Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je opšti naslov dokumenta koji je nedavno predstavio privremeni ministar prosvete Danijel David.

Ministar obrazovanja i nauke, Danijel David
Ministar obrazovanja i nauke, Danijel David

и , 04.06.2025, 13:09

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je opšti naslov dokumenta koji je nedavno predstavio privremeni ministar prosvete Danijel David. Skraćeno nazvan „Izveštaj QX“, predlaže sistem obrazovanja i istraživanja kroz koji, pomoću adekvatnog postavljanja pitanja – questions (Q), zemlja može da se suoči sa nepoznanicama budućnosti označenim kao X.

Polazeći, dakle, od trenutne ,,radiografije” obrazovnog i istraživačkog sistema, Danijel David iznosi niz predloga za reforme – neke su zasnovane na podacima, druge na evropskim i međunarodnim dobrim praksama, a treće na refleksivnim analizama samog ministra. Predložene reforme – kaže zvaničnik – mogu predstavljati relativno stabilnu arhitekturu rumunskog obrazovnog i istraživačkog sistema na duži rok, a mogu se „obojiti“ ideologijama levice, centra ili desnice, u zavisnosti od različitih vladinih programa.

Dakle, kakva je trenutna situacija i koja bi rešenja mogla postojati za njeno poboljšanje? Prema izveštaju koji je sastavio ministar Danijel David, rumunsko preduniverzitetsko obrazovanje je neefikasno, obrazovanje koje proizvodi diplomce sa slabim kvalitetom veština, visokom stopom napuštanja škole i povećanu funkcionalnu nepismenost, faktori koji postaju rizik po nacionalnu bezbednost.

Obavezno preduniverzitetsko obrazovanje – predškolsko, osnovno i srednje – trebalo bi da kroz obrazovanje prenese osam ključnih kompetencija pomoću kojih bi diplomci mogli da se efikasno uključe na tržište rada ili da nastave školovanje, da postanu dobri građani i ljudi zadovoljni svojim životom. Za postizanje tog cilja, jedno od rešenja bi bilo preispitivanje školskih programa da bi se predavalo manje, ali relevantnije – ističe ministar Danijel David:

,,Mislim da je ključni element nastavni plan i program, metode predavanja i udžbenik. U oblasti nastavnog plana i programa, potrebno je da predajemo manje, ali relevantnije i sa većim uticajem na razvoj kompetencija kod dece. Voleo bih da diskusija ide u tom pravcu kada govorimo o časovima, predmetima i nastavnom opterećenju, Takođe, broj časova ne bi trebalo da prelazi evropski prosek.

Više ne možemo biti vodeći po broju predmeta i časova – prihvatio bih to, ne bi bio problem!, da sam video da tako veliko kurikularno opterećenje proizvodi izuzetno dobre diplomce, da smo u svim međunarodnim rangiranjima bili bolji od Singapura ili Finske! Ali to nije slučaj! Zatim, posebno na nivou programa, mislim da moramo da izađemo iz logike „časa i lekcija”. To je uključeno u zakon, i to je dobro, da se 25% vremena dodeljenog predmetu mora razmišljati o nečem drugom – to jest, o istom sadržaju, ali u logici korektivne konsolidacije i upotrebe u svakodnevnom životu, odnosno, upravo u oblastima gde veoma loše prolazimo na PISA testovima i zato moramo da preispitamo, praktično, sve programe u toj logici.”

Što se tiče nacionalnog sistema visokog obrazovanja, on bi trebalo da ima za cilj obrazovanje visoko kvalifikovanog kadra koji će očuvati i razvijati svoje veštine kroz celoživotno učenje. Drugim rečima, diplomci visokih škola ne bi trebalo da ostanu zarobljeni znanjem stečenim tokom studija, znanjem koje s vremenom postaje zastarelo, već da se razvijaju usvajanjem novih naučnih otkrića. Šta kaže ministar Danijel David?

„Kako bi trebalo da izgleda visoko obrazovanje kada bi dobro funkcionisalo? Pa, pre svega, visoko obrazovanje treba da generiše diplomce koji imaju nivoe kvalifikacija 5, 6, 7 i 8 – na nivou osnovnih studija 5 i 6, na nivou master studija 7 i na nivou doktorskih studija 8. Šta treba da očekujemo od tih diplomaca? Da se brzo integrišu na tržište rada, da imaju snažnu povezanost sa tržištem rada, naročito oni u stručnijim oblastima – pozorištu, inženjerstvu, medicini i tako dalje. A oni na nivoima 7 i 8 treba da menjaju tržište rada, da ga dinamizuju, da izmisle nova tržišta rada.“

Paralelno, u visoko obrazovanje, ne zaboravimo!,spada i oblast Istraživanja-Razvoja-Inovacija, koja bi trebalo da proizvede ta kvalitetna istraživanja. Da li se to dešava? Istina je da se to ne dešava na nivou potencijala koji imamo. Istina je da imamo premalo diplomaca sa visokim obrazovanjem i suviše malo doktora nauka u ovoj zemlji. Kvalitetnih, da budem jasan!”

