Ekoturizam u brdima Transilvanije
Danas otkrivamo Transilvanska brda, ekoturističku destinaciju koja se nalazi u centralnoj Rumuniji.
Marija Nenadić-Zurka и Daniel Onea, 06.11.2025, 12:01
Danas otkrivamo Transilvanska brda, ekoturističku destinaciju koja se nalazi u centralnoj Rumuniji. Ovaj region, deo evropske mreže Natura 2000, poznat je po svom jedinstvenom kulturnom pejzažu i izuzetnom biodiverzitetu. Ovde možete istražiti poznata saksonska sela, kao što su Viskri ili Bjertan, i pet mesta svetske baštine UNESKO-a. Čitavo područje se pojavljuje kao model za razvoj održivog turizma. Daleko od toga da je samo živopisna destinacija, region funkcioniše kao ekosistem u kojem su zaštita nasleđa, učešće zajednice i iskustvo posetilaca usko povezani. Status ekoturističke destinacije nije deklarativan, već se zasniva na jasnim kriterijumima. Kristina Ilijesku, menadžerka destinacije, objašnjava osnove ovog modela.
„Pre svega, na površini destinacije imamo nekoliko zaštićenih prirodnih područja uključenih u evropsku mrežu Natura 2000. Ovo okuplja područja sa izuzetnim biodiverzitetom. Drugi suštinski element je da većinu turističkih iskustava sprovode lokalno stanovništvo, ističući živo nasleđe, a ne muzejsko. Koristi od turizma tako ostaju u zajednici, jer se model zasniva na malim i srednjim preduzećima, u lokalnom vlasništvu. Stvara se mali ekosistem cirkularne ekonomije, u kome se novac koji ostavljaju turisti vraća zajednici u različitim oblicima.“
Viskri je selo u okrugu Brašov, poznato po visokom stepenu očuvanosti tradicionalne saksonske arhitekture. Njegova međunarodna slava porasla je nakon povezivanja sa kraljem Čarlsom III od Ujedinjenog Kraljevstva, koji poseduje imanje u selu. Centralni element sela je utvrđena crkva, spomenik koji je uvršten na UNESKO-vu listu svetske baštine. Infrastrukturu grada karakterišu neasfaltirane ulice i kuće specifične za 18. i 19. vek, od kojih je većina restaurirana. S druge strane, Bjertan je opština u okrugu Sibinj, poznata po svom srednjovekovnom arhitektonskom kompleksu. Glavni cilj je utvrđena crkva, uvrštena na UNESKO-vu listu svetske baštine, koja je služila kao sedište saksonske evangelističke episkopije 300 godina (1572-1867). Međutim, za putnika u potrazi za autentičnošću izvan uspostavljenih krugova, kao što su Viskri ili Bjertan, destinacija nudi alternative koje ističu manje poznato nasleđe. Ova mesta kombinuju istoriju sa savremenim kulturnim iskustvima.
„Oni koji žele da se isključe iz sveta u manje poznatim oblastima mogu otkriti sela kao što su Melankrav, Alma Vii ili Apoldu. Sva tri imaju utvrđene crkve u veoma dobrom stanju, koje nude više od obične posete. One nude turističko iskustvo. U Almi Vii, na primer, izložbeni prostori o multikulturalnom životu sela postavljeni su u crkvenim tornjevima. U Melankravu, vila, pretvorena u smeštaj, ima bašte i voćnjak dostupan javnosti. U Apolduu se umetničke izložbe često organizuju unutar crkve.“
Pozitivan utisak posetioca direktno je uslovljen izborima koje napravi, kaže Kristina Iliesku, menadžerka ekoturističke destinacije brda Transilvanije. Model ekoturizma zasniva se na nizu jednostavnih praksi, osmišljenih da integrišu turistu u lokalni ekosistem, transformišući ga u aktivnog partnera.
„Najlakši način je da prenoćite u sertifikovanom ekoturističkom smeštaju ili onom koji primenjuje dobre prakse. Zatim, jedite u ovlašćenim lokalnim gastronomskim punktovima i koristite usluge lokalnih vodiča, koji mogu da ponude najlepše priče, koje se ne mogu naći na internetu. Još jedno pravilo je da ne ostavljate smeće u prirodi, poštujući princip „sa čime sam došao, sa tim ću se i vratiti“. Takođe preporučujemo da se turisti raspitaju kod svog domaćina šta mogu da rade u okolini. Domaćini će ih sigurno uputiti kod lokalnog proizvođača ili zanatlije, čime će se osigurati ekoturistička komponenta iskustva.“
Iza ovog turističkog modela krije se složen ljudski pejzaž, u procesu transformacije. Zajednice, iako istorijski obeležene prisustvom Sasa, danas doživljavaju revitalizaciju zahvaljujući novim stanovnicima, koji doprinose dinamici područja.
„Važno je znati da, iako je poznato kao saksonsko područje, saksonska zajednica je znatno smanjena. Trenutno se u mnogim selima zajednica ponovo rađa i prolazi kroz proces promena. Imamo mnogo meštana koji su u početku došli u ovo područje kao turisti, zaljubili se u mesto, preselili se i otvorili mali biznis. Trudimo se da integrišemo što je više moguće zajednice, kao što je to danas. Većina pružalaca iskustva, bilo da govorimo o smeštaju, gastronomiji ili kulturnim aktivnostima, su ljudi koji tamo stalno žive.“
Za razliku od strogo sezonskih destinacija, Transilvanska brda nude posebna iskustva tokom cele godine. Čak i zimi, region otkriva autentičnu stranu, utemeljenu u tradicijama koje nisu promenjene komercijalizmom. To je destinacija za sva godišnja doba, kako smo saznali od Kristine Ilijesku, menadžerke ove ekoturističke destinacije.
„Ovo područje vredi posetiti zbog spokoja i autentičnog iskustva seoskog života. Čak i u zimama bez snega, postoje živi običaji koji nisu predstave za turiste, već su deo stvarnog života sela. Mislim, na primer, na grupe koje pevaju koledske pesme ili na tradicije oko Božića i Nove godine. Svaki turista prisutan u tom području tokom tog perioda može učestvovati, uz pomoć domaćina, u ovim autentičnim iskustvima koja okupljaju zajednicu i nisu veštački stvoreni događaji.“
Transilvanska brda se pojavljuju kao značajna destinacija za odgovoran turizam u Rumuniji. Njihov model, zasnovan na ravnoteži između očuvanja prirode, učešća zajednice i autentičnih kulturnih iskustava, obraća se informisanom putniku, svesnom uloge koju igraju u zaštiti i očuvanju jedinstvenog nasleđa.