Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Ugovor od strateškog značaja (23.05.2025)

U poslednjih 11 godina, tačnije od kada je Rusija aneksirala Krim, Amerikanci su poslali Ukrajini vojnu pomoć i nijedan američki visoki zvaničnik nije tražio kompenzacije za pomoć osim Donalda Trampa.

Sursa foto: pixabay.com
Sursa foto: pixabay.com

и , 23.05.2025, 00:00

U poslednjih 11 godina, tačnije od kada je Rusija aneksirala Krim, Amerikanci su poslali Ukrajini vojnu pomoć i nijedan američki visoki zvaničnik nije tražio kompenzacije za pomoć osim Donalda Trampa. Ugovor o retkim mineralima često evociran u Beloj kući i postignut krajem aprila posle višemesečnih teških i nepredvidljivih pregovora otvara preferencijalni pristup SAD tranzakcijama ukrajinskim mineralima i finansiranju investicija u obnovu Ukrajine. Centralni element ugovora je osnivanje američko-ukrajinskog fonda u koji će se slivati 50% profita i ukrajinske naknade za eksploataciju prirodnih resursi. Ovi fondovi investiraće se u nove projekte razvoja. Istovremeno, svaka američka vojna pomoć Ukrajini smatraće se doprinosom Vašingtona zajedničkom projektu. Šta predpostavlja realizacija ovog ekonomskog partnetrstva? Univerzitetski profesor Štefan Popesku, doktor za savremene medjunarodne odnose na Sorboni kaže: ,,Predpostavljam da se u prvom redu radi o miru. Mir je glavni preduslov za realizaciju ovog zaista važnog ugovora. Možemo reći da su se posle potpisivanja ugovora već pojavili prvi efekti, uprkos svim preprekama na putu postizanja ugovora. Setimo se da je i Evropa želela da uzme lavovski deo ukrajinskih retkih minerala. Jednostavnim potpisivanjem ugovora podstiće se ukrajinski moral, moral kijevskog etsblišmenta, moral ukrajinskih vojnika koji na frontu brane Ukrajinu. Američkim ispoljenim interesom otvara se perspektiva.’’

Interes je zaista ogroman. Od suštinskog značaja za odbrembenu industriju, vrhunsku tehnologiju, vazduoplovnu industriju i zelenu energiju, ova grupa od 17 metala je veoma važna za elektronske proizvode vrhunske tehnologije, kao što su mobilni telefoni, plazma televizori, kompjuteri, baterije za električne automobile , sistemi za obnovljivu energiju i vojna opremu. Za ove metale ne postoji zamena. Ukupne rezerve ovih minerala na svetskom planu procenjene su na oko 99 miliona tona, od kojih 36 miliona tona u Kini, 19 miliona tona u Rusiji i susednim državama i 13 miliona tona u SAD. Iako Ukrajina još nema operativne i komercijalne rudnike retkih minerala, po procenama Evropske unije ova država ima 22 od 34 suštinska minerala. Ukrajina raspolaže, prema procenama Ukrajinskog geološkog instituta, lantanom i cerijumom, mineralima koji se koriste za televizore i osvetljenje, neodimom, koji se koristi za turbine i električne baterije kao i erbijumom i Itirijumom koji se koriste za proizvodnju nuklearne energije i lasere. Prema podacima Svetskog ekonomskog foruma, Ukrajina je i ključni dobavljac litijuma, berilijuma, mangana, galijuma, zirkonijuma, grafita, apatita, fluorita i nikela. Od vitalne važnosti za baterije, keramiku i staklo, litijum se nalazi u velikim količinama u Ukrajini, oko 500 000 tona u centralnim, istočnim i jugoistočnim delovima zemlje i ovo nazalište je prema procenama Geološke službe Ukrajine najveće u Evropi. Zemlja koja ima i rezerve titanijuma i grafita, tačnije 20% svetskih rezervi koje su od izuzetne važnosti za proizvodnju baterija za električne automobile i nuklearne reaktore. Ukrajina raspolaže i velikim rezervama uglja. Važan deo resursi Ukrajine nalazi se sada pod ruskom okupacijom, prema oceni ukrajinske refleksivne grupe. Zašto je toliko važan ovaj ugovor?. Na Zapadu, dokument koji su Vašington i Kijev potpisali smatra se istorijskim, dok Moskva ocenjuje da ovaj ugovor stavlja Ukrajinu u položaj američke rudarske kolonije. Nedugo posle potpisivanja ugovora, analitičari su tvrdili da bi ugovor mogao da predstavlja novo prestrojavanje SAD i Ukrajinei i da otklanja mogućnost da se postigne povoljan mirovni ugovor za Moskvu. U intervju za CBS ambasadorka Ukrajine u SAD Oksana Markarova je izjavila da je ugovor važan deo budućih bezbednosnih garancija. Američko ekonomsko prisustvo kome se pridodaje vojno prisustvo može imati i beneficije za Rumuniju, kaže vojni analitičar Radu Tudor i objašnjava: ,,Ako bi na primer prirodni gas Ukrajine bio u skladištima i u Crnom moru, američko prisustvo u eksploatacijama gasa u Crnom moru ili na ukrajinskoj teritoriji, u blizini granice sa Rumunijom, bila bi izuzetno dobra vest za nas. Jer bi se američkom ekonomskom prisustvu pridodalo i vojno prisustvo. Zastitiće se eksploatacije, ljudi koji ovde rade, biznis vredan više miliardi, a to se može uraditi samo vojnim snagama. Jedina država na istočnom krilu Severnoatlanskog saveza koja može da osigura značajno američko vojno prisustvo za odbranu interesa u Ukrajini je Rumunija. Mi imamo ogroman bezbednosni interes da američke trupe ne napuste Rumuniju, da se ne smanji broj američkih vojnika. Ukrajinci nam pomažu ekonomskim ugovorom o energetskim resursima kako bi Amerikanci u blizini imali na raspolaganju vojne snage koje bi branile ovaj biznis vredan više miliardi ‘’.

