Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

„Za jednu varvarku“, nova knjiga Saviane Stanesku


Zadnjih dvadeset godina, Saviana Stanesku je značajno ime američke dramaturgije, predstavnica prožimanja Istoka i Zapada, kultura i tradicije različitih pozorišta absurda i karnevalskog realizma Istočne Evrope i psihološkog američkog realizma. Ako bi aktivnost ove autorke mogla da se sažme u metaforu mostova koje ona darežljivo gradi među kontinentima, kulturama, umetnicima različitih prostora i jezika, onda se sa ovim izdanjem knjige otvara još jedan most prema rumunskoj publici, kroz seleksiju svežih predstava, koje su postavljene i objavljene u zadnjoj deceniji.“ Tako piše Diana Benea u svojoj uvodnoj studiji u knjizi Za jednu varvarku“.

„Za jednu varvarku“, nova knjiga Saviane Stanesku
„Za jednu varvarku“, nova knjiga Saviane Stanesku

, 23.09.2023, 18:30

Za jednu varvarku“, nova knjiga Saviane Stanesku Nova knjiga dramskih tekstova Za jednu varvarku“ Savijane Stanesku objavljena je nedavno u izdavačkoj kući Tracus Arte i promovisana je u knjižari Cărturești Verona“ u Bukureštu. Na promociji knjige prevedene na engleski, za koju je uvodnu studiju napisala Diana Benea — govorili su direktor Nacionalnog muzeja rumunske književnosti, Joan Kristesku, pozorišni kritičar Oana Kristea Grigoresku i režiser Andrej Mažeri. Glumica Adelaida Zamfira (koja je igrala u prvoj predstavi Saviane Stanesku Jeste li znali da vozovi pričaju priče o kraljicama?“) pročitala je nekoliko monologa iz knjige.


Zadnjih dvadeset godina, Saviana Stanesku je značajno ime američke dramaturgije, predstavnica prožimanja Istoka i Zapada, kultura i tradicije različitih pozorišta absurda i karnevalskog realizma Istočne Evrope i psihološkog američkog realizma. Ako bi aktivnost ove autorke mogla da se sažme u metaforu mostova koje ona darežljivo gradi među kontinentima, kulturama, umetnicima različitih prostora i jezika, onda se sa ovim izdanjem knjige otvara još jedan most prema rumunskoj publici, kroz seleksiju svežih predstava, koje su postavljene i objavljene u zadnjoj deceniji.“ Tako piše Diana Benea u svojoj uvodnoj studiji u knjizi Za jednu varvarku“.


Saviana Stanesku je osvojila Nagradu UNITER za najbolju predstavu 2000. godine. Njene prve predstave na rumunskom (Infanta. Način upotrebe; Odbrojavanje) postavili su reditelji Radu Afrim, Theo Hergheleđiu, Anka Marija Kolceanu, Tudor Cepeneag. Povodom promocije svoje nove knjige u Rumuniji, Saviana Stanesku govorila je o njenom balansiranju između ta dva prostora, između rumunskog i američkog prostora i o prelasku iz jedne književnosti koju su obeležile istočno-evropske realnosti u globalno” pisanje.


Ovi mostovi između dve kulture, ova In-betweenness, ovaj osećaj života između dva sveta, između dva kontinenta, između dva jezika, i još mnogo toga između, obeležili su me u poslednje vreme. Zato, način na koji pišem pokušava da opiše ovo balansiranje među identitetima, kulturama i kontinentima. Ja se u Americi šalim, i kažem da sam američki pisac već 22 godine, jer sam u Ameriku stigla 2001. I počela od nule. Od onda sam počela da pišem na engleskom. Što znači, da sam ja kao američki pisac nekako stara samo 22 godine. Naravno, imam nešto više godina kao dramaturg i rumunski pisac, ali je meni bilo važno da se iznova osmislim, da počnem od nule. Onako kako je ovde, na promociji rečeno, moja je radoznalost živa očuvana, i svakog me dana zanima da vidim šta se u svetu dešava. To možda izvire iz mog novinarskog sveta, a možda i zbog toga što sam uvek volela da istražujem neke teme. Uvek su me neki domeni više interesovali, od matematike i književnosti, od tehnologije informacije do plesa. I za mene sve to nalazi svoje mesto u načinu na kom ja pišem dramske tekstove. Radoznala sam po prirodi, i važno mi je da u predstavi otkrijem stvarnost trenutka. Važno mi je da stvorim dramatičnu situaciju, da stvorim priču.”


Ako se u početku, kada je počela da piše dramske tekstove na rumunskom, Saviana Stanesku interesovala naročito za oblast apsurda, od kada je u Americi, njeni su tekstovi proširili svoju socio-političku rezonansu.


