Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Kampanija za integraciju dece sa smetnjama

“Mesto dece sa smetnjama je pored ostalu decu, u zajednici, u obdaništu i porodici“, ovo je poruka Kampanije Rastamo snažniji kada rastamo zajedno“, koju su pokrenuli u Bukureštu Ministarstvo rada i socijalne zaštite, posredstvom Nacionalne uprave za prava osoba sa smetnjama, decu i usvajanja, Ministarstvo prosvete i istraživanja i UNICEF. U Rumuniji je zvanično registrovano 70.000 dece sa smetnjama, od kojih je skoro polovina izolovana u specijalnim školskim ustanovama, a ona koja uče u javnim školama ne raspolažu potrebnom podrškom. Iako je Rumunija ratifikovala Povelja Organizacije Ujedinjenih nacija o pravima osobama sa smetnjama i zalagala se za ukidanje specijalnih škola i osnivanja inkluzivnih, stvari se teško kreću, ocenjuje zamenik predstavnika UNICEF-a u Rumuniji, Gabrijel Vokel: “Zvanični statistički podaci pokazuju da je u Rumuniji registrovano otprilike 70.000 dece sa smetnjama, ali, istovremeno, znamo da je njihov realan broj mnogo veći. Zbog nedostatka tačnih podataka, premalo znamo o realnom broju dece sa hendikepom u Rumuniji, i, još važnije, koliko su ona ugrožena. Takodje, znamo da previše dece sa smetnjama još uvek živi u sistemu socijalne zaštite i mnogo dece ne ide u školu i obdanište. Ona nisu integrisana, već odvojena od ostale dece. Mesto dece sa smetnjama je pored ostalu decu, kao deo iste zajednice, dabi se mogla igrati zajedno, da rastu zajedno.“

Kampanija za integraciju dece sa smetnjama
Kampanija za integraciju dece sa smetnjama

, 19.02.2020, 12:46

“Mesto dece sa smetnjama je pored ostalu decu, u zajednici, u obdaništu i porodici“, ovo je poruka Kampanije Rastamo snažniji kada rastamo zajedno“, koju su pokrenuli u Bukureštu Ministarstvo rada i socijalne zaštite, posredstvom Nacionalne uprave za prava osoba sa smetnjama, decu i usvajanja, Ministarstvo prosvete i istraživanja i UNICEF. U Rumuniji je zvanično registrovano 70.000 dece sa smetnjama, od kojih je skoro polovina izolovana u specijalnim školskim ustanovama, a ona koja uče u javnim školama ne raspolažu potrebnom podrškom. Iako je Rumunija ratifikovala Povelja Organizacije Ujedinjenih nacija o pravima osobama sa smetnjama i zalagala se za ukidanje specijalnih škola i osnivanja inkluzivnih, stvari se teško kreću, ocenjuje zamenik predstavnika UNICEF-a u Rumuniji, Gabrijel Vokel: “Zvanični statistički podaci pokazuju da je u Rumuniji registrovano otprilike 70.000 dece sa smetnjama, ali, istovremeno, znamo da je njihov realan broj mnogo veći. Zbog nedostatka tačnih podataka, premalo znamo o realnom broju dece sa hendikepom u Rumuniji, i, još važnije, koliko su ona ugrožena. Takodje, znamo da previše dece sa smetnjama još uvek živi u sistemu socijalne zaštite i mnogo dece ne ide u školu i obdanište. Ona nisu integrisana, već odvojena od ostale dece. Mesto dece sa smetnjama je pored ostalu decu, kao deo iste zajednice, dabi se mogla igrati zajedno, da rastu zajedno.“



Roditelji koji imaju decu sa specijalnim potrebama troše više hiljada evra godišnje za terapiju, a deca koja nemaju ovu mogućnost ostaju izolovana u specijalnim centrima ili ustanovama, rekla nam je predsednica Nacionalne uprave za prava osoba sa smetnjama, decu i usvajanja, Madalina Turza: “Na žalost, u ovom trenutku, u Rumuniji imamo samo oko 270 služba za dnevnu negu ili terapiju za oporavak za decu sa hendikepom, to jest, na nacionalnom nivou postoji ograničen broj, što znači da je pokriven minimalan broj potreba, odnosno ovim uslugama raspolaže manje od 18 odsto dece sa smetnjama u Rumuniji. Zato je tako teško obezbediti inkluziju naše dece. Istovremeno, nalazimo se u situaciji u kojoj 36 odsto dece u sistemu specijalne zaštite je odvojeno od druge dece zbog siromaštva, a 8 odsto zbog hendikepa. Dakle zbog nedostatka dovoljnog efikasnih broja poluga za ovu decu, ona su institucionalizovana.“



Činjenica da država ne učestvuje u procesu podržavanja dece sa smetnjama dovodi do napuštanja ove dece od strane porodica, precizirala je predsednica Nacionalne uprave za prava osoba sa smetnjama, decu i usvajanja, Madalina Turza: Jedan od mojih prioriteta i prioriteta resorne nacionalne uprave je bio da regulišemo službe za decu sa smetnjama, jer u Rumuniji roditelji ove dece nose pravi teret, s obzirom da u teškim situacijama nemaju s kim da ostave decu nekoliko sati ili jedan-dva dana da bi rešili neki problem. Na taj način, ovi roditelji su preopterećeni i tako se pojavljuje rizik napuštanja dece sa smetnjama. Mi smo osnovali mobilne ekipe na nivou svih županija, službe za intervenciju za decu sa smetnjama, službe za inkluziju i oporavak u zajednici, pripremamo plan finansiranja usluga za roditelje dece sa hendikepom kojima je potrebna pauza. I osposobljavanje stručnjaka. Ovo je krucijelan aspekat za inkluziju dece sa smetnjama, jer su nam potrebni dobri stručnjaci za terapiju, intervenciju i oporavak.“



