Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Seizmička zona Vranča (17.02.2023)

Turska se ovh dana suočava sa velikom katastrofom posle niza zemljotresa od kojih je najači bio od 7,8 stepeni po Rihteru. Ovi zemljotresi odneli više desetina hiljada ljudskih života. Turske vlasti apelovale su na medjunarodnu pomoć, tako da je Evropska unija odmah reagovala aktiviranjem mehanizma civilne zaštite. Mnoge zemlje članice Unije, uključujući Rumuniju, poslale su spasilačke timove. Zemljotrese u Turskoj osetili su i stanovnici Izraela, Libana, Kipra i sverera Sirije, gde je takodje stradalo više hiljada osoba. Seizmolog Mihail Dijakonesku sa Instituta za istraživanje i razvoj zemlje u intervju za Radio Rumunija objasnio je šta može izazvati seriju razornih potresa: ,,Prvi zemljotres, onaj od 7,8 stepeni, dogodio se u blizini mesta spajanja tri litosferne ploče, arapske, afričke i anatolijske. Drugi zemljotres od 7,5 stepeni ne spada u red ovoe vrste zemljotresa od 7,8 stepeni. On se ispoljio na planu cepanja ploča na pravcu istok-zapad. U Turskoj postoje površinski zemljotresi izazvani istoćno anatolijskim prelomom. U Rumuniji, prema katalogu Institita za istraživanje i razvoj zemlje, u 19. veku registrovan je zemljotres jačine 7,9 stepeni, što je najviši mogući stepen magnitude u tektonskoj zoni Vranča. Nije iskljućeno medjutim da je jačina zemljotresa bila precenjena.“

Seizmička zona Vranča (17.02.2023)
Seizmička zona Vranča (17.02.2023)

, 17.02.2023, 14:25

Turska se ovh dana suočava sa velikom katastrofom posle niza zemljotresa od kojih je najači bio od 7,8 stepeni po Rihteru. Ovi zemljotresi odneli više desetina hiljada ljudskih života. Turske vlasti apelovale su na medjunarodnu pomoć, tako da je Evropska unija odmah reagovala aktiviranjem mehanizma civilne zaštite. Mnoge zemlje članice Unije, uključujući Rumuniju, poslale su spasilačke timove. Zemljotrese u Turskoj osetili su i stanovnici Izraela, Libana, Kipra i sverera Sirije, gde je takodje stradalo više hiljada osoba. Seizmolog Mihail Dijakonesku sa Instituta za istraživanje i razvoj zemlje u intervju za Radio Rumunija objasnio je šta može izazvati seriju razornih potresa: ,,Prvi zemljotres, onaj od 7,8 stepeni, dogodio se u blizini mesta spajanja tri litosferne ploče, arapske, afričke i anatolijske. Drugi zemljotres od 7,5 stepeni ne spada u red ovoe vrste zemljotresa od 7,8 stepeni. On se ispoljio na planu cepanja ploča na pravcu istok-zapad. U Turskoj postoje površinski zemljotresi izazvani istoćno anatolijskim prelomom. U Rumuniji, prema katalogu Institita za istraživanje i razvoj zemlje, u 19. veku registrovan je zemljotres jačine 7,9 stepeni, što je najviši mogući stepen magnitude u tektonskoj zoni Vranča. Nije iskljućeno medjutim da je jačina zemljotresa bila precenjena.“


