Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Seizmička zona Vranča (17.02.2023)

Turska se ovh dana suočava sa velikom katastrofom posle niza zemljotresa od kojih je najači bio od 7,8 stepeni po Rihteru. Ovi zemljotresi odneli više desetina hiljada ljudskih života. Turske vlasti apelovale su na medjunarodnu pomoć, tako da je Evropska unija odmah reagovala aktiviranjem mehanizma civilne zaštite. Mnoge zemlje članice Unije, uključujući Rumuniju, poslale su spasilačke timove. Zemljotrese u Turskoj osetili su i stanovnici Izraela, Libana, Kipra i sverera Sirije, gde je takodje stradalo više hiljada osoba. Seizmolog Mihail Dijakonesku sa Instituta za istraživanje i razvoj zemlje u intervju za Radio Rumunija objasnio je šta može izazvati seriju razornih potresa: ,,Prvi zemljotres, onaj od 7,8 stepeni, dogodio se u blizini mesta spajanja tri litosferne ploče, arapske, afričke i anatolijske. Drugi zemljotres od 7,5 stepeni ne spada u red ovoe vrste zemljotresa od 7,8 stepeni. On se ispoljio na planu cepanja ploča na pravcu istok-zapad. U Turskoj postoje površinski zemljotresi izazvani istoćno anatolijskim prelomom. U Rumuniji, prema katalogu Institita za istraživanje i razvoj zemlje, u 19. veku registrovan je zemljotres jačine 7,9 stepeni, što je najviši mogući stepen magnitude u tektonskoj zoni Vranča. Nije iskljućeno medjutim da je jačina zemljotresa bila precenjena.“

Seizmička zona Vranča (17.02.2023)
Seizmička zona Vranča (17.02.2023)

, 17.02.2023, 14:25

Turska se ovh dana suočava sa velikom katastrofom posle niza zemljotresa od kojih je najači bio od 7,8 stepeni po Rihteru. Ovi zemljotresi odneli više desetina hiljada ljudskih života. Turske vlasti apelovale su na medjunarodnu pomoć, tako da je Evropska unija odmah reagovala aktiviranjem mehanizma civilne zaštite. Mnoge zemlje članice Unije, uključujući Rumuniju, poslale su spasilačke timove. Zemljotrese u Turskoj osetili su i stanovnici Izraela, Libana, Kipra i sverera Sirije, gde je takodje stradalo više hiljada osoba. Seizmolog Mihail Dijakonesku sa Instituta za istraživanje i razvoj zemlje u intervju za Radio Rumunija objasnio je šta može izazvati seriju razornih potresa: ,,Prvi zemljotres, onaj od 7,8 stepeni, dogodio se u blizini mesta spajanja tri litosferne ploče, arapske, afričke i anatolijske. Drugi zemljotres od 7,5 stepeni ne spada u red ovoe vrste zemljotresa od 7,8 stepeni. On se ispoljio na planu cepanja ploča na pravcu istok-zapad. U Turskoj postoje površinski zemljotresi izazvani istoćno anatolijskim prelomom. U Rumuniji, prema katalogu Institita za istraživanje i razvoj zemlje, u 19. veku registrovan je zemljotres jačine 7,9 stepeni, što je najviši mogući stepen magnitude u tektonskoj zoni Vranča. Nije iskljućeno medjutim da je jačina zemljotresa bila precenjena.“


