Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Ambasadori rumunske gastrononije (14.04.2023)

Dobrudjanska pita je pekarsko-mlinarski proizvod od punjenih kora slanim sirom,pomešanom sa svežim sirom, jajima i jogurtom. Tanke kore se prave razvlačenjem testa, a posle punjenja sirom savijaju se i stave pod spiralnom formom u okrugle tepsije. Pita je mekana zbog kompozicije jaja i jogurta, za razliku od ostalih vrsta pita. Ova vrsta pite pravi se isključivo od domaćih svežih kora. Dobrudjanska pita je proizvod poznat u jugoistočnim delovima zemlje, ali i drugim predelima Rumunije, i ova je nedavno dobila priznanje i zaštitu geografskog porekla na evrpskom nivou. Inicijativa je pokrenuta 2017. godine kada je osnovana i Asocijacija Tradicional Moezis u cilju promovisanja rumunskih tradicionalnih proizvoda i proizvodjača, kao i gradjenja identiteta rumunskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu. Dobrudjanska pita dopunjuje kratak spisak priznatih rumunskih proizvoda od strane evropskih sistema kvaliteta. Prvi priznati proizvod bio je Džem od sljiva Topoloveni, usledili su Sibinjska salama, Dimljena kobasica Novak, Dunavska haringa, Kobasica iz Pleškoja, Sibinjski slani sir, Savenski kačkavalj, Salata od ikre od štuke poreklom iz Tulče i Tradicionalna salata od ikre od šarana kao i Slani sir Ibenešti. Na jugoistoku Rumunije Dobrudjanskia pita-proizvod sa viševekovnom tradicijom-nezaobilazni je proizvod na novogodišnjem stolu i na pragu Velikog posta, kaže Paula Vlas, liderka Asocijacije Tradicional Moezis. Po ovom viševekovnom receptu, mlade u Dobrudji pripremaju pitu dan nakon venčnaja da bi pokazale svatovima da znaju da razvlaće testo. Detalje za priznanje i zaštitu geografskog porekla nalaze se u Pravilniku Evropske unije 1151 iz 2012. godine i Uredbi iz 2015. godine, koje predvidjaju procedure i tehnička pitanja o kojima je za Radio Rumunija govorio Štefan Padure, predsednik Asocijacije za promovsanje rumunskih proizvoda: ,,Pravilnik i šeme kvaliteta predstavljau način na koji zemlje članice mogu registrovati proizvode u okviru zajedničke agrarne politike. Drugačije ne možemo podržati prodaju proizvoda ili promovisanje proizvoda na jedinstvenom evropskom tržištu. Pokušaću da objasnim. Postoje 5 pravila za zaštitu proizvodaa 1151 sa geografskim poreklom, za originalni naziv, garantovani specijalitet i planinski proizvod, a zatim dolaze pravila za organske, bio ili ekološke proizvode, nazivi su identični u zavinosti od zemlje, ovde se svrstavaju vina, alkoholna i aromatizovana pića. Ova pravila se primenjuju unitarno na nivou svih zemalja članica. Postoji jedna tačka B koja se odnosi na nacionalni kvalitet. Nažalost, u ovu kategoriju mi imamo samo dva proizvoda-tradicionalni i priznati kvalitet. Kada se prijavljuju Evropskoj komisiji i kada poštuju stroge odredbe Pravila 1305 imaju iste efekte kao i evropska pravila, tako da je jedan proizvod koji poštuje evropsko pravilo ekivalentan sa proizvidom sa nacionalom šemom. Sve zemlje pokušavaju da pronadju što veci broj šema kvaliteta, da registruju nacionalne proizvode jer su ovim zemljama za podršku farmera i poljoprivrednih proizvodjača, potrebne ove padobran-šeme.“

Ambasadori rumunske gastrononije (14.04.2023)
Ambasadori rumunske gastrononije (14.04.2023)