Prema merenjima, najsnažniji zemljotres u zoni Vranča od 7,9 stepeni po Rihterovoj skali dogodio se 1802. godine i osetili su ga i stanovnici Moskve i Istambukla, a prema tadašnjim hronikama u Bukureštu su porušeni svi crkveni tornjevi. 1940. godine zabeležen je zemljotresu jačine 7,4 stepena na dubini od 133 kilometra koji je trajao puna tri minuta. Posledice su bile katastrofalne, broj nastradalih premašio je 1000 osoba bilo je i preko 4000 povredjenih. U Bukureštu je u ovom zemljotresu poginulo 300 ljudi, većina u jednoj modernoj zgradi od 12 spratova sagradjenoj od armiranog betona. Nakon ovog potresa iz 1940. godine, Generalno udruženje inženjera napravilo je studiju o posledicama potresa na stambene zgrade od armiranog betona. Novi izvedeni zaključci omogučili su usvajanje novih normi za izgradnju zgrada u posleratnom periodu. U martu 1977. godine novi zemljotres jačine 7,2 stepena po Rihteru odneo je 1570 ljudskih života, skoro 14000 samo u Bukureštu. Srušene su 33 zgrade. Epicentar je lokalizovan na dubini od 100 kilometara, a seizmički talas osetio se na celom Balkanskom poluostrvu. Devet godina kasnije 9 ljudi je poginulo u potresu jačine 7,1 stepen, a 1990. godine u Rumuniji je zabeleženo još tri potresa magnitude od 6,9, 6,4, i 6,1 u kojima je poginulo 13 ljudi. U intervju za Radio Rumunija inženjer Matej Sumpasaku, ekspert za zgrade i seizmički rizik govorio je o mogućim uzrocina katarsofalnog zemljotresa u Turskoj i o vulnerabilnostima u Rumuniji: ,,Govorimo o velikoj tragediji i onako kako se često kaže zemljotresi ne ubijaju ljude već zgrade tokom rušenja. Zemjotres u Turskoj dogodio se zbog problema sa zgradama. U prvom redu neadekvatni zakoni gradnje do 2000. godine od kada je počelo adekvaninije projektovanje za rizike od zemjotresa. Tek 2018. godine ovde su projekti poboljšani, ali postoje mnoge zgrade podignute pre 2000. godine koje su nesigurne. Videli smo ovih dana zgrade sa komercijalnim prostorima na prizemlju, sa fleksibilnim prizemljem, zgrade koje su u slučaju potresa u velikoj opasnosti od rušenja cele zgrade. I mi smo u Bukureštu gradili na starinski način, i mi imamo zgrade koje nisu seizmički projektovane, zgrade podignute pre 1940. godine ili pre 1977 koje su pogrešno projektovane.“


Medju porušenim zgradama u Turskoj ima i novih zgrada. Matej Sumpasaku kaže da se ovde radi od drugoj vulnerabilnosti, odnosno o kvalitetu gradnje i nepoštovanju projekata. U ovom slučaju možemo reći da se radi o korupciji, a gradjevinarstvo je najkorumpiranija oblast na svetu. Pored toga ovde se retko poštuju pravila istakao je Sumpasaku.


sursă foto: facebook.com/p/Instit
Budućnost počinje danas Петак, 21 новембар 2025

Radiografija rumunske migracije (21.11.2025)

Rumunska migracija jedan je od najvažniji fenomena poslednjih decenija i podaci potvrdjuju razmere ove pojave. Prema podacima Svetske migracije...

Radiografija rumunske migracije (21.11.2025)
Foto: pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 14 новембар 2025

Nova odbrambena arhitektura Evropske unije (14.11.2025)

Posle više od sedam decenija mira i prosperitea Evrope, inicijativa Evropske unije za preispitivanje odbrane i strateške uloge potekla je u vreme...

Nova odbrambena arhitektura Evropske unije (14.11.2025)
Katedrala
Budućnost počinje danas Петак, 07 новембар 2025

Svetlost u centru grada (07.11.2025)

Katedrala Svetog Petra i Pavla u Sant Petersburgu, ktitorstvo Petra Velikog, bila je skoro tri veka najveća hrišćanska katedrala na svetu, sve do...

Svetlost u centru grada (07.11.2025)
Katedrala
Budućnost počinje danas Петак, 24 октобар 2025

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)

Dostizanje klimatske neutralnosti na horizontu 2050. godine je ambiciozan cilj Evrokske unije, koji predpostavlja promene u industriji, energetici,...

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 17 октобар 2025

Sajber napadi (17.10.2025)

Svakog dana u svetu broj sajber napada prelazi nekoliko miliona. Mete su velike kompanije, ali i obični ljudi, tako da, ako su ranije ovi napadi...

Sajber napadi (17.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 10 октобар 2025

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)

U septembru Republika Moldavija našla se pred veoma važnim izbornim ispitom o nastavljanju evropskog puta ili naprotiv o odlaganju evropske...

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 03 октобар 2025

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)

Bezbednost je sve češća tema svakodnevnog života i ne samo u vojnom smislu već i šire, jer realnost poslednjih godina dokazuje da se moderni...

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 19 септембар 2025

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)

Starenje, prirodni i neizbežni proces kod svih živih bića, dolazi sa progresivnim smanjenjem fizioloških funkcija i rastućom vulnerabilnošću...

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company