna koji su otišli na rad u inostranstvu premašuje 3 miliona.»



Ova situacija čini da se na rang listi migracije Rumunija nalazi na drugom mestu, odmah posle Sirije, zemlje koja je već godinama suočena sa dramatičnim gradjanskim ratom. Viktorija Stojču, koordinatorka programa u okviru Fondacije Friedrich Ebert Rumunija precizira: «Rumunija zauzima drugo mesto posle Sirije kada je reč o ritmu rasta dijaspore. Nije ovde reč o ukupnom broju migranata ili o procentu stanovnika, već o ritmu rasta. Na drugom mestu se nalazimo zbog zabrinjavajuće brzine sa kojom Rumuni napuštaju domovinu, s obzirom da počev od 2000. godine Rumunija je imala periode privrednog rasta. Moramo, prema tome, da se ozbiljno pitamo o modelu ovog rasta, o načinu na koji stanovništvo oseća privredni rast Rumunije, koja se nalazi odmah posle zemlje u kojoj postoji gradjanski rat.»



Rumuniju napušta veoma značajna kategorija ljudi za sadašnju i buduću privredu zemlje, a to su mladi starosti od 25 do 38 godina, koji predstavljaju otprilike 20% ukupnog broja rumunskih migranata. Odlaze, takodje, mnogobrojni kvalifikovani radnici, pretežno gradjevinari, lekari i informatičari. U ovim uslovima, radna mesta koja oni napuštaju ostaju, za sada, prazna.



U ovom kontekstu, moramo se pitati kakva je situacija osoba koje dolaze u Rumuniju. Primera radi, prema podatcima Generalnog Inspektorata za imigraciju, krajem 2017. godine u Rumuniji je bilo 67.000 stranaca, uključujući i izbeglice koje su relocirane posredstvom mehanizma Evropske unije. Prošle godine, takodje, registrovano je 4.820 zahteva za politički azil, mnogo više u odnosu na prethodne godine. Osobe koje se preseljavaju u Rumuniju ili zahtevaju politički azil, su uglavnom muškarci, koji, posle dobijanja statuta izbeglice, mogu ovde pozvati i porodicu. U poslednjem periodu postoji još jedan razlog zbog kojeg stranci dolaze u Rumuniju, a to je bojaznost od progona i generalizovanog nasilja u zemljama porekla. Medjutim, postoje i stranci koji dolaze u Rumuniju da bi radili, rekla nam je Lučijana Lazaresku, istraživač u okviru Centra za istraživanje i dokumentaciju u oblasti integracije imigranata: Broj stranaca koji imaju radnu dozvolu u Rumuniji je od 5900, a 2017. godine većina dozvola izdavana je Vjetnamcima koji su došli da rade na brodogradilištima. Izdavane su radne dozvole i osobama iz Turske, Kine i Srbije. Najtraženije profesije na rumunskom tržištu radne snage i za koje su izdavane dozvole su zavarivač, bravar i stolar, kao i struke za oblasti koje se tiču industrije brodova.



Priznajući da za mnoge izbeglice «Rumunija nije još ciljna zemlja, jer nije privlačna kao druge zemlje na zapadu Evrope», Lučijana Lazaresku je govorila o vladinom programu za uključenje stranaca: Postoji vladin program za integraciju osoba sa medjunarodnom zaštitom, to jest za integraciju izbeglica. Reč je o nizu mera za inkluziju stranaca u naše društvo, ali i na tržište radne snage, kao i za prilagodjavanje ovdašnjim običajima i rumunskom obrazovnom sistemu. Program sadrži izmedju ostalog i kurs rumunskog jezika i rumunske kulture. On se primenjuje, ali delikatnije je pitanje saradnje raznih strana koje učestvuju u ovom programu.»


S obzirom da broj stranaca sa boravišnom dozvolom u Rumuniji je mali, a politika za povratak Rumuna u domovinu nema uopšte, neresen ostaje problem nedostatka radne snage, koja u nekim oblastima je veoma akutan.


Foto: Josh Withers / unsplash.com
Društvo Cреда, 01 октобар 2025

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)

Tinejdžer koji je vozio električni trotinet nedavno je preminuo u Rumuniji, nakon što je izgubio ravnotežu i pao na kolovoz. Vozač električnog...

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)
Sursa foto: Annie Spratt / unsplash.com
Društvo Cреда, 24 септембар 2025

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)

Nedavno je Parlament u Bukureštu prvi put oformio specijalnu komisiju pod nazivom „Rumunija bez nasilja“, u kontekstu velikog broja slučajeva...

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)
Sursa foto: unplash.com
Društvo Cреда, 17 септембар 2025

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 


Prisustvo azijskih radnika je poslednjih dana bila tema debate u medijima i podelilo je javno mnjenje u Rumuniji. Ksenofobični napad na ulici,...

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 

foto: Camera Deputaţilor (Silviu Vexler)
Društvo Cреда, 10 септембар 2025

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)

U Rumuniji 1930 godine živelo je više od 750.000 Jevreja. Danas, gotovo sto godina kasnije, njihova zajednica broji manje od 2.500 članova. Drugim...

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)
Društvo Cреда, 25 јун 2025

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)

Psihološka prva pomoć je blagovremena intervencija, skup jednostavnih, ali ključnih radnji koje se pružaju osobama u emocionalnoj krizi. Cilj joj...

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)
Društvo Cреда, 18 јун 2025

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)

U Rumuniji, poverenje u štampu kontinuirano opada. Izveštaj koji je prošle godine objavio Rojters, a koji se smatra najnovijom i najopsežnijom...

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)
Društvo Cреда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Društvo Cреда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company