, 14.04.2023, 15:46

Dobrudjanska pita je pekarsko-mlinarski proizvod od punjenih kora slanim sirom,pomešanom sa svežim sirom, jajima i jogurtom. Tanke kore se prave razvlačenjem testa, a posle punjenja sirom savijaju se i stave pod spiralnom formom u okrugle tepsije. Pita je mekana zbog kompozicije jaja i jogurta, za razliku od ostalih vrsta pita. Ova vrsta pite pravi se isključivo od domaćih svežih kora. Dobrudjanska pita je proizvod poznat u jugoistočnim delovima zemlje, ali i drugim predelima Rumunije, i ova je nedavno dobila priznanje i zaštitu geografskog porekla na evrpskom nivou. Inicijativa je pokrenuta 2017. godine kada je osnovana i Asocijacija Tradicional Moezis u cilju promovisanja rumunskih tradicionalnih proizvoda i proizvodjača, kao i gradjenja identiteta rumunskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu. Dobrudjanska pita dopunjuje kratak spisak priznatih rumunskih proizvoda od strane evropskih sistema kvaliteta. Prvi priznati proizvod bio je Džem od sljiva Topoloveni, usledili su Sibinjska salama, Dimljena kobasica Novak, Dunavska haringa, Kobasica iz Pleškoja, Sibinjski slani sir, Savenski kačkavalj, Salata od ikre od štuke poreklom iz Tulče i Tradicionalna salata od ikre od šarana kao i Slani sir Ibenešti. Na jugoistoku Rumunije Dobrudjanskia pita-proizvod sa viševekovnom tradicijom-nezaobilazni je proizvod na novogodišnjem stolu i na pragu Velikog posta, kaže Paula Vlas, liderka Asocijacije Tradicional Moezis. Po ovom viševekovnom receptu, mlade u Dobrudji pripremaju pitu dan nakon venčnaja da bi pokazale svatovima da znaju da razvlaće testo. Detalje za priznanje i zaštitu geografskog porekla nalaze se u Pravilniku Evropske unije 1151 iz 2012. godine i Uredbi iz 2015. godine, koje predvidjaju procedure i tehnička pitanja o kojima je za Radio Rumunija govorio Štefan Padure, predsednik Asocijacije za promovsanje rumunskih proizvoda: ,,Pravilnik i šeme kvaliteta predstavljau način na koji zemlje članice mogu registrovati proizvode u okviru zajedničke agrarne politike. Drugačije ne možemo podržati prodaju proizvoda ili promovisanje proizvoda na jedinstvenom evropskom tržištu. Pokušaću da objasnim. Postoje 5 pravila za zaštitu proizvodaa 1151 sa geografskim poreklom, za originalni naziv, garantovani specijalitet i planinski proizvod, a zatim dolaze pravila za organske, bio ili ekološke proizvode, nazivi su identični u zavinosti od zemlje, ovde se svrstavaju vina, alkoholna i aromatizovana pića. Ova pravila se primenjuju unitarno na nivou svih zemalja članica. Postoji jedna tačka B koja se odnosi na nacionalni kvalitet. Nažalost, u ovu kategoriju mi imamo samo dva proizvoda-tradicionalni i priznati kvalitet. Kada se prijavljuju Evropskoj komisiji i kada poštuju stroge odredbe Pravila 1305 imaju iste efekte kao i evropska pravila, tako da je jedan proizvod koji poštuje evropsko pravilo ekivalentan sa proizvidom sa nacionalom šemom. Sve zemlje pokušavaju da pronadju što veci broj šema kvaliteta, da registruju nacionalne proizvode jer su ovim zemljama za podršku farmera i poljoprivrednih proizvodjača, potrebne ove padobran-šeme.“


