Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Maršalov plan za obnovu Ukrajine (04.11.2022)

U oktobru tekuće godine Berlin je bio domačin dva skupa posvećena obnovi ukrajinske kritične infrastrukture i oporavaku Ukrajine posle prekida rata. Nemačka vlada, u svojstvu predsedavajuće G7 i Evropska komisija organizovale je nemačko- ukrajinski ekonomski forum uz učešće eksperta a ne donatora, precizirao je nemački kancelar Olaf Šolc. Na skupu su dočekani predstavnici glavnih ekonomskih sila G7 i G20 kao i medjunarodnih organizacija, gradjanskih društava i poslovni ljudi. Prema avgustovskim procenama Svetske banke, Evropske komisije i ukrajinske vlade štete od ruske invazije na Ukrajinu dostigle su 1. juna više od 252 miliarde dolara, a potrebe za obnovom skoro 350 miliardi dolara. Šteta je procenjena pre intenzifikacije ruskih napada na ukrajinske energetske instalacije i gradove. Finansije Ukrajine su sve tanje, a cena rata sve veća. Sa kontrakcijom bruto nacionalnog proizvoda od 30-35% ove godine Ukrajina se bori sa cenom rata, dugovima i sa sopstvenom obnovom. U ovoj situaciji nemački kancelar i šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predlažu da se formira Maršalov plan za Ukrajinu, sličan višemilionskom vrednom planu Vašingtona posle Drugog svetskog rata za obnovu Evrope. Treba već sada da počnemo sa izgradnjom razorenih rezidencijalnih zgrada, škola, mostova, infrastrukture i snabdevanja energijom kako bi Ukrajina brže stala na svoje noge, izjavili su Šolc i Lajen za Frankfurter algemanjne cajtung. Način obnove odlućiće kako će Ukrajina izgledati ubuduće. ,,Da li će biti jedna ustavna država sa jakim institucijama?.Jedna agilna i moderna ekonomija? Jedna živahva demokratija koja pripada Evropi? Cela medjunarodna zajednica treba da se ,,snažno angažuje za obnovu Ukrajine“ i ova pomoć bi mogla da potreje, veći broj godina, čak i nekoliko decenija, ocenio je nemački kancelar na Berlinskoj konferenciji. Potreban nam je jedan Maršalov plan za 21. vek, ovo je zadatak više generacija, plan koji treba da počne sada, dodao je Šolc. Nemački savezni zvaničnik je podvukao da je obnova šansa za budućnost. Treba da mislimo kako ćemo formirati jednu razvijenu, trajnu i otporniju Ukrajinu. Ova država bi mogla da postane važan proizvodjač zelene energije, izvoznik visokokvalitetnih industrijskih i poljoprivrednih proizvoda i digitalni centar sa vrhunskim ekspertima, precizirao je kancelar Nemačke. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen apelovala je na globalne napore za obnovu napadnute države. Znamo da nijedna zemlja sama ne može uložiti ovolike napore i u ovakvoj situaciji od vitaklne važnosti je učešće snažnih partnera kao što su SAD, Kanada, Japan, Velika Britanija, Australija i druge države ali i institucije poput Svetske banke. Svaki evro, svaki dolar, svaka funta, svaki jen predstavljaju investiciju u Ukrajinu i u demokratske vrednosti u celom svetu: ,,Hiljade razorenih kuća i na stotine škola sravnjeno je sa zemljom. Uništeni su mnogi mostovi, putevi, električne centrale, železnička i industrijska infrastruktura. Za Ukrajinece ovo nije samo statistika. Već njihovi svakodnevni doživljaji. Potrebno je imati krov nad glavom, topli stan u zimskom periodu i bezbedne učionice za učenike. Potrebno je da se ide na posao, da se donecese kući hrana i da se zaradi za život. Ovo su teški, strahoviti i bolni dani za Ukrajince. Evropa je od prvog dana rata pomogla Ukrajini. Stradanja Ukrajinaca se ne mogu uporediti. Možemo medjutim da budemo uz njih. Uveli smo najstrožije sankcije Rusiji. Evropaka unija, njene članice i finansijske institucije pružile su Ukrajini pomoć u visini od 19 miliardi evra, ne računajući vojnu pomoć.“