U Rumuniji postoje hiljade slučajeva diskriminirane ili isključene dece, jer nisu svi prosvetni radnici obučeni da rade sa ovom decom. U nekim županijama Rumunije postoji samo jedan nastavnik za podršku 150 dece sa smetnjama. Ministarka obrazovanja i istraživanja, Monika Anisije, obećava da će broj psiholoških savetnika u školama biti uskoro povećan: Nameravamo da povećamo broj psiho-pedagoških savetnika u preduniverzitetskim školskim ustanovama, ali, istovremeno, i da učinimo sve da obuku prodje što veći broj nastavnika. Razgovarala sam sa predstavnicima univerziteta da počev od 2020.-2021. univerzitetske godine nadjemo rešenja i za obuku sto većeg broja školskih savetnika, jer školi, društvu uopšte, potrebna je podrška. Nameravamo da nastavnike obučimo tako da budu sposobni da rade sa ovom decom sa raznim smetnjama. Uputićemo poziv roditeljima da nas podrže, nastavnicima da podrže decu i da se obučavaju i mladima koji žele da postanu prosvetni radnici.“



Diskriminacija dece sa specijalnim potrebama je pojava prisutna ne samo u Rumuniji, već i u drugim evropskim državama. Podaci UNICEF-a pokazuju da najmanje 75 odsto procenjenog broja od 5,1 miliona dece sa smetnjama u Centralnoj i Istočnoj Evropi i u Centralnoj Aziji lišeno je kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja. U celom svetu bi, prema podacima UNICEF-a, postojalo više od 93 miliona dece sa raznim smetnjama.

Foto: Robert Thiemann / unsplash.com
Društvo Cреда, 28 јануар 2026

Više od polovine starijih osoba u urbanim sredinama oseća se usamljeno (28.01.2026)

Udruženje „Nikada sami”, u partnerstvu sa kompanijom Kantar, sprovelo je u avgustu 2025. godine istraživanje koje otkriva duboku krizu...

Više od polovine starijih osoba u urbanim sredinama oseća se usamljeno (28.01.2026)
Foto: Ricardo Gomez Angel / unsplash.com
Društvo Cреда, 21 јануар 2026

Nova pravila za zapošljavanje stranih radnika (21.01.2026)

Vlada Rumunije objavila je nacrt Hitne uredbe kojom se strože reguliše proces dovođenja, rasporedjivanja i zapošljavanja stranaca na tržištu...

Nova pravila za zapošljavanje stranih radnika (21.01.2026)
Sursa foto: Ministerul Culturii
Društvo Cреда, 14 јануар 2026

Rumunsko kulturno nasleđe u digitalnom dobu (14.01.2026)

Krajem 2025. godine, Ministarstvo kulture u Bukureštu zvanično je pokrenulo dva velika komplementarna projekta – ePatrimonijum (eNasledje) i...

Rumunsko kulturno nasleđe u digitalnom dobu (14.01.2026)
Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)
Društvo Cреда, 07 јануар 2026

Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)

Za Rumune savremenike antikomunističke revolucije 1989. godine, decembar nije samo mesec zimskih praznika, već i mesec u kojem se sećaju...

Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)
Društvo Cреда, 31 децембар 2025

Stanovništvo Rumunije moglo bi se smanjiti za čak 25% do 2080. godine (31.12.2025)

Rumunija se suočava sa izraženim demografskim padom, što potvrđuju najnovije analize koje je objavio Nacionalni institut za statistiku (INS)....

Stanovništvo Rumunije moglo bi se smanjiti za čak 25% do 2080. godine (31.12.2025)
Društvo Cреда, 24 децембар 2025

Rumunija i novopridošl­ice: kulturni mostovi u društvu koje se menja (24.12.2025)

Godina 2025. bila je treća uzastopna u kojoj je Rumunija registrovala više emigranata nego imigranata. Istraživač Anatolije Koščug tvrdi da je...

Rumunija i novopridošl­ice: kulturni mostovi u društvu koje se menja (24.12.2025)
Društvo Cреда, 17 децембар 2025

Dan prevremeno rođenih beba (17.12.2025)

Svake godine u svetu se rodi oko 140 miliona beba. Od toga, skoro 15 miliona požuri da dođe na svet pre termina, što je približno 10%. Ipak,...

Dan prevremeno rođenih beba (17.12.2025)
Društvo Cреда, 10 децембар 2025

Zločini koji bi mogli da promene zakon u Rumuniji (10.12.2025)

U 2025. godini, za oko deset meseci – od januara do početka novembra, u Rumuniji je potvrđen 51 slučaj femicida. Statistički gledano, to znači...

Zločini koji bi mogli da promene zakon u Rumuniji (10.12.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company