Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Ambasadori rumunske gastrononije (14.04.2023)

Dobrudjanska pita je pekarsko-mlinarski proizvod od punjenih kora slanim sirom,pomešanom sa svežim sirom, jajima i jogurtom. Tanke kore se prave razvlačenjem testa, a posle punjenja sirom savijaju se i stave pod spiralnom formom u okrugle tepsije. Pita je mekana zbog kompozicije jaja i jogurta, za razliku od ostalih vrsta pita. Ova vrsta pite pravi se isključivo od domaćih svežih kora. Dobrudjanska pita je proizvod poznat u jugoistočnim delovima zemlje, ali i drugim predelima Rumunije, i ova je nedavno dobila priznanje i zaštitu geografskog porekla na evrpskom nivou. Inicijativa je pokrenuta 2017. godine kada je osnovana i Asocijacija Tradicional Moezis u cilju promovisanja rumunskih tradicionalnih proizvoda i proizvodjača, kao i gradjenja identiteta rumunskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu. Dobrudjanska pita dopunjuje kratak spisak priznatih rumunskih proizvoda od strane evropskih sistema kvaliteta. Prvi priznati proizvod bio je Džem od sljiva Topoloveni, usledili su Sibinjska salama, Dimljena kobasica Novak, Dunavska haringa, Kobasica iz Pleškoja, Sibinjski slani sir, Savenski kačkavalj, Salata od ikre od štuke poreklom iz Tulče i Tradicionalna salata od ikre od šarana kao i Slani sir Ibenešti. Na jugoistoku Rumunije Dobrudjanskia pita-proizvod sa viševekovnom tradicijom-nezaobilazni je proizvod na novogodišnjem stolu i na pragu Velikog posta, kaže Paula Vlas, liderka Asocijacije Tradicional Moezis. Po ovom viševekovnom receptu, mlade u Dobrudji pripremaju pitu dan nakon venčnaja da bi pokazale svatovima da znaju da razvlaće testo. Detalje za priznanje i zaštitu geografskog porekla nalaze se u Pravilniku Evropske unije 1151 iz 2012. godine i Uredbi iz 2015. godine, koje predvidjaju procedure i tehnička pitanja o kojima je za Radio Rumunija govorio Štefan Padure, predsednik Asocijacije za promovsanje rumunskih proizvoda: ,,Pravilnik i šeme kvaliteta predstavljau način na koji zemlje članice mogu registrovati proizvode u okviru zajedničke agrarne politike. Drugačije ne možemo podržati prodaju proizvoda ili promovisanje proizvoda na jedinstvenom evropskom tržištu. Pokušaću da objasnim. Postoje 5 pravila za zaštitu proizvodaa 1151 sa geografskim poreklom, za originalni naziv, garantovani specijalitet i planinski proizvod, a zatim dolaze pravila za organske, bio ili ekološke proizvode, nazivi su identični u zavinosti od zemlje, ovde se svrstavaju vina, alkoholna i aromatizovana pića. Ova pravila se primenjuju unitarno na nivou svih zemalja članica. Postoji jedna tačka B koja se odnosi na nacionalni kvalitet. Nažalost, u ovu kategoriju mi imamo samo dva proizvoda-tradicionalni i priznati kvalitet. Kada se prijavljuju Evropskoj komisiji i kada poštuju stroge odredbe Pravila 1305 imaju iste efekte kao i evropska pravila, tako da je jedan proizvod koji poštuje evropsko pravilo ekivalentan sa proizvidom sa nacionalom šemom. Sve zemlje pokušavaju da pronadju što veci broj šema kvaliteta, da registruju nacionalne proizvode jer su ovim zemljama za podršku farmera i poljoprivrednih proizvodjača, potrebne ove padobran-šeme.“

Ambasadori rumunske gastrononije (14.04.2023)
Ambasadori rumunske gastrononije (14.04.2023)