Jer, dodaje vojni analitičar Radu Tudor ,,Rusija ostaje opasna država, Rusija neće odustati od svoje agresivne politike, a Amerikanci ovo znaju veoma dobro,  jer  imaju iskustvo  stečeno posle  Drugog svetskog rata da je velikom biznisu potrebna i bezbednosna i vojna zaštita’’.

Budućnost počinje danas Петак, 24 октобар 2025

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)

Dostizanje klimatske neutralnosti na horizontu 2050. godine je ambiciozan cilj Evrokske unije, koji predpostavlja promene u industriji, energetici,...

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)
Sursa foto: Ed Hardie / unsplash.com
Budućnost počinje danas Петак, 17 октобар 2025

Sajber napadi (17.10.2025)

Svakog dana u svetu broj sajber napada prelazi nekoliko miliona. Mete su velike kompanije, ali i obični ljudi, tako da, ako su ranije ovi napadi...

Sajber napadi (17.10.2025)
UE-R.Moldova (sursă foto: ©European Union, 2022 / Photographer: Lukasz Kobus)
Budućnost počinje danas Петак, 10 октобар 2025

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)

U septembru Republika Moldavija našla se pred veoma važnim izbornim ispitom o nastavljanju evropskog puta ili naprotiv o odlaganju evropske...

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)
Foto: Mediamodifier / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 03 октобар 2025

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)

Bezbednost je sve češća tema svakodnevnog života i ne samo u vojnom smislu već i šire, jer realnost poslednjih godina dokazuje da se moderni...

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 19 септембар 2025

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)

Starenje, prirodni i neizbežni proces kod svih živih bića, dolazi sa progresivnim smanjenjem fizioloških funkcija i rastućom vulnerabilnošću...

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 12 септембар 2025

Evropa-kontinent koji se najbrže zagreva (11.09.2025)

Više od milion hektara rastinja izgorelo je u Evropskoj uniji u požarima, što predstavlja najveću površinu od 2006. godine od kada se vode...

Evropa-kontinent koji se najbrže zagreva (11.09.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 20 јун 2025

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)

Budžeti za odbranu, rat u Ukrajini i uticaj posledica ratna na prilagodjavanje Severnoatlanske alijanse biće glavne teme junskog samita NATO-a u...

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 13 јун 2025

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

Informisanje i poznavanje opasnosti predstavljaju najverovatnije najefikasniju odbrambenu strategiju pred opasnostima koje vrebaju na onlajn...

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company