Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Sanitas per aquam -Zdravlje uz vodu (06.01.2023)

2022. godina bila je prepuna izazova za rumunski turizam. Počelo je sa kovidom, nastavljeno sa ratom na granici Rumunije i okončano energetskom krizom, nestašicom radne snage i galopirajućom inflacijom, izjavio je predsednik Asocijacije turističkih agencije Dumitru Luka. Po njegovima rečima radosna vest je ta da je turistička potražnja premašila očekivanja, najverovatnije posle dugog perioda restrikcija kretanja i nerealizovanih budžeta za prethodne godišnje odmore. ,,Očekujemo da će sve veći broj turista tražiti ekoturističke ponude kako bi uživali u ogromnim prirodnim resursima. I Rumunija ima u ovoj oblasti mnoge adute, naglasio je predsednik Asocijacije turističkih agencija. Niku Radulesku, predsednik Poslodavne organizacije banjskog turizma, gost Radia Rumunija, govorio je o turističkoj ponudi banjskih cenatara: ,,Rumunija ima izvanredne resurse i visoko kotirane prirodne resurse u Evropi i možemo imati kvalitetan banjski turizam koristeći i pomoć medicine, iskustvo turista koji dolaze kod nas i koji su zainteresovani za sopstveno zdravlje. Ako smo pre pet godina imali više od 60 % turista starijih od 60 godina, sada kod nas u zonama Spa i Velnes dolaze i mladi ljudi. Ovi predstavljaju veoma važan segment od oko 62% turista izmedju 35 i 40 godina starosti. Što znači korenitu promenu percepcije o banjskom turizmu i opredeljenje za banjski turizam više kao prevenciju nego kao lečenje.

Sanitas per aquam -Zdravlje uz vodu (06.01.2023)
Sanitas per aquam -Zdravlje uz vodu (06.01.2023)

, 06.01.2023, 19:25

2022. godina bila je prepuna izazova za rumunski turizam. Počelo je sa kovidom, nastavljeno sa ratom na granici Rumunije i okončano energetskom krizom, nestašicom radne snage i galopirajućom inflacijom, izjavio je predsednik Asocijacije turističkih agencije Dumitru Luka. Po njegovima rečima radosna vest je ta da je turistička potražnja premašila očekivanja, najverovatnije posle dugog perioda restrikcija kretanja i nerealizovanih budžeta za prethodne godišnje odmore. ,,Očekujemo da će sve veći broj turista tražiti ekoturističke ponude kako bi uživali u ogromnim prirodnim resursima. I Rumunija ima u ovoj oblasti mnoge adute, naglasio je predsednik Asocijacije turističkih agencija. Niku Radulesku, predsednik Poslodavne organizacije banjskog turizma, gost Radia Rumunija, govorio je o turističkoj ponudi banjskih cenatara: ,,Rumunija ima izvanredne resurse i visoko kotirane prirodne resurse u Evropi i možemo imati kvalitetan banjski turizam koristeći i pomoć medicine, iskustvo turista koji dolaze kod nas i koji su zainteresovani za sopstveno zdravlje. Ako smo pre pet godina imali više od 60 % turista starijih od 60 godina, sada kod nas u zonama Spa i Velnes dolaze i mladi ljudi. Ovi predstavljaju veoma važan segment od oko 62% turista izmedju 35 i 40 godina starosti. Što znači korenitu promenu percepcije o banjskom turizmu i opredeljenje za banjski turizam više kao prevenciju nego kao lečenje.



Odlučujući faktor je u tesnoj vezi sa komponentom SPA, koja je u poslednje vreme postala prava industrija. Najtraženije turističke ponude su one koje medju turističke usluge i salone obuhvataju i razne terapije i masažu, usluge telesnog ulepšavanja, opremu i stručnjake. Turistički radnici kažu da su najbolji spa odmori oni koji pored tretmana i specifičnih terapija, obuhvataju i razne sportove, putovanja, ronjenje, plivanje, bandži džamping, biciklizam, vežbe pod otvorenim nebom i kajak i kanu. Čujmo ponovo Nikua Raduleskua: ,,Zapravo ova nova oblast poznata je još iz rimskog doba, Spa znači sanitas per aquam, odnosno zdravlje kroz ili uz vodu. Rimljani su izmislili prve terme u banjskoj zoni Herkulaneuma. Mi smo shvatili da smo odlično kotirani i sada svi hoteli u banskoj zoni imaju najmanje jedan spa, a ova spa i velnes zona, omiljena medju mladima, dokazuje nam da ne treba da se bavimo samo telom već i umom i dušom, a voda, naročito termalna, posebno sumporna preporučuje se za lečenje. Zatim postoji mofetni gas koji je u transilvanskoj zoni izuzetno važan za lečenje i jedinstven u Evropi. Samo mi u Rumuniji imamo mofetni gas. Mnogi dolaze na lečenje terapeustkim blatom. Naša zemlja raspolaže svim ovim prirodnim resursima. Ovaj naš sektor je poznat i priznat u celom svetu, u bansko-rehabilitacionoj zoni imamo doktore za banjsku fizioterapiju, masažu i ljude koji pažljivo prate sve što se dogadja u banjskim centrima. U vreme pandemije indeks infekcije bio je ispod 1% u banskim zonama zemlje. To dokazuje da smo bili veoma zaiteresovani za zaštitne koridore i čistu vodu. I turisti su dokazali visoki stepen odgovornosti. Turistička Rumunija može da postane banjska zemlja, i da privuče u narednim godinama strane turiste kako bi ovaj sektor postao razvijeniji nego u poslednjim godinama.“



