Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Život stranih radnika u Rumuniji

Prema najnovijoj studiji koju je sproveo Centar za uporedna proučavanja migracija, u Rumuniji je krajem oktobra 2023. godine živelo nešto više od 200 hiljada stranih državljana

(sursa foto pixabay@Vertax)
(sursa foto pixabay@Vertax)

и , 04.12.2024, 14:30

Prema najnovijoj studiji koju je sproveo Centar za uporedna proučavanja migracija, u Rumuniji je krajem oktobra 2023. godine živelo nešto više od 200 hiljada stranih državljana, od kojih 87 odsto su imali privremene dozvole za boravak. Sa stopom odbijanja zahteva za humanitarnu zaštitu od preko 83%, cine najmanje brojnu grupu stranih državljana u našoj zemlji.
Zbog brojnih mogućnosti za rad, obrazovanje i provođenje slobodnog vremena, glavni grad okuplja 26% od ukupnog broja stranih državljana, okrug Ilfov 10%, zati slede županije Timiš, zapadna Rumunija (7%) Kluž, na severozapadu Rumunije ( 6%) i Konstanca na jugoistok 6%. Ista studija otkriva da su najbrojniji državljani Nepala 9%, Turske (8%), Italije (7%), Šri Lanke i Moldavije (po 7%). Dok se italijanska, turska i moldavska radna migracija pripisuje istorijskim vezama, kao i kulturnim i ekonomskim sličnostima, migracije iz južne Azije su zasnovane na sporazumima o radu i do danas su površno ili slabo istražene i shvaćene.
Istraživačka studija pod nazivom „Premošćivanje zajednica: o radnoj imigraciji u Rumuniji“ sadrži detaljnu analizu prava azijskih radnika, njihove radne i životne uslove i u kojoj meri se ona poštuju. Prema rumunskom Zakonu o radu, radnici imigranti treba da uživaju ista prava, uslove rada, periode odmora, socijalne beneficije, plate i zaštitu od diskriminacije kao i Rumuni.

Međutim, istraživači su otkrili da je eksploatacija na radnom mestu najčešće naveden problem i ima veliki uticaj na odluku o ponovnoj migraciji u druge zemlje. Među poslovima koji su najpodložniji potencijalnoj eksploataciji i kršenju prava su poslovi dostave hrane ili zaposlenih u kuhinji. Rizik od eksploatacije je još veći za one koji nemaju radne dozvole, odnosno za lica koja čekaju na izdavanje potrebnih dokumenta.

Anatolie Koščigu, koordinator studije, smatra da državne institucije treba da provere i obezbede poštovanje zakona, uključujući pravila koja se odnose na neophodne kvalifikacije i veštine.

„Ako pogledate spisak IGI (Generalnog inspektorata za imigraciju), radnici moraju dokazati neke stvari. Diplome iz oblasti iz koje dolaze, ili praktični test. Postoji nekoliko stvari koje očigledno ne funkcionisu dobro. Jedna od njih je vladanjem jezikom; moraju da znaju rumunski ili međunarodni jezik, a to nije slučaj. Oni samo daju izjavu da znaju, ali treba da uvedemo i praktični test. Vrlo često susrećemo se sa ljudima koji dolaze, a ne znaju ili nemaju kvalifikacije u specificnoj oblasti. Što je nezamislivo za zemlju poput Nemačke, gde je ovaj državni deo i preterano kontrolisan. Ne možete da dovedete čoveka koji mora da zavari, a ne zna da vari. Postoji još nekoliko stvari, na primer zdravstvo. Postoje neka pitanja koja su pokrenuta samo da bi institucije oprale ruke. Odgovornost je na kompanijama koje dovode radnike, ali one moraju biti pod nazorom, odnosno moraju biti jasno kontrolisane od strane državnih organa. Izgleda da nasumično pokupe neke ljude, ali ako ih proverimo, a nemaju odgovarajuću papirologiju, kazete im od sada gubite pravo da dovodite radnu snagu. Ne možete to tek tako staviti u zakon i reći: ako se poštuje, poštuje se, ako se ne poštuje, ne poštuje se».

Jedan aspekt o kome ne znamo puno kada su u pitanju strani radnici je kako oni provode svoje slobodno vreme, koju muziku slušaju, gde se druže i koja mala preduzeća u vlasništvu pojedinaca – članova njihove zajednice obezbedjuju njihovo druženje. U oktobru je, na primer, Arena u Bukureštu bila domaćin koncerta najpopularnijeg benda na Šri Lanki. Strani radnici su došli da uživaju u koncertu iz svih krajeva zemlje, cak iz udaljenih gradova iz zapadne Rumunije poput Arada.

Takodje, nedavno otvoreni restoran u naselju Pantelimon u Bukureštu postao je mesto susreta i druženja Šrilančana koji zive u glavnom gradu. Restoran je u vlasništvu mladog para koji je u Rumuniju stigao sa radnim vizama, svestan potrebe njihove zajednice za mestom koje predstavlja njihovu kulturu. Pored tradicionalne hrane, u restoranu nastupaju je i DJ-eve iz lokalne zajednice Šri Lanke ali i umetnici sa evropske scene.

Često zaboravljamo da njihovo prisustvo u našoj zemlji donosi nešto više od rada. Oni donose muziku, tradicionalnu kuhinju, lokalni biznis, drugačiji način života kojim polako, stidljivo probijaju put i jačaju zajednicu i na kraju obogaćuju kulturu domaćina.

Foto: Josh Withers / unsplash.com
Društvo Cреда, 01 октобар 2025

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)

Tinejdžer koji je vozio električni trotinet nedavno je preminuo u Rumuniji, nakon što je izgubio ravnotežu i pao na kolovoz. Vozač električnog...

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)
Sursa foto: Annie Spratt / unsplash.com
Društvo Cреда, 24 септембар 2025

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)

Nedavno je Parlament u Bukureštu prvi put oformio specijalnu komisiju pod nazivom „Rumunija bez nasilja“, u kontekstu velikog broja slučajeva...

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)
Sursa foto: unplash.com
Društvo Cреда, 17 септембар 2025

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 


Prisustvo azijskih radnika je poslednjih dana bila tema debate u medijima i podelilo je javno mnjenje u Rumuniji. Ksenofobični napad na ulici,...

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 

foto: Camera Deputaţilor (Silviu Vexler)
Društvo Cреда, 10 септембар 2025

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)

U Rumuniji 1930 godine živelo je više od 750.000 Jevreja. Danas, gotovo sto godina kasnije, njihova zajednica broji manje od 2.500 članova. Drugim...

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)
Društvo Cреда, 25 јун 2025

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)

Psihološka prva pomoć je blagovremena intervencija, skup jednostavnih, ali ključnih radnji koje se pružaju osobama u emocionalnoj krizi. Cilj joj...

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)
Društvo Cреда, 18 јун 2025

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)

U Rumuniji, poverenje u štampu kontinuirano opada. Izveštaj koji je prošle godine objavio Rojters, a koji se smatra najnovijom i najopsežnijom...

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)
Društvo Cреда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Društvo Cреда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company