Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Dnevni list Skanteja

Jedno od jakog oružja propagande komunističkog režima bila je štampa. Sloboda govora i štampe je pravo stečeno u 18. veku, formalno usvojeno kao univerzalno u članu XI Deklaracije o pravima čoveka i građanina iz 1789.

Stranice istorije
Stranice istorije

и , 11.11.2024, 17:24

Jedno od jakog oružja propagande komunističkog režima bila je štampa. Sloboda govora i štampe je pravo stečeno u 18. veku, formalno usvojeno kao univerzalno u članu XI Deklaracije o pravima čoveka i građanina iz 1789. Ali komunistički i fašistički totalitarni režimi su unakazili ovo pravo pretvarajući ga u sredstvo za ćutanje.

U režimima komunističke partie zemalja Centralne i Istočne Evrope, cela štampa se vrtela oko ideologije. Ali partije su imale i svoje novine, svoje zvanične glasove, preko kojih se izražavala suština režima. U Sovjetskom Savezu postojao je, i postoji u današnjoj Rusiji, list „Pravda” ili „Istina” iz 1912. U komunističkoj Bugarskoj „Rabotničesko delo” ili „Radnička dela” izlazilo je do 1990. godine. U Čehoslovačkoj se partija izražavala kao „Rude Pravo“ ili „Crvena desnica“, koje se objavljivalo do 1995. godine.

U bivšoj Nemačkoj Demokratskoj Republici, „Neues Deutschland” ili „Nova Nemačka” počela je da izlazi 1946. godine, te izlazi i danas. U bivšoj Jugoslaviji izlazila je „Borba”, štampana do 2009. godine, ponavljajući se epizodično. U Poljskoj je „Tribuna Ludu” ili „Narodna tribina” mogla da se čita između 1948. i 1990. A u Mađarskoj je tržištem štampe dominirao „Szabad Nep” ili „Slobodni ljudi” između 1945. i 1956. i „Nepszabadsag” ili „Sloboda naroda“ između 1956. i 2016. U Rumuniji se Rumunska komunistička partija obraćala društvu preko „Skanteja“, odnosno „Iskra“.

Osnovana 1931. godine, kada je Rumunska komunistička partija bila ilegalna u Rumuniji jer je vodila kampanju za rasparčavanje zemlje, „Skanteja ” se pojavljivala s vremena na vreme sve do 1940. godine. Ime je dobila po Lenjinovim novinama iz egzila, „Iskri”, koji se pojavljivao se između 1900. i 1905. „Skanteja” se prvi put legalno pojavila 21. septembra 1944, nakon da je 30. avgusta Crvena armija zauzela Bukurešt i počela nametanje komunističkog režima širom Rumunije, sve do 1947. godine.

Kritičara umetnosti Radua Bogdana je 1995. intervjuisao Rumunski radiodifuzni centar za usmenu istoriju. Rođen 1920. godine, mladi Bogdan je bio simpatizer komunista i imao je sporadične kontakte sa članovima komunističke partije tokom ratnih godina. Aktivirao se odmah po ulasku Sovjeta i 1995. se pred mikrofonom prisećao kako je učestvovao u ponovnom osnivanju partijskih novina:

„Kako je <Skanteja> počela? Petorica iz stranke su imali zadatak da pokrenu prvi broj. Matej Sokor je bio na čelu petorice: tu su bili Pavel Kirtoaka, inženjer Solomon, Radu Manesku i Josif Ardelean, koji će kasnije raditi u cenzuri. Tako je počelo sa ovih pet, sa inženjerom Solomonom koji je imao administrativne dužnosti. Tada mi je u glavi bilo da sam želeo da se bavim novinarstvom, nisam znao kako da počnem. Čuvši da će Radu Manesku da izdaje novine, predstavio sam se i pitao da li mogu i ja da se pridružim, da želim da se bavim novinarstvom. Kao rezultat toga, pozvan sam da sednem i radim volonterski. Bio je to takozvani romantični period, vodili smo se idealima! Mogu vam reći da sam bio lektor. Moj kolega je bio Mirel Iliešiu, reditelj. Dakle, kročio sam tamo od prvog izdanja < Skanteje>.”

