Mobilizacija za odbranu (19.12.2025)
Potreba Evropske unije za jačanjem odbrambenog kapaciteta postaje sve akutnija.
Corina Cristea и Mircea Mihai, 19.12.2025, 00:00
Potreba Evropske unije za jačanjem odbrambenog kapaciteta postaje sve akutnija. Geopolitičke evolucije, uključujući ovde i rat u Ukrajini, rastuća globalna konkurencija ili zaokret u bezbednosnim politikama SAD nalažu Briselu opredeljenje za snažniji, koherentniji i medjuoperativniji model odbrane. Unija polazi od strateške potrebe da smanji zavinost od aktera kada je reč o bezbednosti svoje teritorije. NATO ostaje i dalje glavni stub evropske odbrane, ali zemlje članice su svesne da bez koordinisanih i velikih usmerenih investicija Evropa rizikuje da ostane vulnerabilna na konvencionalne, hibridne, sajber i energetske pretnje. I tako je nastao koncept streteăke autonomije, ne kao udaljavanje od Severnoatlanske alijanse, već kao dodatni kapacitet. Najnovija konkretna inicijativa je takodzvani vojni Šengen, na predlog Evropske komisije, fokusiran na saznanju da mobilnost, presudna kada je potrebno vreme za reakciju, i logistika mogu da odluče ishod jedne vojne operacije. Treba da imamo adekvatan lek, kaže novinar i vojni analitičar Radu Tudor: ,,Pretnje rastu i rat i dalje traje. Rusija je za bezbednost evropskog kontinenta najveća pretnja i mi moramo da reagujemo brže. Trenutno različitim brzinama realizujemo projekte vojne mobilnosti, ali i postavljanje odbrambenih sistema na istočnom krilu NATO-a. Za dolazak 50 tenkova Lekler u Rumuniji potrebno je mnogo vremena. U slučaju ruske provokacije NATO-a, potrebno je da skratimo ovo vreme, jer nije dovoljno samo prepozicioniranje snaga i tehnike. Potrebno je da iz 31 članice NATO-a stignu snage, tehnika, oružije, municija i logistika, ovde mislim na Rumuniju, Poljsku ili baltičke zemlje. Ja smatram da Evropska komisija treba da usvoji-i to brzo-obavezujuća pravila za sve članice, pravila koje treba primeniti u roku od 12 meseci. Rok je potreban za izmene pojedinih sporazuma, zakonskih elemenata i prilagodjavanje infrastrukture transportnim kapacitetima teškog naoružanja.’’
Vojni Šengen ima četiri cilja-brzo kretanje snaga i opreme unutar Evropske unije, smanjenje transnacionalne birokratije, prilagodjavanje civilne infrastrukture vojnim potrebama i brže reakcije u kriznim situacijama. U skladu sa predlogom Komisije, zemlje članice u mirnodopsko vreme treba da dozvole prolazak vojnih snaga na njihovim teritorijama u roku od tri dana i u samo 6 sati u hitnim situacijama, sa pojednostavljenim carinskim formalnostima i samo na bazi jedne notifikacije medju državama. Pritisak krize u Ukrajini i agresivnost Rusije obavezuje Evropu na ovaj napor, koji pre svega treba ojača kapacitet odvraćanja, kaže spoljnopolitički analitičar Viktor Boštinaru, bivši član Bezbednosne i odbrambene komisije Evropskog parlamenta; ,,Evropa nije opredeljena za nikakvu ofanzivnu akciju, suprotno izjavama Putina ili Peskova. Evropa mora da ima ubedljiv kapacitet odvraćanja od napada. I na ovom planu vidljivi su odredjeni pomaci. Sa jedne strane prvi put Evropa ulaže novac u odbrambeni kapacitet, što se do sada nije dešavalo. Da bi evropski projekat uspeo, postoji samo jedan uslov, a to je solidan odbrambeni kapacitet. U drugom redu potrebno je da se Evropa angažuje u proizvodnji konkurentske vojne opreme koja bi parirala ruskoj pretnji, i istovremeno bar delimično smanjila zavisnost od američkih dobavljača. U trećem redu brže nego što smo se prošle godine nadali počinje realizacija ambicioznog programa izgradnje civilne inženjerije sa dvostrukom namenom, odnosno izgradnja železničke i drumske infrastrukture sposobne da zadovolji civilni i odbrambeni sektor. Odnosno autoputevi, železnica i mostovi koji bi omogučili transport vojne opreme i ljudstva do potencijalnih zona sukoba i to u najkraćem roku. U evropskoj odbrambenoj industriji svedoci smo značajnih konstrukcija, sporazuma o saradanji ili spajanjima kompanija u ključnim oblastima’’.
Veća vojna mobilnost znači i poboljšanje infrastrukture u zemljama članicama kao i hitni mehanizam koji bi Savet Evropske unije mogao da aktivira kada je u kriznim situacijama potreban premeštaj velikih konvoja specifične vojne tehnike.