Rumunija – šesta najveća zemlja u Evropskoj uniji po broju stanovnika – proizvodi premalo znanja. Od proizvedenog znanja, premalo je zaista kvalitetnog, a od kvalitetnog znanja, premalo je rumunske koncepcije. Zašto? Zato što nacionalni sistem istraživanja, razvoja i inovacija ima zastarelu arhitekturu – fragmentiranu, teško koordinisanu, loše raspoređenu na nacionalnom nivou, sa preklapanjima koja usporavaju razvoj i rasipaju resurse. Ljudski resursi su nemotivisani i slabo finansirani. Kao takav, ovaj sistem ne privlači značajne međunarodne resurse i, pored toga, podložan je „odlivu mozgova“. A budžet… Ponovo, ministar Danijel David:

„Već je nacionalna sramota da svake godine ponavljamo da je cilj da se za istraživanje izdvoji 1% bruto domaćeg proizvoda, plus 1% iz privatnog sektora, znaci da idemo ka ukupno 2%, a mi se ni ne približavamo tim vrednostima! Razumem da zemlja prolazi kroz teškoće, da imamo drustveno-ekonomske krize, mogu to da shvatim! Ali, ako ne obezbedimo neophodan budžet plus predvidljivost, istraživanje je pogođeno i ne može da se radi na ozbiljnom nivou. Ne možete reći ‘Radim istraživanje, nemam više novca, pauziram… Pauziram šta? Možda imam laboratoriju u kojoj, ne znam, uzgajam neke biljke sa određenom genetskom modifikacijom. Šta da radim sa njim? Ukratko, budžet je fundamentalan, to treba da razumemo. Nije stvar u tome da tražimo više novca, već želimo onoliko koliko smo se obavezali i želimo da taj cilj bude predvidljiv.“

Kao rezultat toga, kroz predložene reforme u oblasti istraživanja, razvoja i inovacija, poželjno je da arhitektura nacionalnog sistema uključuje različite aktere, sa različitim misijama, ali koji bi međusobno bili koordinisani, kako bi se generisalo kumulativno i visokokvalitetno znanje, bez preklapanja i nepotrebnog trošenja sredstava.. Ljudski resursi treba da budu bolje finansirani, konkurentniji i u međunarodnim rang-listama,, i da generišu napredna naučna znanja, sa uticajem na tehnološke i kulturne inovacije.

Ovo je, ukratko, trenutni rendgenski snimak, slika obrazovanja i istraživanja u Rumuniji. I, takođe ukratko, kako bi se ova dva sektora razvijala u skladu sa vremenom u kojem živimo, potrebne su zaista dobro osmišljene reforme, koje će biti dosledno i kontinuirano sprovođene na srednji i dugi rok, bez obzira na političku opciju onih koji dolaze na vlast.

צילום: mastersenaiper / pixabay.com
Društvo Среда, 18 новембар 2026

EU i stambena kriza (18.11.2026)

Evropska unija se već nekoliko godina suočava sa stambenom krizom koja pogađa sve veći broj građana. Cene nekretnina porasle su u proseku za čak 60 od…

EU i stambena kriza (18.11.2026)
(Foto: Tumisu / pixabay.com)
Društvo Среда, 11 новембар 2026

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)

Nasilje u porodici ponovo je u centru pažnje javnosti nakon što je rumunska policija objavila najnovije statističke podatke. Tokom prvih devet meseci …

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)
Foto: Vitaly Gariev / unsplash.com
Društvo Среда, 04 новембар 2026

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)

Podaci Evrostata pokazuju da Rumunija trenutno ima najveći procenat mladih u Evropskoj uniji koji ne rade niti se školuju. Kada je reč o nezaposlenost…

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)
Foto: pixabay.com
Društvo Среда, 28 октобар 2026

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)

Kada govorimo o kvalitetu života, pre svega mislimo na fizičko i psihičko zdravlje: biološko blagostanje, odsustvo bola ili hroničnih bolesti, svakodn…

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)
Društvo Среда, 21 октобар 2026

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)

Program organizacija „Spasimo decu“ i Fondacije „Vodafon“ omogućio je digitalno obrazovanje za više od 21.000 učenika u Rumuniji. Mnoga deca u Rumunij…

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)
Društvo Среда, 14 октобар 2026

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka

U aprilu je Vlada Rumunije usvojila novu uredbu o zapošljavanju i angažovanju stranih radnika, nakon višemesečnih pregovora sa zainteresovanim stranam…

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka
Društvo Среда, 07 октобар 2026

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)

Na dan 1. januara 2026. godine, Rumunija je imala 19.041.322 stanovnika sa prebivalištem u zemlji, pokazuju preliminarni podaci koje je krajem avgusta…

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)
Društvo Среда, 09 септембар 2026

Ima li života posle droge? (09.09.2026)

Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner i Agencija Evropske unije za droge (EUDA) predstavili su početkom juna Evropski izveš…

Ima li života posle droge? (09.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company