Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Migranti zadaju veliku glavobolju Evropskoj uniji (12.06.2016)

Prema podacima Organizacije ujedinjenih nacija više od 60 hiljada emigranata pokušalo je da predje Mediteran, a oko 1800 se utopilo kada su pretrpani ribarski brodovi potonuli. Pogodjene ratovima i siromaštvom Libija, Eritreja, Sirija Nigerija i Somalija glavne su zemlje iz kojih dolaze migranti do libijskih luka sa namerom da stignu na jug Italije. Ovaj fenomen zadaje velike glavobolje Evropskoj uniji, koja iako ne uspeva da iskoreni uzroke, pokušava bar da ublaži posledice. Evropske države iz prve linije ovog talasa migranata zatražile su od ostalih članica da podele ovo breme. Ovima su se pridružile i zemlje u kojima migranti žele da dobiju azil, posebno u Nemačkoj, drzavi koja je samo prošle godine primila 250 000 migranata. Kada je prošle godine predsedavala Evropskom unijom Italija je tražila pomoć od ostalih država, posle tragedije u Lampeduzi, gde je poginulo više hiljada migranata. U aprilu tekuće godine više od 800 osoba, večinom migranti iz Libije i Sirije, poginulo je kada je brod potonuo. Nedogo posle ove tragedije usledila je druga sa nekoliko stotina mrtvih. Okupljeni na hitnoj sednici šefovi država i vlada Evropske unije doneli su odluku da se tri puta poveća budzet za spasilčke operacije nelegalnih migranata. Ovo je prvi važniji korak zajedničkih akcija Unije, ali pravi ispit biće smanjenje gubitaka ljudskih života i osnivanje jedinstvenog evropskog azilskog sistema– ocenila je Agencija Ujedinjenih nacija za izbeglice. Evropska komisija je tražila da svaka država obavezno primi odredjenu kvotu migranata. Kvote su utvrdjene u zavisnosti od broja stanovnika dotične države, bruto nacionalnog proizvoda i prijemnog kapaciteta. Predlog su prihvatile najizloženije države, ali ne i ostale. Velika Britanija je saopštila da se suprostavlja svakoj nametnutoj kvoti jer raspodela migranata na celom kontinentu ne bi nikako zustavila talas migranata koji je veoma unosan za krijumčare ljudima. Manipulisanje, očaj i nasilje nad ovima primorava ih da plate velike sume krijumčarima- upozorava London. Evropska komisija traži od članova da preuzmu u naredne dve godine 40 000 kandidata na azil iz Sirije i Eritreje koji se sada nalaze u Grčkoj i Italiji i da u istom vremenskom periodu, prime 20 hiljada osoba sa izbegličkim statusom. Prema šemi Brisela najviše izbeglica primile bi Nemačka i Francuska, a najmanje Kipar i Slovenija. Ovu meru treba da usvoje članice, ali mnoge ispoljavaju rezerve. Ovaj plan i način akcije Komisije rizikuje da podeli Evropsku uniji. Julijan Kifu, predsdenik Centra za sprečavanje sukoba naglašava da nije reč o nikakvom planu nego o predlogu: Na državama je da odluče. Pojedine kažu da su do sada primile odredjen broj migranata i nije normalno da im se postavi druga norma na bazi bruto nacionalnog proizvoda i prijemnog kapaciteta. Ovaj predlog postavljen na stolu ne rešava u suštini problem migranata. Potreban je obavezan angažman zemalja partnera. Bilo bi potrebno da se u Maroku, Alžiru, Tunisu, Libiji i Egiptu, kuda migranti prolaze, otvore prikupni centri, a ne na evropskom kontinentu. Potapanje čamaca i brodova krijumčara moze se ostvariti samo zajedno sa zemljama severne Afrike. Mi smo dobili informacije da se deo novca krijumčara izdvaja za Islamsku drzavu i radikalne grupe iz Libije kao što se dešavalo sa somalijskim piratima i Al Šababom.

Migranti zadaju veliku glavobolju Evropskoj uniji (12.06.2016)
Migranti zadaju veliku glavobolju Evropskoj uniji (12.06.2016)

