Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Verska sloboda za vreme pandemije (09.12.2020)

Paralelno sa pojavom novog korona virusa i sa antikriznim merama rumunskih vlasti, tabori za ili protiv većinske pravoslavne crkve, za ili protiv vernika i njihove verske slobode su se radikalizovali. Ko je u pravu? Država, koja privremeno ograničava osnovna prava i slobode u ime borbe protiv pandemije? Ili oni koji kažu da u svemu postoji crvena linija koja se ne može preći? Katalin Raju je predstavnik Rumunije u grupi stručnjaka za verske slobode Organizacije za evropsku bezbednost i evropsku saradnju (OEBS) i predsednik FORB Rumunija, udruženja za promociju verske slobode. Pitali smo ga da li je u dosadašnjih deset meseci krize Kovida-19 u Rumuniji kršena verska sloboda: Verska sloboda je kršena svuda u pandemiji, jer su sve države preduzele hitne mere uprkos međunarodnim standardima koji pružaju precizne metode kojima države mogu intervenisati u kriznim situacijama i demokratski reguliše ograničenje verskog života. Razlika između Rumunije i onoga što se dogodilo na Zapadu je u tome što se kod nas nije poštovao nijedan standard koji uređuje takve situacije. Komunikacija je bila veoma nagla, ograničavanja su prenošena putem poziva na partnerstvo sa verskim organizacijama koje u kriznim situacijama igraju važnu ulogu u društvu i korišćeni su neprimereni izrazi koji će naročito dugoročno imati negativne posledice. Ukazano je na liturgijske gestove koji postoje vekovima i koje je trebalo, po mišljenju vlasti, gotovo u potpunosti zaustaviti sa ciljem zaustavljanja štetnih efekata pandemije. Ovo je apsolutno zabranjeno međunarodnim standardima o verskoj slobodi, jer samo izaziva dugoročne tenzije u društvu i stvara društvene balone.

Verska sloboda za vreme pandemije (09.12.2020)
Verska sloboda za vreme pandemije (09.12.2020)

, 09.12.2020, 13:12

Paralelno sa pojavom novog korona virusa i sa antikriznim merama rumunskih vlasti, tabori za ili protiv većinske pravoslavne crkve, za ili protiv vernika i njihove verske slobode su se radikalizovali. Ko je u pravu? Država, koja privremeno ograničava osnovna prava i slobode u ime borbe protiv pandemije? Ili oni koji kažu da u svemu postoji crvena linija koja se ne može preći? Katalin Raju je predstavnik Rumunije u grupi stručnjaka za verske slobode Organizacije za evropsku bezbednost i evropsku saradnju (OEBS) i predsednik FORB Rumunija, udruženja za promociju verske slobode. Pitali smo ga da li je u dosadašnjih deset meseci krize Kovida-19 u Rumuniji kršena verska sloboda: Verska sloboda je kršena svuda u pandemiji, jer su sve države preduzele hitne mere uprkos međunarodnim standardima koji pružaju precizne metode kojima države mogu intervenisati u kriznim situacijama i demokratski reguliše ograničenje verskog života. Razlika između Rumunije i onoga što se dogodilo na Zapadu je u tome što se kod nas nije poštovao nijedan standard koji uređuje takve situacije. Komunikacija je bila veoma nagla, ograničavanja su prenošena putem poziva na partnerstvo sa verskim organizacijama koje u kriznim situacijama igraju važnu ulogu u društvu i korišćeni su neprimereni izrazi koji će naročito dugoročno imati negativne posledice. Ukazano je na liturgijske gestove koji postoje vekovima i koje je trebalo, po mišljenju vlasti, gotovo u potpunosti zaustaviti sa ciljem zaustavljanja štetnih efekata pandemije. Ovo je apsolutno zabranjeno međunarodnim standardima o verskoj slobodi, jer samo izaziva dugoročne tenzije u društvu i stvara društvene balone.



U izveštaju OEBS-a o ograničenju ljudskih prava za vreme vanrednog stanja u 57 država članica, Rumunija je među onima koje su ozbiljno ograničile verske slobode. Dugo su se, na početku pandemije, službe u rumunskim crkvama održavale iza zatvorenih vrata, tako da vernici nisu mogli da učestvuju u verskom životu u zajednici ni za vreme Uskrsa. Tada je odlučeno da učešće u hodočašćima treba da bude dozvoljeno samo osobama koje žive u odredjenom mestu. Verske povorke su zabranjene, a policija je ulazila u crkve i kažnjavala vernike tokom bogosluženja. Paralelno, Pravoslavna crkva je bila državni partner, savetovala vernike da slede uputstva vlasti i učinila dobrotvorne akcije za podršku bolnicama, deci, starijim osobama ili ljudima u nepovoljnom položaju: Rumunska pravoslavna crkva je donirala, samo za vreme vanrednog stanja, preko 4 miliona evra. Zašto su onda tolike mere protiv Crkve, s obzirom da crkve nisu, prema statistikama, bile žarišta inficiranja? Katalin Raju, stručnjak OEBS-a, ima nekoliko odgovora: Prvi se odnosi, opet, na međunarodne standarde o ograničenju verske slobode, koji zahtevaju da pravila budu opšta, odnosno da ne prave razliku između verskih i sekularnih prostora, upravo kako ne bi dovelo do podele društva, do stvaranja tenzija između verskog i nereligioznog. To dovodi do dugotrajne diskriminacije. Drugi odgovor, vidljiv i u drugim zemljama, jeste da su ograničenja uglavnom bila usmerena na kategorije za koje se znalo da su pred vlastima prilično tihe. Prvo ograničeno pravo bilo je pravo na zdravlje. Zvuči paradoksalno! Kada su države počele da ulažu dosledne napore u borbi protiv pandemije, prvo ograničeno pravo bilo je na zdravlje, otežavajući, u nekim slučajevima, čak i pristup pacijenata zdravstvenom sistemu zbog drugih bolesti. Neki od njih su, nažalost, umrli. Druga kategorija kojoj su ukinuta prava, smatrajući se tihom kategorijom, bili su stariji ljudi. Bilo im je zabranjeno da izlaze iz kuće u određeno vreme. Zatim su bili učenici i vernici.



