Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Klub kulture (31.10.2015) Spisateljici i prevodilici Nori Juga dodeljen je Orden sa krstom u rangu v

Spisateljici i prevodilici Nori Juga, dodeljen je Orden sa krstom u rangu viteza Savezne Republike Nemačke. Ovo nije prva nagrada kojom Nemačka nagrađujue Noru Juga: 2007. godine Deutsche Akademie fur Sprache und Dichtung, dodeljuje spisateljici Nori Juga nagradu Friedrich-Gundolf, to je nagrada koja se dodeljuje ličnostima koje promovišu nemačku kulturu u svetu. Prilikom dodeljivanja pomenute nagrade Nora Juga nije imala tipičan govor. ,,Cela moja porodica je bila sačinjena od scenskih umetnika, kazala je Nora Juga. ,,Nikad nisam volela da pevam u horu. Hoću uvek da budem drugačija. Ova osobina može biti rizična. Ovakve ljude često ne vole. Generalno, na svim dodelama nagarada na kojima sam do sada prisustvovala, reč zahvalnosti je bila impersonalna kao obavezan dres-kod, bez ikakve mašte, koja je ličila na pustinju bez vegetacije. Nora Juga: ,,Stalno osečam optrebu da naglasim ovu izjavu da bi ljudi shvatili zašto sam takva. Svesna sam da moja karakteristika neke nervira, ljudi cene one koji su pristalice jednog određenog stila, jednog određenog koncepta, jednog određenog mentaliteta. Ljudi, kada se ne konformišeš smatraju tvoj način bitisanja nekom vrstom izuzeća od opšteg pravila. I uglavnom, čini se da, običan čovek‚ i ne kažem ovo s namerom da nekog uvredim‚ daje opšti ton. Ali se meni čini da ako ćemo svi prihvatiti ovaj trend koji prihvata ceo svet, postoji stagnacija, zato smatram da je neophodno da prekinem ovu uniformnu nit.

Klub kulture (31.10.2015) Spisateljici i prevodilici Nori Juga dodeljen je Orden sa krstom u rangu v
Klub kulture (31.10.2015) Spisateljici i prevodilici Nori Juga dodeljen je Orden sa krstom u rangu v

, 31.10.2015, 14:43

Spisateljici i prevodilici Nori Juga, dodeljen je Orden sa krstom u rangu viteza Savezne Republike Nemačke. Ovo nije prva nagrada kojom Nemačka nagrađujue Noru Juga: 2007. godine Deutsche Akademie fur Sprache und Dichtung, dodeljuje spisateljici Nori Juga nagradu Friedrich-Gundolf, to je nagrada koja se dodeljuje ličnostima koje promovišu nemačku kulturu u svetu. Prilikom dodeljivanja pomenute nagrade Nora Juga nije imala tipičan govor. ,,Cela moja porodica je bila sačinjena od scenskih umetnika, kazala je Nora Juga. ,,Nikad nisam volela da pevam u horu. Hoću uvek da budem drugačija. Ova osobina može biti rizična. Ovakve ljude često ne vole. Generalno, na svim dodelama nagarada na kojima sam do sada prisustvovala, reč zahvalnosti je bila impersonalna kao obavezan dres-kod, bez ikakve mašte, koja je ličila na pustinju bez vegetacije. Nora Juga: ,,Stalno osečam optrebu da naglasim ovu izjavu da bi ljudi shvatili zašto sam takva. Svesna sam da moja karakteristika neke nervira, ljudi cene one koji su pristalice jednog određenog stila, jednog određenog koncepta, jednog određenog mentaliteta. Ljudi, kada se ne konformišeš smatraju tvoj način bitisanja nekom vrstom izuzeća od opšteg pravila. I uglavnom, čini se da, običan čovek‚ i ne kažem ovo s namerom da nekog uvredim‚ daje opšti ton. Ali se meni čini da ako ćemo svi prihvatiti ovaj trend koji prihvata ceo svet, postoji stagnacija, zato smatram da je neophodno da prekinem ovu uniformnu nit.