Maršalov plan za obnovu Ukrajine (04.11.2022)
Maršalov plan za obnovu Ukrajine (04.11.2022)

, 04.11.2022, 15:38

U oktobru tekuće godine Berlin je bio domačin dva skupa posvećena obnovi ukrajinske kritične infrastrukture i oporavaku Ukrajine posle prekida rata. Nemačka vlada, u svojstvu predsedavajuće G7 i Evropska komisija organizovale je nemačko- ukrajinski ekonomski forum uz učešće eksperta a ne donatora, precizirao je nemački kancelar Olaf Šolc. Na skupu su dočekani predstavnici glavnih ekonomskih sila G7 i G20 kao i medjunarodnih organizacija, gradjanskih društava i poslovni ljudi. Prema avgustovskim procenama Svetske banke, Evropske komisije i ukrajinske vlade štete od ruske invazije na Ukrajinu dostigle su 1. juna više od 252 miliarde dolara, a potrebe za obnovom skoro 350 miliardi dolara. Šteta je procenjena pre intenzifikacije ruskih napada na ukrajinske energetske instalacije i gradove. Finansije Ukrajine su sve tanje, a cena rata sve veća. Sa kontrakcijom bruto nacionalnog proizvoda od 30-35% ove godine Ukrajina se bori sa cenom rata, dugovima i sa sopstvenom obnovom. U ovoj situaciji nemački kancelar i šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predlažu da se formira Maršalov plan za Ukrajinu, sličan višemilionskom vrednom planu Vašingtona posle Drugog svetskog rata za obnovu Evrope. Treba već sada da počnemo sa izgradnjom razorenih rezidencijalnih zgrada, škola, mostova, infrastrukture i snabdevanja energijom kako bi Ukrajina brže stala na svoje noge, izjavili su Šolc i Lajen za Frankfurter algemanjne cajtung. Način obnove odlućiće kako će Ukrajina izgledati ubuduće. ,,Da li će biti jedna ustavna država sa jakim institucijama?.Jedna agilna i moderna ekonomija? Jedna živahva demokratija koja pripada Evropi? Cela medjunarodna zajednica treba da se ,,snažno angažuje za obnovu Ukrajine“ i ova pomoć bi mogla da potreje, veći broj godina, čak i nekoliko decenija, ocenio je nemački kancelar na Berlinskoj konferenciji. Potreban nam je jedan Maršalov plan za 21. vek, ovo je zadatak više generacija, plan koji treba da počne sada, dodao je Šolc. Nemački savezni zvaničnik je podvukao da je obnova šansa za budućnost. Treba da mislimo kako ćemo formirati jednu razvijenu, trajnu i otporniju Ukrajinu. Ova država bi mogla da postane važan proizvodjač zelene energije, izvoznik visokokvalitetnih industrijskih i poljoprivrednih proizvoda i digitalni centar sa vrhunskim ekspertima, precizirao je kancelar Nemačke. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen apelovala je na globalne napore za obnovu napadnute države. Znamo da nijedna zemlja sama ne može uložiti ovolike napore i u ovakvoj situaciji od vitaklne važnosti je učešće snažnih partnera kao što su SAD, Kanada, Japan, Velika Britanija, Australija i druge države ali i institucije poput Svetske banke. Svaki evro, svaki dolar, svaka funta, svaki jen predstavljaju investiciju u Ukrajinu i u demokratske vrednosti u celom svetu: ,,Hiljade razorenih kuća i na stotine škola sravnjeno je sa zemljom. Uništeni su mnogi mostovi, putevi, električne centrale, železnička i industrijska infrastruktura. Za Ukrajinece ovo nije samo statistika. Već njihovi svakodnevni doživljaji. Potrebno je imati krov nad glavom, topli stan u zimskom periodu i bezbedne učionice za učenike. Potrebno je da se ide na posao, da se donecese kući hrana i da se zaradi za život. Ovo su teški, strahoviti i bolni dani za Ukrajince. Evropa je od prvog dana rata pomogla Ukrajini. Stradanja Ukrajinaca se ne mogu uporediti. Možemo medjutim da budemo uz njih. Uveli smo najstrožije sankcije Rusiji. Evropaka unija, njene članice i finansijske institucije pružile su Ukrajini pomoć u visini od 19 miliardi evra, ne računajući vojnu pomoć.“