Na nivou Evropske unije do sada je registrovano 1600 proizvoda sa oznakom geografskog porekla ili zastićenim poreklom. Italija ima 317, Francuska 260, Španija 204, Nemačka, Portugalija i Grčka preko 100. A Kina, zemlja koja nije članica Evropske unije, ima 99. Štefan Padure o šemama kvaliteta kaže: ,,Ove šeme kvaliteta sa geografskim indikacijama su restriktivnije kada je reć o Oznaci zastičenog porekla jer je potrebno uzeti sirovinu i obavljati sve aktivnosti u ograničenoj zoni. Kada je reč o geografskoj indikaciji mozete sirovinu nabavljati i van odredjene zone. Mi se nalazimo u evropskoj zoni gde se gubi nacionalni karakter. Evropa je shvatila da se ovaj regionalni karakter može očuvati i baš ovo se i dešava zahvaljujući šemama evropskog i nacionalnog kvaliteta“


Pored prehrambenih proizvoda, Rumunija u Registar geografskih indikacija Evropske unije ima i alkoholna pića, a u Ministarstvu poljoprivrede u Bukurestu radi se na registraciji u sistem evropskog kvaliteta proizvoda ,,Pelin“ iz kategorije aromatizovanih pića.

Sursa foto: unplash.com
Budućnost počinje danas петак, 02 мај 2025

Uvoz radne snage (02.05.2025)

Prema statističkim podacima u poslednjim godinama uvoz radne snage u Rumuniji bio je u uzlaznom trendu, kao inače i u mnogim drugim evropskim...

Uvoz radne snage (02.05.2025)
Foto: geralt / pixabay.com
Budućnost počinje danas петак, 18 април 2025

Trgovinski rat koji menja svet (18.04.2025)

Nedavne carine koje je predsednik SAD najavio izazvale su prave šokove. 2. april je ,,dan američkog oslobodjenja’’ i ostaće u sećanje kao...

Trgovinski rat koji menja svet (18.04.2025)
Projekat Neptun Deep
Budućnost počinje danas петак, 11 април 2025

Neptun Dip (Neptun Deep)-najveća investicija u rumunski energetski sektor (11.04.2025)

,,Napisali smo novu stranicu istorije. I to uprkos preprekama i pretnjama onih koji su svim silama pokušali da spreće Rumuniju da  postane...

Neptun Dip (Neptun Deep)-najveća investicija u rumunski energetski sektor (11.04.2025)
Foto: Tumisu / pixabay.com
Budućnost počinje danas петак, 04 април 2025

U vanrednim situacijama potrebne su vanredne mere (04.04.2025)

Direktne strane insvesticije u rumunsku privredu dostigle su 2022. godine rekordan nivo od 10 miliardi evra, što predstavlja povećanje za 12,3% u...

U vanrednim situacijama potrebne su vanredne mere (04.04.2025)
Budućnost počinje danas петак, 21 март 2025

Pravo sile i sila prava (21.03.2025)

U peridu maksimalne volatilnosti medjinarodnih odnosa, sve češće se govori o resetovanju svetskog poretka. Živimo u vreme rušenja stubova na...

Pravo sile i sila prava (21.03.2025)
Budućnost počinje danas петак, 14 март 2025

Evropski odbrambeni štit (14.03.2-25)

Evropska komisija je nedavno predložila svojim članicama plan o naoružavanju Evrope u pet tačaka ,,ReArm Europe’’, vredan 800 miliardi evra...

Evropski odbrambeni štit (14.03.2-25)
Budućnost počinje danas петак, 07 март 2025

Izazovi za informacioni ekosistem (07.03.2025)

Ono što sada doživljavamo je rezultat jednog potpuno promenjenog informacionog sistema, izjavila je univerzitetska profesorka, doktorka Alina...

Izazovi za informacioni ekosistem (07.03.2025)
Budućnost počinje danas петак, 21 фебруар 2025

Code for Romania (21.02.2025)

Pod geslom ,,Mi smo oni na koje smo dugo čekali’’, 2016. godine nastao je Code for Romania-organizacija koja svakodnevno radi na ogromnoj...

Code for Romania (21.02.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company