Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Evropska budućnost Republike Moldavije (21.04.2023)

Budućnost Republike Moldavije nije nimalo ružičasta ako se rat u Ukrajini ne završi kako bi mnogi želeli, pa čak i ako ruske snage neće ući u Republiku Moldaviju. U ovakvoj situaciji sve nade Rumuna sa leve obale reke Prut biće raspršene, a kada nade više ne postoje u evrpski projekat, posledice su ravne ruskoj okupaciji.“- izjavio je u intervju za Radio Rumunija Dan Dungaču, direktor Institita za političke nauke i medjunarodne odnose Rumunske akademije. Ulog je bezbednost, naglasio je Dungaču, i dodao da bez bezbednosti Republika Moldavija ne može da se integriše u Evropsku uniju, jer Brisel neće prihvatiti novi kiparski slučaj: ,,Kada se Moldaviji sve uzima, najkraći put za integraciju Republike Moldavije ostaje Rumunija. U dramatičnoj situaciji Rumunija je ipak ovde i spremna je na preuzimanje partnerske pa čak i tragične uloge u odnosima sa Republikom Moldavijom. Na kraju krajeva, ovo je najkraći put za evropske inicijative Moldavije. Moldavija se nalazi u neizvesnoj situaciji zbog nejasne situacije u Ukrajini.Nadajmo se da će rat, bez obzira na ishod, ostaviti dubok jaz izmedju Republike Moldavije i ratni prostor. Jer onako kako je sugerisala i predsednica Moldavije Maja Sandu, ako će ruske snage doci bliže Odesi i Crmnom moru, Republiku Moldaviju nema ko da brani, a to je za ovu državu veliki bezbednosni problem .“

Evropska budućnost Republike Moldavije (21.04.2023)
Evropska budućnost Republike Moldavije (21.04.2023)

, 21.04.2023, 13:04

Budućnost Republike Moldavije nije nimalo ružičasta ako se rat u Ukrajini ne završi kako bi mnogi želeli, pa čak i ako ruske snage neće ući u Republiku Moldaviju. U ovakvoj situaciji sve nade Rumuna sa leve obale reke Prut biće raspršene, a kada nade više ne postoje u evrpski projekat, posledice su ravne ruskoj okupaciji.“- izjavio je u intervju za Radio Rumunija Dan Dungaču, direktor Institita za političke nauke i medjunarodne odnose Rumunske akademije. Ulog je bezbednost, naglasio je Dungaču, i dodao da bez bezbednosti Republika Moldavija ne može da se integriše u Evropsku uniju, jer Brisel neće prihvatiti novi kiparski slučaj: ,,Kada se Moldaviji sve uzima, najkraći put za integraciju Republike Moldavije ostaje Rumunija. U dramatičnoj situaciji Rumunija je ipak ovde i spremna je na preuzimanje partnerske pa čak i tragične uloge u odnosima sa Republikom Moldavijom. Na kraju krajeva, ovo je najkraći put za evropske inicijative Moldavije. Moldavija se nalazi u neizvesnoj situaciji zbog nejasne situacije u Ukrajini.Nadajmo se da će rat, bez obzira na ishod, ostaviti dubok jaz izmedju Republike Moldavije i ratni prostor. Jer onako kako je sugerisala i predsednica Moldavije Maja Sandu, ako će ruske snage doci bliže Odesi i Crmnom moru, Republiku Moldaviju nema ko da brani, a to je za ovu državu veliki bezbednosni problem .“


Jer, dodaje Dan Dungaču, politički u ovom trenutku u Republici Moldaviji proistočnim snagama vetar duva u jedra. Rusija ne odustaje od preuzimanja vlasti u Republici Moldaviji i deluje raznim sredstvima da bi u Kišinjevu na vlast došla pošlusna vlada, izjavila je predsednica Moldavije u intervju za Glas Basarabije. Prema oceni prozapadno orijentisane predsednice Moldavije, samo herojstvo ukrajinske vojske drži front daleko od moldavsko-ukrajinske granice, ali Kišinjev se suovčava i sa elementima hibridnog rata. Ovo mišljenje deli i i Anatol Šalaru, politički analitičar i bivši član Vlade Moldavije: ,,Republika Moldavija je meta ruskog hibrodnog rata i pokušaja destabilizacije i rušenja Vlade. Svake nedelje partija Šor i njeni sledbenici u Kišinjevu organizuju proteste koji nisu ekonomske već političke prirode. Ovi protesti su finansirani. Niko ne izlazi na ulicu bez novca, svi primaju od 20 do nekoliko hiljada evra, u zavisnosti od zadataka. Nažalost, pre nekoliko meseci vlasti Republike Moldavije nisu želele da priznaju da postoje ovakve provokacije, da je vlast meta hibrdnog rata i da smo mi, posredno ili neposredno, izloženi ruskom nadzoru.“