Na stranicama lista idealistički komunistički intelektualci, stariji ili noviji oportunisti, izražavali su se ekstremnim nasiljem protiv demokratije. Jedan od njih, Silviu Brukan, koji je preživeo čitavu istoriju režima i posle 1989. godine imao javnu karijeru, bio je među najaktivnijima. Radu Bogdan je podsetio na budnu aktivnost novinara tih godina, posebno onih iz „Skanteje” na čelu sa sociologom Mironom Konstantineskuom:

„Matej Sokor je samo jedan dan bio na čelu <Skanteje>. Nakon toga, Matej Sokor je premešten na Radio i postaje generalni direktor. Nekoliko dana nakon prvih brojeva <Skanteje>, došao je Miron Konstantinesku, koji je tek izašao iz zatvora. Često smo radili noćni posao u <Skanteja>. Spavao sam sa njim prvih dana na istom dušeku, na podu, tamo nije bilo kreveta. Prva redakcija lista <Skanteja> radila je u zgradi nekadašnjih novina <Kurentul> Pamfila Šeikarua. U tom periodu bio sam i telohranitelj Mirona Konstantineskua. Ali onako, kao ona strašila po polju, jer nismo naoružani šetali. Ali on je svaki dan išao u Generalnu konfederaciju rada i nije želeo da izgleda kao da sam šeta ulicom, pa me je uvek vodio sa sobom. Izgledao sam tako, dosta snažno, bio sam visok. Nije bilo nikakvog napada. Ali nekoliko meseci sam bio kao neka njegova senka.“

U narednih 40 godina, „Skanteja“ je bila ono što su bile i ostale publikacije ovog tipa, obična propagandna kancelarija koja je skrivala materijalne nestašice i brutalna kršenja prava sa kojima su se Rumuni suočavali. Tokom godina u novinama su objavljivana značajna imena rumunske nauke i kulture, a spisak saradnika je dugačak. Za potomstvo, slučaj „Skanteje” je primer kako štampa ne bi trebalo da izgleda.

Stranice istorije
Stranice istorije Недеља, 05 октобар 2025

Iz istorije rumunske žandarmerije

Rumunska država je počela da stvara svoje snage od sredine 19. veka. Jedna od njih bila je Žandarmerija, koja se pojavila u Kneževini Moldaviji...

Iz istorije rumunske žandarmerije
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 29 септембар 2025

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua

Dana 16. aprila 1954. godine, pravnik Lukreciju Petraškanu, istaknuti član Rumunske komunističke partije, pogubljen je streljanjem u zatvoru...

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 22 септембар 2025

Komunistička partija Rumunije u ilegali

Rumunska komunistička partija je, od svog osnivanja, bila teroristička organizacija stavljena u službu Sovjetskog Saveza, terorističke države....

Komunistička partija Rumunije u ilegali
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 15 септембар 2025

Fabrika „23. Avgust“

Zakonom br. 119 od 11. juna 1948. godine, komunistička država je nacionalizovala industrijska, bankarska, osiguravajuća, rudarska i transportna...

Fabrika „23. Avgust“
Stranice istorije Понедељак, 08 септембар 2025

Rumunska tipografija za Levanta

Između 16. i 19. veka, rumunske kneževine bile su deo istočnog kulturnog sveta kojim je dominiralo Osmansko carstvo. Smeštene na periferiji...

Rumunska tipografija za Levanta
Stranice istorije Понедељак, 23 јун 2025

Bitka kod Staljingrada

U istoriji velikih oružanih sukoba, postoji nezaboravna bitka ili po veoma velikom broju ljudskih gubitaka, ili po obrtu koji daje ratu, ili po...

Bitka kod Staljingrada
Stranice istorije Понедељак, 02 јун 2025

Euđen Kristesku (1895-1950)

Jedna od ključnih ličnosti u režimu maršala Jona Antoneskua bio je Euđen Kristesku, naslednik strašnog Mihaila Moruzova na mestu direktora...

Euđen Kristesku (1895-1950)
Stranice istorije Понедељак, 26 мај 2025

Slike vaseljenskih sabora

U 2025. godini se obeležava 1700 godina od prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine, kada su se hrišćanski episkopi sastali da raspravljaju...

Slike vaseljenskih sabora

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company