Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)

U Rumuniji 1930 godine živelo je više od 750.000 Jevreja. Danas, gotovo sto godina kasnije, njihova zajednica broji manje od 2.500 članova.

foto: Camera Deputaţilor (Silviu Vexler)
foto: Camera Deputaţilor (Silviu Vexler)

и , 10.09.2025, 13:30

U Rumuniji 1930 godine živelo je više od 750.000 Jevreja. Danas, gotovo sto godina kasnije, njihova zajednica broji manje od 2.500 članova. Drugim rečima, u međuratnom periodu, Rumunija je imala treću po brojnosti jevrejsku zajednicu u Evropi, odmah iza Poljske i Sovjetskog Saveza.

Međutim, istorijski događaji koji su usledili, kako na spoljnopolitičkom tako i na unutrašnjem planu, ostavili su dubok trag na sudbinu ove nacionalne manjine.
Holokaust, kao što je poznato, imao je razorne posledice. Mnogi preživeli emigrirali su u Izrael ili druge zemlje, što je značajno umanjilo brojnost zajednice u Rumuniji. Oni koji su ostali nastavili su da budu sastavni deo istorije i identiteta zemlje, dajući doprinos njenom kulturnom, društvenom i ekonomskom životu.
Danas se većina pripadnika jevrejske zajednice u Rumuniji nalazi u Bukureštu, ali i u gradovima kao što su Jaši, Kluž-Naoka i Temišvar.

Prošle godine, Vlada je pokrenula Nacionalnu strategiju za prevenciju i borbu protiv antisemitizma, ksenofobije, radikalizacije i govora mržnje za period 2024–2027.
Kako je tada saopšteno, dokument predstavlja nastavak napora započetih prethodnom strategijom za period 2021–2023.
,,Antisemitizam, ksenofobija, radikalizacija i govor mržnje predstavljaju pretnje koje mogu suštinski ugroziti društvo, narušavanjem poštovanja osnovnih prava i sloboda.
Izgradnja društvene otpornosti na ove opasnosti zahteva složen pristup i čvrsto partnerstvo između države, civilnog društva i akademske zajednice“, navodi se u preambuli dokumenta, koji je pozdravio i poslanik Silviu Vexler, predsednik Federacije jevrejskih zajednica u Rumuniji.

Nedavno je, na njegovu inicijativu, plenum Poslaničkog doma – kao odlučujuće telo u ovom slučaju – usvojio predlog zakona kojim se za osnivanje ili podršku organizacijama fašističkog, legionarskog, rasističkog ili ksenofobnog karaktera predviđa kazna zatvora do 10 godina.

Lica koja javnosti učine dostupnim takve materijale, na bilo koji način, mogu biti osuđena na kaznu zatvora od 1 do 5 godina, uz zabranu određenih prava, dok će promocija kulta osoba odgovornih za genocid ili poricanje Holokausta biti kažnjiva zatvorskom kaznom u trajanju do3 godine.

Zašto je bilo potrebno pooštravanje zakonskih odredbi u ovoj oblasti? Postoje dva glavna argumenta koje je izneo pokretača inicijative, poslanika Silviju Veksler:

„Pre svega, masovno širenje u društvu, a naročito na internetu, antisemitskih materijala kao i preterano promovisanje ratnih zločinaca iz perioda Holokausta kao nacionalnih heroja, uz alarmantan porast incidenata antisemitskog karaktera na nacionalnom nivou.
Istovremeno, uočene su brojne slabosti postojećeg zakonodavstva – reč je o pravnim aktima starim preko 20 godina, koji jednostavno nisu bili prilagođeni savremenoj realnosti.“

Pojedini poslanici, kolege predsednika Federacije jevrejskih zajednica u Rumuniji, izneli su protivargumente tvrdeći da stanje u društvu ne opravdava uvođenje strožijih propisa koji imaju stvarni potencijal da ograniče slobodu izražavanja.

Prema mišljenju nekih parlamentaraca iz redova nacionalističke opozicije, u Rumuniji ne postoji antisemitski pokret niti organizacije sa antisemitskim karakterom.

Silviju Veksler im je odgovorio:

„Ne vidim apsolutno nikakvo ograničavanje slobode izražavanja. Čak i u mnogim slučajevima koji su bili pred Evropskim sudom za ljudska prava, jasno je utvrđeno šta predstavlja antisemitizam i promocija kulta ratnih zločinaca. Ograničavanje takvih pojava koje pogađaju čitava društva i samu demokratiju ne predstavljaju kršenje slobode izražavanja.
Dalje, izneo sam primere koji su, uostalom, javno poznati, a tiču se postojanja antisemitskih incidenata na teritoriji Rumunije. Tačno je da nije bilo tako ozbiljnih slučajeva kao u nekim drugim zemljama, ali to ne znači da nije bilo veoma teških i opasnih situacija.

Mere se uvek donose na vreme, kada se sprečava, a ne tek kad se mora reagovati. Počev od skrnavljenja grobalja, sinagoga, pa sve do učestalih pretnji upućenih članovima jevrejskih zajednica — a lista se može nastaviti.“

Cilj ovog zakonskog predloga – istakao je njegov inicijator u emisiji Radio Rumunija – nije zabrana bilo kog pisca, knjiga ili umetničkih dela:

„Zakon vrlo jasno pravi razliku između kulta ličnosti odgovornih za Holokaust u Rumuniji, na primer, i onoga što predstavlja umetnost, kulturu, nauku, obrazovanje i slično.
Glavna opasnost proističe iz neznanja, odsustvo sankcija i činjenice da generalno populacija vidi da se događaju veoma negativne stvari koje bi morale biti sankcionisane, a iz različitih razloga se ne kažnjavaju. To može dovesti do toga da sve te pojave, osećanja i ideje postanu ponovo normalnost.
To ne pogađa samo Jevreje ili jevrejske zajednice, već celo društvo. Ekstremizam je opasnost, bez obzira o kojoj vrsti ekstremizma se radi. Bilo da je to antisemitizam ili nešto drugo — on predstavlja pretnju samoj demokratiji i svakom građaninu Rumunije.“


Kako je rečeno u Poslavničkom domu, zakon koji je usvojen zapravo predstavlja izražavanje slobode po dobro poznatom principu da se sloboda pojedinca prestaje tamo gde počinje sloboda drugih.








Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Foto: Lyubomyr Reverchuk / unsplash.com
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Muncitori străini (foto Guilherme Cunha – Unsplash)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Foto: Simon Moog / unsplash.x„x„„com
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)
Društvo Cреда, 25 фебруар 2026

Smanjene starosne granice za krivičnu odgovornost u Rumuniji (25.02.2026)

Smanjenje starosne granice krivične odgovornosti u Rumunija ponovo je u središtu javne rasprave nakon niza tragičnih događaja u kojima su...

Smanjene starosne granice za krivičnu odgovornost u Rumuniji (25.02.2026)
Društvo Cреда, 18 фебруар 2026

Portret aktivista u Rumuniji (18.02.2026)

Svaki put kada razgovarate sa Alinom Dumitriu, njen um je zaokupljen nečim. Od nasilja nad životinjama i seksualnog nasilja, preko proširenja...

Portret aktivista u Rumuniji (18.02.2026)
Društvo Cреда, 11 фебруар 2026

Rumuni sve više koriste veštačku inteligenciju (11.02.2026)

Zatražili smo od Veštačke inteligencije (IA) da nam opiše kako funkcioniše! I evo rezimea njenog odgovora:koristeći složene matematičke i...

Rumuni sve više koriste veštačku inteligenciju (11.02.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company