Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Kuda ide Republika Moldavija?

U roku od samo 5 meseci Republika Moldavija je zabeležila neslavan rekord, smenila je tri vlade, poslednjem prozapadnom kabinetu premijerke Maje Sandu Parlament je izglasao nepoverenje na inicijativu socijalista iz vladajuće koalicije. Ishod se mogao predvideti jer su socijalisti nagovestili da će traziti glasanje o nepoverenju ako ce Maja Sandu preuzeti odgovornost za nacrt izmene Zakona o tužilastvu, koji bi predvideo šire nadležnosti premijerke prilikom izbora kandidata za dužnost generalnog tužioca. Od samog formiranja vlade u junu, koalicija izmedju socijalista i proevropski opredeljenih poslanika bila je krajnje rešenje za formiranje kabineta posle tromesečnih neuspesnih pregovora. Dan Dungaču direktor Instituta za političke studije i medjunarodne odnose Rumunske akademije, gost Radia Rumunija objasnjava kako je nastala koalicija izmedju prodemokrata i socijalista predsednika Igora Dodona: ,, U prvom redu imamo uklanjanje gospodina Plahotnjuka i deblokada institucija u Kišinjevu zbog stava Demokratske partije i gospodina Plahodnjuka lično. Na unutrašnjem planu, udaljavanje Plahotnjuka je bio glavni ulog. Posle 3. Juna, kada su u Kišinjevu bili istovremeno predstavnik Stejt departmana, evropski komesar za proširenje i predstavnik Kremlja, čuveni Kozak, formirana je ova koalicija.Glavni plan je bilo udaljavanje gospodina Plahotnjuka. Pored toga tri vazna aktera zauzela su mesto za pregovaračkim stolom i postigla dogovora da se formira jedna neprirodna koalicija. Odnosno da Istok i Zapad formiraju koaliciju. Najvno je verovati da su se trojica satala u Kišinjevu samo da udalje Plahotnjuka. Uvek je postojao geopoliticki, strateški plan. U korelaciji sa dešavanjima u Ukrajini jer je Ukrajina kljuc regionalnog dogovora, a ne Republika Moldavija.“

Kuda ide Republika Moldavija?
Kuda ide Republika Moldavija?

, 22.11.2019, 09:37

U roku od samo 5 meseci Republika Moldavija je zabeležila neslavan rekord, smenila je tri vlade, poslednjem prozapadnom kabinetu premijerke Maje Sandu Parlament je izglasao nepoverenje na inicijativu socijalista iz vladajuće koalicije. Ishod se mogao predvideti jer su socijalisti nagovestili da će traziti glasanje o nepoverenju ako ce Maja Sandu preuzeti odgovornost za nacrt izmene Zakona o tužilastvu, koji bi predvideo šire nadležnosti premijerke prilikom izbora kandidata za dužnost generalnog tužioca. Od samog formiranja vlade u junu, koalicija izmedju socijalista i proevropski opredeljenih poslanika bila je krajnje rešenje za formiranje kabineta posle tromesečnih neuspesnih pregovora. Dan Dungaču direktor Instituta za političke studije i medjunarodne odnose Rumunske akademije, gost Radia Rumunija objasnjava kako je nastala koalicija izmedju prodemokrata i socijalista predsednika Igora Dodona: ,, U prvom redu imamo uklanjanje gospodina Plahotnjuka i deblokada institucija u Kišinjevu zbog stava Demokratske partije i gospodina Plahodnjuka lično. Na unutrašnjem planu, udaljavanje Plahotnjuka je bio glavni ulog. Posle 3. Juna, kada su u Kišinjevu bili istovremeno predstavnik Stejt departmana, evropski komesar za proširenje i predstavnik Kremlja, čuveni Kozak, formirana je ova koalicija.Glavni plan je bilo udaljavanje gospodina Plahotnjuka. Pored toga tri vazna aktera zauzela su mesto za pregovaračkim stolom i postigla dogovora da se formira jedna neprirodna koalicija. Odnosno da Istok i Zapad formiraju koaliciju. Najvno je verovati da su se trojica satala u Kišinjevu samo da udalje Plahotnjuka. Uvek je postojao geopoliticki, strateški plan. U korelaciji sa dešavanjima u Ukrajini jer je Ukrajina kljuc regionalnog dogovora, a ne Republika Moldavija.“



