Rumuni sve više koriste veštačku inteligenciju (11.02.2026)
Zatražili smo od Veštačke inteligencije (IA) da nam opiše kako funkcioniše!
Dragana Diamandi и Roxana Vasile, 11.02.2026, 10:00
Zatražili smo od Veštačke inteligencije (IA) da nam opiše kako funkcioniše! I evo rezimea njenog odgovora:koristeći složene matematičke i statističke metode (algoritme) i neuronske mreže, veštačka inteligencija uči iz ogromnih skupova podataka, detektuje obrasce i oponaša ljudske veštine poput rasuđivanja, rešavanja problema i generisanja sadržaja. Istovremeno, slično čoveku, veštačka inteligencija uči i iz sopstvenog iskustva, automatski podešavajući svoje parametre da bi minimizovala greške i vremenom postajala sve efikasnija.
Danas je u svetu veštačka inteligencija sveprisutna. U tehnologiji i IT sektoru postoje virtuelni asistenti Siri i Aleksa. Uz pomoću AI mogu se kreirati tekstovi, slike, audio i video sadržaji, moguće je prepoznavanje lica i osigurava sajber-bezbednost… U zdravstvu – medicinska dijagnostika, farmaceutska istraživanja i praćenje pacijenata… U transportu – autonomna vozila, optimizacija saobraćaja ili dronovi… U marketingu i prodaji – personalizacija sadržaja, četbot, predviđanje ponašanja kupaca… U finansijama – otkrivanje prevara… U obrazovanju – platforme za e-učenje i automatsko ocenjivanje… A lista primena veštačke inteligencije je ogromna.
O složenosti veštačke inteligencije, ali i o efektima njene upotrebe u različitim oblastima, govori Mirča Škeau, predsednik Udruženja za sajber-bezbednost Cloud Rumunija:
„Veštačka inteligencija nema boju. Boju joj daje priroda onoga ko je koristi, eksploatiše i deluje uz pomoć veštačke inteligencije. Na kraju, vraćamo se istoj paradigmi – da li želimo da veštačka inteligencija pritekne u pomoć čoveku? Svakako, da. Zavisi od ‘roditelja’ kako će vaspitavati tu ‘decu’ koja se zovu moduli veštačke inteligencije, da li će ih ostaviti bez nadzora u javnom prostoru ili ne. Smatram da veštačka inteligencija predstavlja jedan od važnih koraka koje je čovečanstvo napravilo i imam poverenja kako u kolektivno razmišljanje, tako i u kritičko mišljenje svakog od nas. U našem DNK je zapisano da evoluiramo i evoluiraćemo u dobrom pravcu, bez sumnje.“
Medjutim– kakav bi bio negativan scenario zloupotrebe veštačke inteligencije?
„Negativan scenario je onaj koji može dovesti do nestanka ljudske vrste, ponavljam, ukoliko se koristi nepromišljeno, u destruktivne svrhe, od strane interesnih grupa koje imaju takve ciljeve i koje puštaju veštačku inteligenciju da izmakne kontroli. U pozitivnom smislu, zamislite kako bi bilo da se svakoj osobi moze dijagnostikovati bilo koja vrsta bolest za samo nekoliko minuta, jednostavnim skeniranjem pomoću modula veštačke inteligencije, a zatim, po potrebi, ubrizgati odgovarajući tretman za iskorenjivanje dotične bolesti. Sve je to stvar mašte!“
U Bukureštu studenti Politehnike proučavaju, testiraju i razvijaju AI aplikacije. Više detalja iznosi Mihnea Aleksandru Mojsesku, dekan Fakulteta za automatiku i računarstvo:
„Interesovanje je ogromno, jer su aplikacije zasnovane na algoritmima veštačke inteligencije dokazale da mogu da ponude rešenja za postojeće probleme i da se mogu integrisati u veliki broj oblasti. U poslednje vreme mislim da neme oblasti u kojoj se nije pojavila potreba za primenu AI rešenja. Naši studenti su zainteresovani, fascinirani tim mogućnostima. Neki se opredeljuju za integraciju AI aplikacija u postojeće sisteme, dok drugi žele da razvijaju aplikacije direktno u oblasti veštačke inteligencije i da grade osnovu, to jezgro oko aplikacija veštačke inteligencije.“
Razvojem veštačke inteligencije čovečanstvo se penje za još jednu stepenicu na lestvici industrijske revolucije – jer, da, svedoci smo industrijske revolucije, kaže dekan Fakulteta za automatiku i računarstvo. On podseća da Politehnika i Nacionalni institut za istraživanje i razvoj u informatici (ICI) u Bukureštu grade, kroz program Evropske unije, „Fabriku veštačke inteligencije“ – prvu nacionalnu infrastrukturu veštačke inteligencije. Mihnea Aleksandru Mojsesku:
„Već postoji nekoliko inicijativa u oblasti AI proizvedenih u Rumuniji ili obučenih u Rumuniji. Radi se intenzivno. Na Politehnici postoji rumunski AI hub, saradnja sa brojnim univerzitetima u zemlji sa velikim potencijalom u ovoj oblasti. Trenutno imamo novi projekat pod nazivom ‘AI Factory’, čiji je cilj da se oko superkompjutera sa AI kapacitetima izgradi ekosistem kompanija i startapova, kao i snažna veza sa istraživačima – kako bi se razvijale AI aplikacije ili čak konkurentni AI sistemi stvoreni u Rumuniji.“
Cilj „Fabrike veštačke inteligencije“ je razvoj naprednih usluga i infrastruktura namenjenih istraživanju, poslovnom sektoru i javnim institucijama. Prioritetne oblasti u kojima će se primenjivati uključuju proizvodnju i industriju, sajber bezbednost, nauke o životu, digitalne javne usluge i autonomne sisteme.
Jednom rečju, implementacija i upotreba veštačke inteligencije raste i u Rumuniji, kao i svuda u svetu. Medjutim, moramo priznati da je Rumunija još uvek ispod globalnog proseka. Prema istraživanju PwC Workforce Hopes and Fears 2025, samo 44 odsto zaposlenih u Rumuniji koristilo je veštačku inteligenciju tokom jedne godine, u poređenju sa 57 odsto na globalnom nivou. Najaktivniji korisnici su pripadnici Generacije Z, rođeni između 1996. i 2012. godine – prva istinska generacija digitalnih domorodaca, koju karakterišu stalna povezanost na internet i intenzivna upotreba društvenih mreža. Slede Milenijalci, rođeni između 1981. i 1995. godine, koji su odrastali zajedno sa razvojem interneta. Na kraju su pripadnici Generacije X, roditelji Milenijalaca, rođeni između 1961. i 1980. godine.
Za zaposlene koji koriste veštačku inteligenciju, uticaj je izrazito pozitivan – kvalitet njihovog rada je unapređen, a kreativnost i produktivnost povećane