Saviana Stanesku


Kad sam došla u Sjedinjene američke države naišla sam na emigrantsku stvarnost. Bilo mi je teško da krenem od nule, bilo mi je teško da budem različita, da vidim da nisam priznata, da me ne smatraju da igram u istoj ligi sa piscima odande. Tako da sam opet krenula od nule, pokušala sam da pokažem šta umem da radim, pokušala sam da učim od ostalih. Nekako ta nova stvarnost sa kojom sam suočena naterala me je da shvatim da sam u Rumuniji bila razmažena. U Rumuniji sam sebi dozvoljavala da dotaknem oblast apsurda, da pobegnem ka drugim svetovima. U Americi sam se suočila sa finansijskim poteškoćama, sa brutalnim svetom, naročito u Njujorku. Krenula sam od nule, postala studentkinja, iako sam u Rumuniji bila priznat pisac. Ima nečeg snažnog u tome kad ponovo kreneš ispočetka. Kako piše i Diana Benea u predgovoru knjige Za jednu varvarku”, proživela sam i društveno-političke trenutke. A u Americi se mom pisanju pridodala još jedna tema: odnosi sila među državama. Shvatila sam da je odnos sila različit, ne može se porediti percepcija SAD i percepcija Rumunije. Razumela sam da sam u drugom svetu, svetu sile, svetu ekonomske dominacije, svetu sa rasialnim i rodnim problemima, svetu sa različitim ekonomskim problemima od onih u Rumuniji.


Trebalo je da se prilagodim, da prepoznam drugi ritam. Naravno, u mojim je predstavama ovaj novi vid stvarnosti prisutan. Pošto sam empata, ako živim u datom mestu, napisaću predstavu koja da odražava probleme tog mesta i te sredine, uz nadu da će moj tekst govoriti i na širem nivou, da će globalno odjeknuti.”


Trenutno je Saviana Stanesku univerzitetski profesor dramskog pisanja u savremenom pozorištu Ithaca College, nakon što je 8 godina predavala u New York University, Tisch School of the Arts.

Foto: facebook.com/MuzeulMunicipiuluiBucuresti
Klub kulture субота, 22 фебруар 2025

Digitalna arheologija

Od leta prošle godine do kraja februara ove godine, u Muzeju grada Bukurešta (MMB), u palati Šucu, otvorena je izložba „Digitalna arheologija....

Digitalna arheologija
Foto: facebook.com/FILMIKON
Klub kulture субота, 08 фебруар 2025

Međunarodni festival FILMIKON

Drugo izdanje Međunarodnog festivala FILMIKON predlaže selekciju filmova koje su godinama nagrađivali ekumenski i međureligijski žiriji na više...

Međunarodni festival FILMIKON
foto: MMB (muzeulbucurestiului.ro)
Klub kulture субота, 07 децембар 2024

Ukus, prefinjenost i društvenost u Bukureštu prve polovine XX veka

Izložba „Ukus, prefinjenost i društvenost u Bukureštu prve polovine XX veka“ u kući Filipesku-Čezijanu u prestonici, jednoj od kancelarija...

Ukus, prefinjenost i društvenost u Bukureštu prve polovine XX veka
foto: The Breakup
Klub kulture субота, 30 новембар 2024

“The Breakup”, u Galeriji Mobius u Bukureštu

„The Breakup” (Raskid) je afektivni performans izgrađen na modernom pojmanju romantičih raskida. Predstava je svoju premijeru imala u Galeriji...

“The Breakup”, u Galeriji Mobius u Bukureštu
Klub kulture субота, 23 новембар 2024

Klara, društvena drama u režiji Sabina Dorohoja

Novi značajan rumunski film, o važnoj i neophodnoj temi, nedavno je pušten u bioskope u zemlji. „Klara“, rumunski igrani film...

Klara, društvena drama u režiji Sabina Dorohoja
Klub kulture субота, 16 новембар 2024

„Nova godina koje nije bilo“, film po scenariju i u režiji Bogdana Murešanua

Nova godina koje nije bilo“, film po scenariju i u režiji Bogdana Murešanua, predložen je na spisku filmova koji će biti razmatrani za...

„Nova godina koje nije bilo“, film po scenariju i u režiji Bogdana Murešanua
Klub kulture субота, 09 новембар 2024

Nacionalni pozorišni festival

U pozorištima i raznim drugim nekonvencionalnim prostorima u Bukureštu održan je 34. Nacionalni pozorišni festival, koji je postao pravi maraton,...

Nacionalni pozorišni festival
Klub kulture субота, 02 новембар 2024

Izložba „Prirodne boje“ u MNIR-u

Nacionalni istorijski muzej Rumunije (MNIR) predstavlja, od sredine septembra, novu izložbu: „Prirodne boje. Od muzejskih naučnih istraživanja...

Izložba „Prirodne boje“ u MNIR-u

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company