Balneologija je nauka koja je veoma razvijena u Rumuniji, kaže Niku Radulesku i podseća da je Rumunski institut balneologije onsovan 1920. godine i funkcioniše I sada pod koordinacijom Ministarstva zdravlja. Mnogi mladi lekari u poslednje vreme opredeljuju se za banjsko-fizioterapeutsku oblast: ,,Na evropskom planu mi smo visoko kotirani sa medicinske strane. Tvrdi se da su naši lekari veoma dobri, da banjska medicina ima tradiiciju i da Rumunija ima bogate mineralne vode i da treba da valorizuje ovaj resurs i uz pomoć visokokvalifikovane radne snage u medicinskoj oblasti “


Balneo-fizioterapeutska zona kombinuje tretman i procedure sa termalnom vodom ali i procedure fizičke medicine.



Evropska unija (Foto: padrinan/ pixabay.com)
Budućnost počinje danas Петак, 13 фебруар 2026

 Evropa u više brzina (13.02.2026)

Kontroverzni koncept Evrope u više brzina nije novijeg datuma. On polazi od realnosti da se članice ne razvijaju istim ritmom, što predpostavlja...

 Evropa u više brzina (13.02.2026)
Foto: geralt / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 06 фебруар 2026

Moć algoritama (06.02.2026)

Analizira podatke, identifikuje šablone i pruža rezultate  vrtoglvom brzinom. U medicini može da pomogne rano identifikovanje bolesti. U...

Moć algoritama (06.02.2026)
Foto: Mediamodifier / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 23 јануар 2026

Može li 2026. godina da postane godina mira u Ukrajini?(23.01.2026)

Već četiri godine vojni sukob u Ukrajini odnosi hiljade ljudskih života, a sankcije i pregovori još ne pokazuju znake da je na pomolu prekid...

Može li 2026. godina da postane godina mira u Ukrajini?(23.01.2026)
Foto: pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 16 јануар 2026

Migracioni trendovi (16.01.2026)

Globalna migracija procenjuje se na stotine miliona osoba, to su uglavnom radnosposobni ljudi ali i studenati, cele porodice, izbeglice, azilanati i...

Migracioni trendovi (16.01.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 09 јануар 2026

Bezbednosni izazovi na Balkanu (09.01.2026)

Takozvana ,,specijalna vojna operacija’’ Moskve, koja je počela pre skoro četiri godine u Ukrajini, ima duboke geopolitičke posledice sa...

Bezbednosni izazovi na Balkanu (09.01.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 02 јануар 2026

Roboti izmedju efikasnosti i odgovornosti (02.01.2026)

Ubrzani razvoj robotike i veštačke inteligencije promenio je iz temelja način na koji ljudi rade, uče i postupaju sa tehnologijom. Roboti su...

Roboti izmedju efikasnosti i odgovornosti (02.01.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 19 децембар 2025

Mobilizacija za odbranu (19.12.2025)

Potreba Evropske unije za jačanjem odbrambenog kapaciteta postaje sve akutnija. Geopolitičke evolucije, uključujući ovde i rat u Ukrajini,...

Mobilizacija za odbranu (19.12.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 12 децембар 2025

Uzroci i posledice usporavanja privrednog rasta (12.12.2025)

Javna je tajna da rumunskoj privredi ne cvetaju ruže, pa ni stanovništvu koje se suočava sa visokom inflacijom, najvećom u Evropskoj uniji. Ni...

Uzroci i posledice usporavanja privrednog rasta (12.12.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company