Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Strani radnici u Rumuniji i rumunski radnici u inostranstvu (28.02.2019)

Prošle godine u Rumuniji je izdato preko 10 000 radnih dozvola ili dozvola za detaširane strance, večinom iz Vijetnama, Turske, Šri Lanke ili Kine. Prema podacima Generalnog inspektorata za migraciju u Rumuniji je prošle godine radilo preko 120 000 stranaca, više od polovine iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. Prema procenama postoji i dalje potreba za stranim radnicima, tako da je Vlada odobrila novi kontingent od 20 000 radnika na rumunskom tržištu rada. Port parolka Generalnog inspektorata za imigraciju podkomesarka Ermina Mihaj objašnjava: ,,Odluka je doneta imajući u vidu razvojni poptencijal privrede Rumunije, potrebu da osiguramo radnu snagu za mnoge privredne grane za koje u Rumuniji ne postoji dovoljan broj radnika, ali i da bismo sprečili rad stranaca bez dozvole. Policajci za imigraciju su prošle godine proverili preko 7000 komercijalnih društava i pronašli 470 stranih radnika bez radnih dozvola.“

Strani radnici u Rumuniji i rumunski radnici u inostranstvu (28.02.2019)
Strani radnici u Rumuniji i rumunski radnici u inostranstvu (28.02.2019)

, 01.03.2019, 01:00

Prošle godine u Rumuniji je izdato preko 10 000 radnih dozvola ili dozvola za detaširane strance, večinom iz Vijetnama, Turske, Šri Lanke ili Kine. Prema podacima Generalnog inspektorata za migraciju u Rumuniji je prošle godine radilo preko 120 000 stranaca, više od polovine iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. Prema procenama postoji i dalje potreba za stranim radnicima, tako da je Vlada odobrila novi kontingent od 20 000 radnika na rumunskom tržištu rada. Port parolka Generalnog inspektorata za imigraciju podkomesarka Ermina Mihaj objašnjava: ,,Odluka je doneta imajući u vidu razvojni poptencijal privrede Rumunije, potrebu da osiguramo radnu snagu za mnoge privredne grane za koje u Rumuniji ne postoji dovoljan broj radnika, ali i da bismo sprečili rad stranaca bez dozvole. Policajci za imigraciju su prošle godine proverili preko 7000 komercijalnih društava i pronašli 470 stranih radnika bez radnih dozvola.“


U vreme kada na rumunskom tržištu rada raste broj stranaca, večinom iz Vijetnama, Ministarstvo rada u Bukurestu nastoji da uveri rumunske radnike iz Evropske unije da se vrate kako bi se donekle ublažila kriza. Broj naših radnika koji rade u inostranstvu nije poznat. Ministarka za Rumune van granica zemlje Natalija Elena Intotero je izjavila: ,,Prema podacima iz rezidencijalnih država, prošle godine Vlada Rumunije je usvojila strategiju Rumuna van granica zemlje prema kojom imamo oko 10 miliona Rumuna koji žive van granica zemlje. Medju ovima spada i 4 milion Rumuna koji žive u istorijskim zajednicama. Poznato je da najveća zajednica Rumuna živi u Italiji, po zvaničnim podacima preko 1,2 miliona. U Španiji živi milion naših drzavljana iova zajednica raste u poslednje vreme, u Velikoj Britaniji 410 000 Rumuna i skoro isto toliko u Francuskoj, Nemackoj i Austriji. Zbog ekonomske krize na severu Evrope počela je migracija iz zemalja južne Evrope.



Zašto odlaze naši radnici? Uglavnom iz eonomskih razloga. Profesor Danijel David sa Univerziteta Babeš-Bojaj iz Kluž Napoke kaže: ,,Jasno je da ljudi odlaze iz jedne u drugu državu u potrazi za boljim životom. Šta znaci bolji život? Neki odlaze jer ovde jedva preživljavaju ili iz razočarenja. Drugi odlaze jer žele visi kvalitet života, viši standard ili da studiraju, da bi se kasnije zaposlili u zemljama u kojima su studirali. Razloga ima mnogo U zavisnosti od ovih, možemo da vidimo šta ćemo uraditi sa javnim politikama ili čemu se možemo nadati. Ako ljudi napuštaju zemlju razočarani situacijom u potrazi za pristojnim životom, mnogi bi mogli da se vrate, pod uslovom da usvojimo pametne politike. Mnogi Rumuni koje su otišli na studije u inostranstvo neće se više vratiti.“



Pored osnovnih potreba, ljudi žele da budu poštovani i da imaju kvalitetne usluge: Natalija Intotero dodaje: ,,Ne možemo da kažemo da se u poslednje vreme ništa nije preduzelo u Rumuniji, napravljene su mnoge stvari i dalje želimo da izadjemo u susret svim državljanima u zemlji kako bi se zaustavio ovaj odliv radne snage. Želimo takodje da raznim projektima utićemo na povratak naših radnika. Poznato je da iako još nemamo zvaničnih podataka, Rumuni odlaze u inostranstvo na nekoliko meseci kao sezonski radnici ili na duži period. Neki su se medjutim vratili posle 10-14 godina rada u inostranstvu“



Mnogi Rumuniji su obeležili istoriju. Oni koji ne nameravaju da se vrate žele bar da daju doprinesu razvoju Rumunije, što je izuzetno važno-naglasila je ministarka Intotero.


Budućnost počinje danas Петак, 24 октобар 2025

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)

Dostizanje klimatske neutralnosti na horizontu 2050. godine je ambiciozan cilj Evrokske unije, koji predpostavlja promene u industriji, energetici,...

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)
Sursa foto: Ed Hardie / unsplash.com
Budućnost počinje danas Петак, 17 октобар 2025

Sajber napadi (17.10.2025)

Svakog dana u svetu broj sajber napada prelazi nekoliko miliona. Mete su velike kompanije, ali i obični ljudi, tako da, ako su ranije ovi napadi...

Sajber napadi (17.10.2025)
UE-R.Moldova (sursă foto: ©European Union, 2022 / Photographer: Lukasz Kobus)
Budućnost počinje danas Петак, 10 октобар 2025

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)

U septembru Republika Moldavija našla se pred veoma važnim izbornim ispitom o nastavljanju evropskog puta ili naprotiv o odlaganju evropske...

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)
Foto: Mediamodifier / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 03 октобар 2025

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)

Bezbednost je sve češća tema svakodnevnog života i ne samo u vojnom smislu već i šire, jer realnost poslednjih godina dokazuje da se moderni...

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 19 септембар 2025

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)

Starenje, prirodni i neizbežni proces kod svih živih bića, dolazi sa progresivnim smanjenjem fizioloških funkcija i rastućom vulnerabilnošću...

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 12 септембар 2025

Evropa-kontinent koji se najbrže zagreva (11.09.2025)

Više od milion hektara rastinja izgorelo je u Evropskoj uniji u požarima, što predstavlja najveću površinu od 2006. godine od kada se vode...

Evropa-kontinent koji se najbrže zagreva (11.09.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 20 јун 2025

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)

Budžeti za odbranu, rat u Ukrajini i uticaj posledica ratna na prilagodjavanje Severnoatlanske alijanse biće glavne teme junskog samita NATO-a u...

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 13 јун 2025

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

Informisanje i poznavanje opasnosti predstavljaju najverovatnije najefikasniju odbrambenu strategiju pred opasnostima koje vrebaju na onlajn...

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company