Spoljni pritisci mogu destabilizovati u velikom meri unutrašnju situaciju Moldavije, kaže Anatol Šalaru, jer su državne institucije slabe i nisu spremne da se uhvate u koštac sa izazovima. Što se tiče rata u Ukrajini, uticaj je ogroman i samo pobeda Ukrajine u ovom ratu može garantovati bezbednost Republike Moldavije, finalizaciju pristupnih pregovora Kišinjeva sa Evropskom unijom i rešavanje pitanja separatizma: ,,Jer pobedom Ukrajine u ovom ratu, ruska vojska, koja se nalazi nelegalno u Pridnjestrovlju, može mirno da se vrati kući, jer niko neće više dozvoliti da Pridnjestrovlje bude isturena ruka Moskve. I separatisti, ohrabreni iz Moskve, zatim proruske političke stranke i Peta kolona, koju Moskva finansira, neće imati nikakvu podršku. A pridnjestrovskom separatizmu, koji se bazira na ruskoj vojsci, na besplatanom ruskom gasu i ekonomskoj podršci Moskve, uskratiće se ova pomoć jer gasovod prolazi kroz Ukrajinu. I separatiuzam gagauza, koji Moskva ohrabruje i delimično i Madjarska nestaće bez ove podrške, tako da će nestati i mnogi od ovih problema.“


Republika Moldavija prolazi kroz veoma težak period i oduvek je računala na podršku Rumunije, bez čije pomoći ne bi mogla da se izvuče iz kriza, dodao je Anatol Šalaru. ,,Pored toga Rumunija je advokat Republike Moldavije u Evropskoj uniji i na Zapadu. Na svakom zasedanju u Brislelu Rumunija je postavljala pitanje pružanja evropske pomoči ovoj maloj zemlji, slaboj karici ove geopolitičke zone. Bez ove pomoći Rumunije i Evropske unije, ne bismo izdržali ni na jednom planu“ , smatra politički analitičar.

sursă foto: facebook.com/p/Instit
Budućnost počinje danas Петак, 21 новембар 2025

Radiografija rumunske migracije (21.11.2025)

Rumunska migracija jedan je od najvažniji fenomena poslednjih decenija i podaci potvrdjuju razmere ove pojave. Prema podacima Svetske migracije...

Radiografija rumunske migracije (21.11.2025)
Foto: pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 14 новембар 2025

Nova odbrambena arhitektura Evropske unije (14.11.2025)

Posle više od sedam decenija mira i prosperitea Evrope, inicijativa Evropske unije za preispitivanje odbrane i strateške uloge potekla je u vreme...

Nova odbrambena arhitektura Evropske unije (14.11.2025)
Katedrala
Budućnost počinje danas Петак, 07 новембар 2025

Svetlost u centru grada (07.11.2025)

Katedrala Svetog Petra i Pavla u Sant Petersburgu, ktitorstvo Petra Velikog, bila je skoro tri veka najveća hrišćanska katedrala na svetu, sve do...

Svetlost u centru grada (07.11.2025)
Katedrala
Budućnost počinje danas Петак, 24 октобар 2025

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)

Dostizanje klimatske neutralnosti na horizontu 2050. godine je ambiciozan cilj Evrokske unije, koji predpostavlja promene u industriji, energetici,...

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 17 октобар 2025

Sajber napadi (17.10.2025)

Svakog dana u svetu broj sajber napada prelazi nekoliko miliona. Mete su velike kompanije, ali i obični ljudi, tako da, ako su ranije ovi napadi...

Sajber napadi (17.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 10 октобар 2025

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)

U septembru Republika Moldavija našla se pred veoma važnim izbornim ispitom o nastavljanju evropskog puta ili naprotiv o odlaganju evropske...

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 03 октобар 2025

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)

Bezbednost je sve češća tema svakodnevnog života i ne samo u vojnom smislu već i šire, jer realnost poslednjih godina dokazuje da se moderni...

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 19 септембар 2025

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)

Starenje, prirodni i neizbežni proces kod svih živih bića, dolazi sa progresivnim smanjenjem fizioloških funkcija i rastućom vulnerabilnošću...

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company