Šta je trebalo da uradi vlada u Bukureštu da borba protiv pandemije ne utiče na versku slobodu? Katalin Raju precizira: Prvi korak je ono što Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija tradicionalno rade, naime imaju platformu za dijalog između države i raznih crkava, u kojem učestvuju članovi vlade, ali i predstavnici opozicije, predstavnici svih verskih organizacija, akademici, nevladine organizacije, aktivisti za ljudska prava, nezavisni eksperti, mediji. Jednom kada se ova platforma pokrene, ona može sastaviti, kao što je to učinila Velika Britanija, dogovoreni vodič za ograničavanje verskog života tokom pandemije, vodič sa kojim se svi uključeni akteri moraju složiti na jedan ili drugi način, ili bar da razumeju kompromis koji moraju da naprave kada se reč o ograničenjima. U odsustvu ova dva koraka, to je samo buka u medijima, samo frustracija u zajednicama, frustracija koja će dugo trajati.



U nedavnom članku, rumunski stručnjak OEBS-a, Katalin Raju, napisao je da, citiramo, Čini se da je odnos država-crkva namerno ostavljen pod otiskom tenzija, zasnovan na nadzoru i kontroli, kao i prekomernom verbalnom nasilju koje pokazuje da međunarodne obaveze Rumunije na polju verske slobode imaju samo metaforičku vrednost“, kraj citata. Katalin Raju ističe: Posle 1990. godine, kada smo nastavili demokratski život, uključujući versku slobodu, nismo sprovodili javne politike koje bi versku slobodu održavale u statusu osnovnog prava, kao što se to događa na Zapadu. Tenzije su nastale zato što se održava ovo stanje zbunjenosti: verska sloboda u Rumuniji pripisuje se isključivo crkvi. Iako je to u nadležnosti države, jer je uključeno u Ustav, u međunarodne zakone ili ugovore. Država ne razmišlja o verskoj slobodi, ne donosi javne politike, čak ni ne interveniše u javnoj raspravi i sve prepušta crkvi. Zbog toga ponekad ima javnih ispada crkve i ove godine bilo ih je puno! Ljudska prava su područje na kojem godinama gradite nešto dobro i možete sve razbiti jednostavnom izjavom“, rekao je Katalin Raju, predstavnik Rumunije u grupi stručnjaka za verske slobode OEBS-a.

Foto: Josh Withers / unsplash.com
Društvo Cреда, 01 октобар 2025

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)

Tinejdžer koji je vozio električni trotinet nedavno je preminuo u Rumuniji, nakon što je izgubio ravnotežu i pao na kolovoz. Vozač električnog...

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)
Sursa foto: Annie Spratt / unsplash.com
Društvo Cреда, 24 септембар 2025

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)

Nedavno je Parlament u Bukureštu prvi put oformio specijalnu komisiju pod nazivom „Rumunija bez nasilja“, u kontekstu velikog broja slučajeva...

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)
Sursa foto: unplash.com
Društvo Cреда, 17 септембар 2025

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 


Prisustvo azijskih radnika je poslednjih dana bila tema debate u medijima i podelilo je javno mnjenje u Rumuniji. Ksenofobični napad na ulici,...

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 

foto: Camera Deputaţilor (Silviu Vexler)
Društvo Cреда, 10 септембар 2025

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)

U Rumuniji 1930 godine živelo je više od 750.000 Jevreja. Danas, gotovo sto godina kasnije, njihova zajednica broji manje od 2.500 članova. Drugim...

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)
Društvo Cреда, 25 јун 2025

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)

Psihološka prva pomoć je blagovremena intervencija, skup jednostavnih, ali ključnih radnji koje se pružaju osobama u emocionalnoj krizi. Cilj joj...

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)
Društvo Cреда, 18 јун 2025

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)

U Rumuniji, poverenje u štampu kontinuirano opada. Izveštaj koji je prošle godine objavio Rojters, a koji se smatra najnovijom i najopsežnijom...

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)
Društvo Cреда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Društvo Cреда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company