Prema merenjima, najsnažniji zemljotres u zoni Vranča od 7,9 stepeni po Rihterovoj skali dogodio se 1802. godine i osetili su ga i stanovnici Moskve i Istambukla, a prema tadašnjim hronikama u Bukureštu su porušeni svi crkveni tornjevi. 1940. godine zabeležen je zemljotresu jačine 7,4 stepena na dubini od 133 kilometra koji je trajao puna tri minuta. Posledice su bile katastrofalne, broj nastradalih premašio je 1000 osoba bilo je i preko 4000 povredjenih. U Bukureštu je u ovom zemljotresu poginulo 300 ljudi, većina u jednoj modernoj zgradi od 12 spratova sagradjenoj od armiranog betona. Nakon ovog potresa iz 1940. godine, Generalno udruženje inženjera napravilo je studiju o posledicama potresa na stambene zgrade od armiranog betona. Novi izvedeni zaključci omogučili su usvajanje novih normi za izgradnju zgrada u posleratnom periodu. U martu 1977. godine novi zemljotres jačine 7,2 stepena po Rihteru odneo je 1570 ljudskih života, skoro 14000 samo u Bukureštu. Srušene su 33 zgrade. Epicentar je lokalizovan na dubini od 100 kilometara, a seizmički talas osetio se na celom Balkanskom poluostrvu. Devet godina kasnije 9 ljudi je poginulo u potresu jačine 7,1 stepen, a 1990. godine u Rumuniji je zabeleženo još tri potresa magnitude od 6,9, 6,4, i 6,1 u kojima je poginulo 13 ljudi. U intervju za Radio Rumunija inženjer Matej Sumpasaku, ekspert za zgrade i seizmički rizik govorio je o mogućim uzrocina katarsofalnog zemljotresa u Turskoj i o vulnerabilnostima u Rumuniji: ,,Govorimo o velikoj tragediji i onako kako se često kaže zemljotresi ne ubijaju ljude već zgrade tokom rušenja. Zemjotres u Turskoj dogodio se zbog problema sa zgradama. U prvom redu neadekvatni zakoni gradnje do 2000. godine od kada je počelo adekvaninije projektovanje za rizike od zemjotresa. Tek 2018. godine ovde su projekti poboljšani, ali postoje mnoge zgrade podignute pre 2000. godine koje su nesigurne. Videli smo ovih dana zgrade sa komercijalnim prostorima na prizemlju, sa fleksibilnim prizemljem, zgrade koje su u slučaju potresa u velikoj opasnosti od rušenja cele zgrade. I mi smo u Bukureštu gradili na starinski način, i mi imamo zgrade koje nisu seizmički projektovane, zgrade podignute pre 1940. godine ili pre 1977 koje su pogrešno projektovane.“


Medju porušenim zgradama u Turskoj ima i novih zgrada. Matej Sumpasaku kaže da se ovde radi od drugoj vulnerabilnosti, odnosno o kvalitetu gradnje i nepoštovanju projekata. U ovom slučaju možemo reći da se radi o korupciji, a gradjevinarstvo je najkorumpiranija oblast na svetu. Pored toga ovde se retko poštuju pravila istakao je Sumpasaku.


Foto: LukasJohnns / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 20 новембар 2026

Vizije evropskog poretka (20.11.2026)

Bez opipljivih rezultata u procesu pronalaženja rešenja za najkrvaviji sukob posle Drugog svetskog rata, mirovni pregovori u Abu Dabiju izmedju ruske,…

Vizije evropskog poretka (20.11.2026)
Foto: Chris Hardy unsplash com
Budućnost počinje danas Петак, 13 новембар 2026

Izbori sa širokim odjekom (13.11.2026)

Američki Izbori na pola mandata doneli su Demokratskoj stranci pobedu u Senatu i Predstavničkom domu, potvrdjujući istovremeno nezadovoljstvo glasača …

Izbori sa širokim odjekom (13.11.2026)
morski dron
Budućnost počinje danas Петак, 06 новембар 2026

Dronovi i nadzor nad Crnim morem (06.11.2026)

Jedna od najvažnijih promena u rusko-ukrajinskom ratu je pretvaranje Crnog mora u prostor vazdušnog i morskog sukoba. Morski i vazdušni dronovi, raket…

Dronovi i nadzor nad Crnim morem (06.11.2026)
фото: © European Union - Source: EC - Audiovisual Service / Photographer: Christophe Licoppe
Budućnost počinje danas Петак, 23 октобар 2026

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)

Budžet Evropske unije za 2028-2034. godinu poprima obrise u vreme geopolitičkih kriza, ekonomskih pristisaka i strateških prioriteta, koji dodatno kom…

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 16 октобар 2026

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)

Skoro neprestano smo prikljućeni na ogromnu količinu informacija i suočeni sa pritiskom da budemo produktivni, sa neizvesnošću, nedostatkom vremena i…

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 09 октобар 2026

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)

Zimski period se približava u Evropi u komplikovanoj energetskoj situaciji, jer pored rata u Ukrajini, izazvan ruskom agresijom pre skoro pet godina k…

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 02 октобар 2026

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)

Programom PISA Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj testira čitalačku i matematičku sposobnost učenika i njihovu pismenost u konkrentnim situac…

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 18 септембар 2026

Pomoć zapada u vreme rata

Podrška Sjedinjenih Američkih Država i Evrope omogućila je Kijevu da se više od četiri i po godine odupre mnogo većoj ruskoj vojsci. Pitanje je sada…

Pomoć zapada u vreme rata

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company