Za Republiku Moldaviju plan je bio degeopolitizacija, smatra Dan Dungaču, koji smatra da u zoni strateških hipoteza na ovom prostoru izmedju Evropske unije i Ruske Federacije ne treba iritirati ni jednu ni drugu stranu, a Ukrajina i Republika Moldavija ne treba da budu deo spora: ,,Ovo se može realizovati sa stanovišta Rusije, formiranjem takozvane federacije, koju Moskva naziva ,,države sa specijalnim statusom“ u Dombasu u Ukrajini i Pridnjestrovlju u Republici Moldaviji, kako bi se ove zone sa specijalnim statusom, ustvari separatističke, mogle kontrolisati ili da budu snažna kontrolna poluga bezbednosne i spoljne politike Kišinjeva i Kijeva. Na ovaj način Rusija tretira ovu zonu. Možda se neko i slaže sa ovakvim pokušajem i u Republici Moldaviji. Ova najšira koalicija u istoriji Rpublike Moldavije bila je u najboljoj situaciji da realizuje ovaj projekat. Jer je imala legitimitet i od strane istoka i zapada. Rusima je dobro poznato da je Memorandum Kozalk propao 2003. godine jer je bio samo ruski plan. Bez zapada za pregovaračkim stolom.Sada je za stolom bio i Zapad i oavakv projekat mogao bi teoretski da postane funkcionalan“



Posla pada Vlade Maje Sandu, proruski predsednik Republike Moldavije Igor Dodon poverio je svom savetniku Jonu Kiki mandat za sastav nove vlade kojoj je ubrzo Parlament izglasao poverenje. U socijalističkoj filoruskoj Vladi, 11 ministara su bliski saradnjici predsednika Dodona. U Bukureštu rumunske vlasti su upozorile da u sadašnjim okolnostima podršaka Rumunije, uključujući finansijsku, biće uslovljena nastavljanjem korenitih reformi za demokratiju i nastavljanje evropskim putem, a spremnost Vlade Rumunije na saradnju sa Vladom u Kišinjevu koja ne bi dala ozbiljne garancije za pravu demokratiju, biće veoma mala.





Foto: Mediamodifier / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 23 јануар 2026

Može li 2026. godina da postane godina mira u Ukrajini?(23.01.2026)

Već četiri godine vojni sukob u Ukrajini odnosi hiljade ljudskih života, a sankcije i pregovori još ne pokazuju znake da je na pomolu prekid...

Može li 2026. godina da postane godina mira u Ukrajini?(23.01.2026)
Foto: pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 16 јануар 2026

Migracioni trendovi (16.01.2026)

Globalna migracija procenjuje se na stotine miliona osoba, to su uglavnom radnosposobni ljudi ali i studenati, cele porodice, izbeglice, azilanati i...

Migracioni trendovi (16.01.2026)
Foto: Mediamodifier / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 09 јануар 2026

Bezbednosni izazovi na Balkanu (09.01.2026)

Takozvana ,,specijalna vojna operacija’’ Moskve, koja je počela pre skoro četiri godine u Ukrajini, ima duboke geopolitičke posledice sa...

Bezbednosni izazovi na Balkanu (09.01.2026)
Foto: ZHENYU LUO unsplash.com
Budućnost počinje danas Петак, 02 јануар 2026

Roboti izmedju efikasnosti i odgovornosti (02.01.2026)

Ubrzani razvoj robotike i veštačke inteligencije promenio je iz temelja način na koji ljudi rade, uče i postupaju sa tehnologijom. Roboti su...

Roboti izmedju efikasnosti i odgovornosti (02.01.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 19 децембар 2025

Mobilizacija za odbranu (19.12.2025)

Potreba Evropske unije za jačanjem odbrambenog kapaciteta postaje sve akutnija. Geopolitičke evolucije, uključujući ovde i rat u Ukrajini,...

Mobilizacija za odbranu (19.12.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 12 децембар 2025

Uzroci i posledice usporavanja privrednog rasta (12.12.2025)

Javna je tajna da rumunskoj privredi ne cvetaju ruže, pa ni stanovništvu koje se suočava sa visokom inflacijom, najvećom u Evropskoj uniji. Ni...

Uzroci i posledice usporavanja privrednog rasta (12.12.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 05 децембар 2025

Dezinformacije u eri veštačke inteligencije (05.12.2025)

Istovremeno sa informacijama koje kruže vrtoglavom brzinom, porukma koje svako može uputiti na adresu mnogih osoba, sa društvenim mrežama koje...

Dezinformacije u eri veštačke inteligencije (05.12.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 21 новембар 2025

Radiografija rumunske migracije (21.11.2025)

Rumunska migracija jedan je od najvažniji fenomena poslednjih decenija i podaci potvrdjuju razmere ove pojave. Prema podacima Svetske migracije...

Radiografija rumunske migracije (21.11.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company