Evropljani su otvorili srca i kuće za više od 8 miliona Ukrajinaca koji su pobegli od Putinovih bombi i za četiri miliona Ukrajinaca koji u tražili privremenu zaštitu u zemljama Unije, dodala je Ursula fon der Lajen: ,,Za mene tri tačke su ključne. U prvom redu treba da budemo sigurni da Ukrajina u svakom terenutku prima potrebnu pomoć, od rehabilitacije do dugoročne obnove. U drugom redu potrebna nam je adekvatna arhitetkura da bi naša pomoć bila svestranija i inkluzivnija. U trećem redu, Ukrajina je stekla statut kandidata na pristupane Evropskoj uniji i mi treba bez oklevanja da integrišemo napore za obnovu Ukrajine kao sastavni deo njenog puta ka Uniji.“


U video poruci na internetu ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je apelovao na hitne medjunarodne investicije, sa napomenom da je Ukrajini neophodna finansijska pomoć od 38 miliardi dolara za uravnoteženje državnog deficita. U Briselu Evropska komisija pokrenula je opsežnu akciju pomoći ukrajinskim oblastima zdravstva, energije, ishrane i poljoprivrede u sklopu Mehanizma civilne zaštite Evropske unije. Da bi pomogla Kijevu, Komisija je predložila da se usvoje mere za razvoj trgovine, posebno ukidanje uvoznih daâbina na ukrajinski izvoz. Brisel je istovremeno aktivirao Direktivu o privremenoj zaštiti, koja ukrajinskim izbeglicama omogućava pristup radnim mestima, stanovima, vaspitanju i zdravstvenoj zaštitiu na celom prostoru Evropske unije.

Budućnost počinje danas Петак, 24 октобар 2025

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)

Dostizanje klimatske neutralnosti na horizontu 2050. godine je ambiciozan cilj Evrokske unije, koji predpostavlja promene u industriji, energetici,...

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)
Sursa foto: Ed Hardie / unsplash.com
Budućnost počinje danas Петак, 17 октобар 2025

Sajber napadi (17.10.2025)

Svakog dana u svetu broj sajber napada prelazi nekoliko miliona. Mete su velike kompanije, ali i obični ljudi, tako da, ako su ranije ovi napadi...

Sajber napadi (17.10.2025)
UE-R.Moldova (sursă foto: ©European Union, 2022 / Photographer: Lukasz Kobus)
Budućnost počinje danas Петак, 10 октобар 2025

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)

U septembru Republika Moldavija našla se pred veoma važnim izbornim ispitom o nastavljanju evropskog puta ili naprotiv o odlaganju evropske...

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)
Foto: Mediamodifier / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 03 октобар 2025

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)

Bezbednost je sve češća tema svakodnevnog života i ne samo u vojnom smislu već i šire, jer realnost poslednjih godina dokazuje da se moderni...

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 19 септембар 2025

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)

Starenje, prirodni i neizbežni proces kod svih živih bića, dolazi sa progresivnim smanjenjem fizioloških funkcija i rastućom vulnerabilnošću...

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 12 септембар 2025

Evropa-kontinent koji se najbrže zagreva (11.09.2025)

Više od milion hektara rastinja izgorelo je u Evropskoj uniji u požarima, što predstavlja najveću površinu od 2006. godine od kada se vode...

Evropa-kontinent koji se najbrže zagreva (11.09.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 20 јун 2025

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)

Budžeti za odbranu, rat u Ukrajini i uticaj posledica ratna na prilagodjavanje Severnoatlanske alijanse biće glavne teme junskog samita NATO-a u...

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 13 јун 2025

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

Informisanje i poznavanje opasnosti predstavljaju najverovatnije najefikasniju odbrambenu strategiju pred opasnostima koje vrebaju na onlajn...

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company