, 12.06.2015, 10:22

Prema podacima Organizacije ujedinjenih nacija više od 60 hiljada emigranata pokušalo je da predje Mediteran, a oko 1800 se utopilo kada su pretrpani ribarski brodovi potonuli. Pogodjene ratovima i siromaštvom Libija, Eritreja, Sirija Nigerija i Somalija glavne su zemlje iz kojih dolaze migranti do libijskih luka sa namerom da stignu na jug Italije. Ovaj fenomen zadaje velike glavobolje Evropskoj uniji, koja iako ne uspeva da iskoreni uzroke, pokušava bar da ublaži posledice. Evropske države iz prve linije ovog talasa migranata zatražile su od ostalih članica da podele ovo breme. Ovima su se pridružile i zemlje u kojima migranti žele da dobiju azil, posebno u Nemačkoj, drzavi koja je samo prošle godine primila 250 000 migranata. Kada je prošle godine predsedavala Evropskom unijom Italija je tražila pomoć od ostalih država, posle tragedije u Lampeduzi, gde je poginulo više hiljada migranata. U aprilu tekuće godine više od 800 osoba, večinom migranti iz Libije i Sirije, poginulo je kada je brod potonuo. Nedogo posle ove tragedije usledila je druga sa nekoliko stotina mrtvih. Okupljeni na hitnoj sednici šefovi država i vlada Evropske unije doneli su odluku da se tri puta poveća budzet za spasilčke operacije nelegalnih migranata. Ovo je prvi važniji korak zajedničkih akcija Unije, ali pravi ispit biće smanjenje gubitaka ljudskih života i osnivanje jedinstvenog evropskog azilskog sistema– ocenila je Agencija Ujedinjenih nacija za izbeglice. Evropska komisija je tražila da svaka država obavezno primi odredjenu kvotu migranata. Kvote su utvrdjene u zavisnosti od broja stanovnika dotične države, bruto nacionalnog proizvoda i prijemnog kapaciteta. Predlog su prihvatile najizloženije države, ali ne i ostale. Velika Britanija je saopštila da se suprostavlja svakoj nametnutoj kvoti jer raspodela migranata na celom kontinentu ne bi nikako zustavila talas migranata koji je veoma unosan za krijumčare ljudima. Manipulisanje, očaj i nasilje nad ovima primorava ih da plate velike sume krijumčarima- upozorava London. Evropska komisija traži od članova da preuzmu u naredne dve godine 40 000 kandidata na azil iz Sirije i Eritreje koji se sada nalaze u Grčkoj i Italiji i da u istom vremenskom periodu, prime 20 hiljada osoba sa izbegličkim statusom. Prema šemi Brisela najviše izbeglica primile bi Nemačka i Francuska, a najmanje Kipar i Slovenija. Ovu meru treba da usvoje članice, ali mnoge ispoljavaju rezerve. Ovaj plan i način akcije Komisije rizikuje da podeli Evropsku uniji. Julijan Kifu, predsdenik Centra za sprečavanje sukoba naglašava da nije reč o nikakvom planu nego o predlogu: Na državama je da odluče. Pojedine kažu da su do sada primile odredjen broj migranata i nije normalno da im se postavi druga norma na bazi bruto nacionalnog proizvoda i prijemnog kapaciteta. Ovaj predlog postavljen na stolu ne rešava u suštini problem migranata. Potreban je obavezan angažman zemalja partnera. Bilo bi potrebno da se u Maroku, Alžiru, Tunisu, Libiji i Egiptu, kuda migranti prolaze, otvore prikupni centri, a ne na evropskom kontinentu. Potapanje čamaca i brodova krijumčara moze se ostvariti samo zajedno sa zemljama severne Afrike. Mi smo dobili informacije da se deo novca krijumčara izdvaja za Islamsku drzavu i radikalne grupe iz Libije kao što se dešavalo sa somalijskim piratima i Al Šababom.



Marija Vojka, koordinator programa Biroa Organizacije unjedinjenih nacija za migraciju, objašnjava: Iz dosadašnjeg iskustva sa prijemom i integracijom osoba koje su zatražile neku formu zaštite u Rumuniji ili azil znamo da je veoma teško integrisati ovoliki broj. Pored smanjenog smeštajnog kapaciteta potrebno je uložiti dosta napora sa ovim ljudima koji ne poznaju rumunski jezik. Potrebnoo je uložiti resurse kako bi se ove osobe mogle zaposliti na tržištu rada. Ne verujem da dolaze osobe sa univerzitetskim obrazovanjem i posebnim profesionalnim kapacitetima. Teško je verovati da bi Rumunija mogla da se snadje sa ovako velikim brojem migranata.



Sem toga naša zemlja prima i izbeglice iz Ukrajine.

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute (foto:
Budućnost počinje danas петак, 20 јун 2025

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)

Budžeti za odbranu, rat u Ukrajini i uticaj posledica ratna na prilagodjavanje Severnoatlanske alijanse biće glavne teme junskog samita NATO-a u...

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)
(foto: pixabay.com)
Budućnost počinje danas петак, 13 јун 2025

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

Informisanje i poznavanje opasnosti predstavljaju najverovatnije najefikasniju odbrambenu strategiju pred opasnostima koje vrebaju na onlajn...

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)
Depresija- sve češći mentalni poremećaj (06.06.2025)
Budućnost počinje danas петак, 06 јун 2025

Depresija- sve češći mentalni poremećaj (06.06.2025)

Depresija je kognitivni poremećaj koji negativno utiče na način mišljanja, na sećanje, pažnju i preradu informacija. Osobe koje pate od...

Depresija- sve češći mentalni poremećaj (06.06.2025)
Sursa foto: pixabay.com
Budućnost počinje danas петак, 23 мај 2025

Ugovor od strateškog značaja (23.05.2025)

U poslednjih 11 godina, tačnije od kada je Rusija aneksirala Krim, Amerikanci su poslali Ukrajini vojnu pomoć i nijedan američki visoki zvaničnik...

Ugovor od strateškog značaja (23.05.2025)
Aktuelnosti петак, 16 мај 2025

Beli dim u Vatikanu

Vrata Sikstinske kapele u Vatikanu zaključana su 7. maja, što je označilo početak tajne konklave, na kojoj je 133 kardinala iz celog sveta...

Beli dim u Vatikanu
Budućnost počinje danas петак, 09 мај 2025

Vežbe za telo i um (09.05.2025)

Vežbe, fizički napor uopšte pomažu telu da oslobodi dopamin – supstancu koju mozak koristi da prenese osećaj zadovoljstva i sreće. Pored...

Vežbe za telo i um (09.05.2025)
Budućnost počinje danas петак, 02 мај 2025

Uvoz radne snage (02.05.2025)

Prema statističkim podacima u poslednjim godinama uvoz radne snage u Rumuniji bio je u uzlaznom trendu, kao inače i u mnogim drugim evropskim...

Uvoz radne snage (02.05.2025)
Budućnost počinje danas петак, 18 април 2025

Trgovinski rat koji menja svet (18.04.2025)

Nedavne carine koje je predsednik SAD najavio izazvale su prave šokove. 2. april je ,,dan američkog oslobodjenja’’ i ostaće u sećanje kao...

Trgovinski rat koji menja svet (18.04.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company