Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Negativni rekordi među penzionerima

Prema podacima Ministarstva za rad, krajem juna broj rumunskih penzionera bio je manji za preko 61.000 ljudi u odnosu na prvu polovinu 2020. godine. U poređenju sa istim periodom iz 2019. godine, cifra je dva puta veća, što predstavlja najveći pad broja penzionera od 2013. godine do danas. Pošto još uvek prolazimo kroz pandemiju Kovida-19, smrt je prva pomisao o uzrocima ovih izlaska iz sistema, kako se ovo naziva hladnim jezikom birokratije, što potvrđuje i ekonomski analitičar Katalin Ginararu: Izlasci iz sistema su ili prirodni ili zbog toga što više nisu ispunjeni zakonski uslovi. Posebno mislim na invalidske ili bolničke penzije, kako se još kolokvijalno zovu. U ovom slučaju penzija nije trajna, odnosno lice koje je privremeno nesposobno za rad zbog nesreće ili bolesti nije zauvek u penziji. Pregledi su redovni i osobu treba redovno proveravati. Pravna je obaveza pojavljivanja na ove preglede. Ako se utvrdi da uslovi više nisu ispunjeni i da je osoba sposobna za rad, onda se napušta penzioni sistem. Dakle, postoji i ovaj način“.

Negativni rekordi među penzionerima
Negativni rekordi među penzionerima

, 17.11.2021, 15:47

Prema podacima Ministarstva za rad, krajem juna broj rumunskih penzionera bio je manji za preko 61.000 ljudi u odnosu na prvu polovinu 2020. godine. U poređenju sa istim periodom iz 2019. godine, cifra je dva puta veća, što predstavlja najveći pad broja penzionera od 2013. godine do danas. Pošto još uvek prolazimo kroz pandemiju Kovida-19, smrt je prva pomisao o uzrocima ovih izlaska iz sistema, kako se ovo naziva hladnim jezikom birokratije, što potvrđuje i ekonomski analitičar Katalin Ginararu: Izlasci iz sistema su ili prirodni ili zbog toga što više nisu ispunjeni zakonski uslovi. Posebno mislim na invalidske ili bolničke penzije, kako se još kolokvijalno zovu. U ovom slučaju penzija nije trajna, odnosno lice koje je privremeno nesposobno za rad zbog nesreće ili bolesti nije zauvek u penziji. Pregledi su redovni i osobu treba redovno proveravati. Pravna je obaveza pojavljivanja na ove preglede. Ako se utvrdi da uslovi više nisu ispunjeni i da je osoba sposobna za rad, onda se napušta penzioni sistem. Dakle, postoji i ovaj način“.


VIRGULA


Ako pogledamo, međutim, kompletnu sliku penzionog sistema, vidimo i smanjenje broja ulaska u sistem, odnosno smanjenje stope penzionisanja poslednjih godina. O uzrocima ove situacije govori nam ekonomski analitičar Katalin Ginararu: Postoji, da tako kažemo, situacioni uzrok, ali broj penzionera opada već duže vreme, još od prve decenije ovog veka, jer je došlo do nekih strukturnih promena. Pre svega, počeli su da se pojavljuju efekti zakona 19 i 263, koji se oba odnose na povećanje standardne starosne granice za odlazak u penziju od 2015. godine. Dakle, za muškarce je reč o uzrastu od 65 godina, a za žene se povećava, prema odredbama Zakona 260, na 63 godine do 2030. godine. Takođe, kao što znate, prema presudi Ustavnog suda, žene mogu da izaberu da ostanu u radnom odnosu do 65. godine kako bi ostvarile ravnopravnost sa muškarcima, fakultativno. Dakle, došlo je do povećanja starosne granice za odlazak u penziju, što znači da muškarci i žene provode više vremena na tržištu rada. Pored toga, pooštreni su uslovi za odlazak u invalidsku penziju. Prema situacionom faktoru vezanog za pandemiju koji dovodi do prekomernog mortaliteta među starijima, postoje strukturni uzroci vezani za reformu javnog penzijskog sistema koja je stupila na snagu u ovom periodu“.


Pogođena demografskom krizom koja je u razvitku, kao i mnoge druge zemlje, Rumunija ima, međutim, neuravnotežen odnos između broja penzionera i broja zaposlenih. Stoga, na prvi pogled, smanjenje broja penzionera može delovati kao dobra vest. Katalin Ginararu: Odnos između aktivnih i neaktivnih ljudi ili penzionera nije baš povoljan u Rumuniji. Činjenica da broj penzionera je u blagom opadanju, međutim, ohrabruje, da tako kažem. Imamo problem sa održivošću ovog penzionog sistema, ali sledeće je veoma važno: ovaj trend neće dugo trajati, jer se polako približavanom horizontu 2030., a zatim i 2032. godine. Pogotovo 2032. godine počinje prelazak brojnih generacija u penziju. Reč je osobama rođenim krajem ’60tih godina, takozvanim dekretima“, jer će oni tad dostići standardnu starosnu granicu za odlazak u penziju, oko 2032. godine. Tada ćemo imati veliki broj penzionera, ako se zadrže uslovi vezani za standardnu starosnu granicu“.


Zato se u poslednje vreme ponovo govori o izmeni zakona u smislu produženja staža doprinosa, dakle implicitno povećanje starosne granice za odlazak u penziju. Međutim, ideja o postepenom podizanju starosne granice za odlazak u penziju na oko 70 godina nailazi na prilično jak otpor stanovništva. Kako ekonomski analitičar Katalin Ginararu vidi situaciju? Ova ideja nije naišla na dobar prijem ni u drugim državama ni kod nas. Razumljivo je da podizanje starosne granice podrazumeva povećanje staža doprinosa do 40 godina rada. To je veoma dug period u uslovima u kojima prilike na rumunskom tržištu rada nisu najpovoljnije. Naravno, mnogi se pitaju da li će uspeti da završe period doprinosa. Zato u sadašnjem zakonu, ali i u nacrtu budućeg zakona postoji mogućnost otkupa staža doprinosa. Istina je da se i stav može promeniti tokom vremena. Vrlo je moguće da ove velike generacije, rođene ’60tih i ’70tih godina, razmišljaju drugačije od prethodnih generacija, jer su došle na tržište rada i obavljale delatnost u uslovima slobodnog tržišta“.


Za sada je, međutim, teško predvideti kakva će biti opcija i ponašanje generacija dekreta koje su stigle na prag penzionisanja. Ostaje da se vidi i kakve će zakonske promene biti usvojene i kako će one uticati na mišljenje ljudi o penzijama.

Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Carte electronică de identitate
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company