, 14.04.2023, 15:46

Dobrudjanska pita je pekarsko-mlinarski proizvod od punjenih kora slanim sirom,pomešanom sa svežim sirom, jajima i jogurtom. Tanke kore se prave razvlačenjem testa, a posle punjenja sirom savijaju se i stave pod spiralnom formom u okrugle tepsije. Pita je mekana zbog kompozicije jaja i jogurta, za razliku od ostalih vrsta pita. Ova vrsta pite pravi se isključivo od domaćih svežih kora. Dobrudjanska pita je proizvod poznat u jugoistočnim delovima zemlje, ali i drugim predelima Rumunije, i ova je nedavno dobila priznanje i zaštitu geografskog porekla na evrpskom nivou. Inicijativa je pokrenuta 2017. godine kada je osnovana i Asocijacija Tradicional Moezis u cilju promovisanja rumunskih tradicionalnih proizvoda i proizvodjača, kao i gradjenja identiteta rumunskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu. Dobrudjanska pita dopunjuje kratak spisak priznatih rumunskih proizvoda od strane evropskih sistema kvaliteta. Prvi priznati proizvod bio je Džem od sljiva Topoloveni, usledili su Sibinjska salama, Dimljena kobasica Novak, Dunavska haringa, Kobasica iz Pleškoja, Sibinjski slani sir, Savenski kačkavalj, Salata od ikre od štuke poreklom iz Tulče i Tradicionalna salata od ikre od šarana kao i Slani sir Ibenešti. Na jugoistoku Rumunije Dobrudjanskia pita-proizvod sa viševekovnom tradicijom-nezaobilazni je proizvod na novogodišnjem stolu i na pragu Velikog posta, kaže Paula Vlas, liderka Asocijacije Tradicional Moezis. Po ovom viševekovnom receptu, mlade u Dobrudji pripremaju pitu dan nakon venčnaja da bi pokazale svatovima da znaju da razvlaće testo. Detalje za priznanje i zaštitu geografskog porekla nalaze se u Pravilniku Evropske unije 1151 iz 2012. godine i Uredbi iz 2015. godine, koje predvidjaju procedure i tehnička pitanja o kojima je za Radio Rumunija govorio Štefan Padure, predsednik Asocijacije za promovsanje rumunskih proizvoda: ,,Pravilnik i šeme kvaliteta predstavljau način na koji zemlje članice mogu registrovati proizvode u okviru zajedničke agrarne politike. Drugačije ne možemo podržati prodaju proizvoda ili promovisanje proizvoda na jedinstvenom evropskom tržištu. Pokušaću da objasnim. Postoje 5 pravila za zaštitu proizvodaa 1151 sa geografskim poreklom, za originalni naziv, garantovani specijalitet i planinski proizvod, a zatim dolaze pravila za organske, bio ili ekološke proizvode, nazivi su identični u zavinosti od zemlje, ovde se svrstavaju vina, alkoholna i aromatizovana pića. Ova pravila se primenjuju unitarno na nivou svih zemalja članica. Postoji jedna tačka B koja se odnosi na nacionalni kvalitet. Nažalost, u ovu kategoriju mi imamo samo dva proizvoda-tradicionalni i priznati kvalitet. Kada se prijavljuju Evropskoj komisiji i kada poštuju stroge odredbe Pravila 1305 imaju iste efekte kao i evropska pravila, tako da je jedan proizvod koji poštuje evropsko pravilo ekivalentan sa proizvidom sa nacionalom šemom. Sve zemlje pokušavaju da pronadju što veci broj šema kvaliteta, da registruju nacionalne proizvode jer su ovim zemljama za podršku farmera i poljoprivrednih proizvodjača, potrebne ove padobran-šeme.“


Na nivou Evropske unije do sada je registrovano 1600 proizvoda sa oznakom geografskog porekla ili zastićenim poreklom. Italija ima 317, Francuska 260, Španija 204, Nemačka, Portugalija i Grčka preko 100. A Kina, zemlja koja nije članica Evropske unije, ima 99. Štefan Padure o šemama kvaliteta kaže: ,,Ove šeme kvaliteta sa geografskim indikacijama su restriktivnije kada je reć o Oznaci zastičenog porekla jer je potrebno uzeti sirovinu i obavljati sve aktivnosti u ograničenoj zoni. Kada je reč o geografskoj indikaciji mozete sirovinu nabavljati i van odredjene zone. Mi se nalazimo u evropskoj zoni gde se gubi nacionalni karakter. Evropa je shvatila da se ovaj regionalni karakter može očuvati i baš ovo se i dešava zahvaljujući šemama evropskog i nacionalnog kvaliteta“


Pored prehrambenih proizvoda, Rumunija u Registar geografskih indikacija Evropske unije ima i alkoholna pića, a u Ministarstvu poljoprivrede u Bukurestu radi se na registraciji u sistem evropskog kvaliteta proizvoda ,,Pelin“ iz kategorije aromatizovanih pića.

Foto: LukasJohnns / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 20 новембар 2026

Vizije evropskog poretka (20.11.2026)

Bez opipljivih rezultata u procesu pronalaženja rešenja za najkrvaviji sukob posle Drugog svetskog rata, mirovni pregovori u Abu Dabiju izmedju ruske,…

Vizije evropskog poretka (20.11.2026)
Foto: Chris Hardy unsplash com
Budućnost počinje danas Петак, 13 новембар 2026

Izbori sa širokim odjekom (13.11.2026)

Američki Izbori na pola mandata doneli su Demokratskoj stranci pobedu u Senatu i Predstavničkom domu, potvrdjujući istovremeno nezadovoljstvo glasača …

Izbori sa širokim odjekom (13.11.2026)
morski dron
Budućnost počinje danas Петак, 06 новембар 2026

Dronovi i nadzor nad Crnim morem (06.11.2026)

Jedna od najvažnijih promena u rusko-ukrajinskom ratu je pretvaranje Crnog mora u prostor vazdušnog i morskog sukoba. Morski i vazdušni dronovi, raket…

Dronovi i nadzor nad Crnim morem (06.11.2026)
фото: © European Union - Source: EC - Audiovisual Service / Photographer: Christophe Licoppe
Budućnost počinje danas Петак, 23 октобар 2026

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)

Budžet Evropske unije za 2028-2034. godinu poprima obrise u vreme geopolitičkih kriza, ekonomskih pristisaka i strateških prioriteta, koji dodatno kom…

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 16 октобар 2026

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)

Skoro neprestano smo prikljućeni na ogromnu količinu informacija i suočeni sa pritiskom da budemo produktivni, sa neizvesnošću, nedostatkom vremena i…

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 09 октобар 2026

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)

Zimski period se približava u Evropi u komplikovanoj energetskoj situaciji, jer pored rata u Ukrajini, izazvan ruskom agresijom pre skoro pet godina k…

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 02 октобар 2026

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)

Programom PISA Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj testira čitalačku i matematičku sposobnost učenika i njihovu pismenost u konkrentnim situac…

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 18 септембар 2026

Pomoć zapada u vreme rata

Podrška Sjedinjenih Američkih Država i Evrope omogućila je Kijevu da se više od četiri i po godine odupre mnogo većoj ruskoj vojsci. Pitanje je sada…

Pomoć zapada u vreme rata

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company