U svom govoru povodom dodeljivanja ove prestižne nagrade rumusnkoj spisateljici, ambasador Nemačke, Verner Hans Lauk istakao je aktivnost spisateljice, podsetivši da je veza Nore Juga sa Nemačkom počela veoma rano. Zahvaljujući njenim roditeljima koji su bili plesači, Nora Juga je počela svoje obrazovanje u zabavištu u Nemačkoj, a zatim je nastavila školovanje u Sibiu, gde je i studirala na germanistici. Posle godinu dana rada u Centralnoj biblioteci, radi u listu Neuer Weg, koji je prethodio Allgemeine Deutsche Zeitung. 1970. godine objavila je drugu knjigu, ali joj je komunistički režim zabranio da bilo šta više objavi. 1977. godine Nora Juga je bila prinuđena da odustane od funkcije urednika u Enciklopedijskoj izdavačkoj kući. Ostala je međutim odana nemačkom jeziku objavivši u časopisu Volk and Kultur. Krajem 70tih godina kada je objavila svoj prvi prevod iz nemačke književnosti započela je svoju karijeru prevodioca i promotera nemačke književnosti. ,,Prevodi Nore Juga iz dela E.T. A Hofmanna, Oskara Pastiora, Guntera Grassa, Elfriede Jelinek ili Herte Muller znatno su doprineli u promovisanju i recepciji nemačke književnosti i kulture u Rumuniji, čineći dostupnim rumunskim čitaocima dela ovih književnika. Nora Juga se uvek koncentrisala na transponovanje interkulturalnog, što joj je savršeno uspelo naglasio je ambasador Republike Nemačke u Rumuniji, Werner Hans Lauk. Nije ni čudo što Nora Juga pripada generaciji intelektualaca koji tvrde da se i za vreme komunizma može govoriti o ,,otporu posredstvom kulture: ,,Da tačno je. Na otpor posredstvom kulture, u ovom trenutku., svi gledaju ružno. Prvi put sam primetila ovu uzdržanost kod dobtinice Nobelove nagrade, Herte Miller, koja tvrdi da ne postoji otpor posredstvom kulture, drugim rečima da otpor postoji samo ako se izložiš velikim rizicima, ako rizikuješ život tako što ćeš reći tiraninu ono što imaš da mu kažeš. Ja mislim da se svaki čovek bori na svoj način, nismo svi rođeni da budemo heroji, sve češće se pitam koliko je bilo pravih heroja u našj zemlji. Paul Goma je rizikovao mnogo, George Ursu je mnogo patio, bio je žrtva, Daojan kornea isto, i ond ase pitam zašto neki kažu da ne treba da se hvalimo ptporom kroz kulturu. Da ja verujem u otpor kroz kulturu, jer u ovom trenutku kada ponovo čitam svoje zbirke poezije koje sam objavila u doba komunističkog režima, u kojima je vladala cenzura, shvatim da smo mogli reći mnogo toga. I mislim da je umetnik pronašao neke formule posredstvom kojih je izrazio svoju poruku a da ne učini nikakav kompromis. Rumunski pisci su rekli mnogo toga u doba cenzure. A publika je čitala poeziju jer je u poeziji pornašla svoj otpor, stvari koji je bilo nemoguće imati u medijima, u štampi ili na televiziji.


Razgovarali smo sa Norom Juga i o periodu u kome, skoro deset godina su njene knjige bile zabranjene: ,, Što se te zabrane tiče mogu da kažem da ne volim da pričam o tome. Ipak, treba da priznam da sam bila veoma posnosna kada sam tada čula da se nalazim na listi nepogodnih osoba. Prva reakcija je bila ta što sam bila veoma ponosna, pomislila sam da sam zaista jaka i važna ličnost ako me se plaše. Vremenom je došlo do određenog dvoumljenja, jer sam rekla sebi da u Rumuniji, u kojoj i ne postoji baš veliki broj značajnih ličnosti, mogu odustati od mene. Meni su branili da objavim čitavih osam godina i ušla sam sa tom zabranom u 40. godinama života. U trenzutku kad sam dobila zabranu objavila sam svega dve knjige poezije, tako da mi je ta zabrana ličila na samoubistvo. To znači da bih mogla da se zauvek obeshrabrim.


Veliki broj knjiga Nore Juga objavljene su u inostranstvu kao što su romani: Šezdesetogodičnjakinja i mladić (Nemačka, Španija, Italija, Francuska, Slovenija, Bugarska) Sapun Leopolda Bluma ( Bugarska), i zbirke poezije koje su objavljene u Nemačkoj, Sloveniji, Grancuskoj, Švajcarskoj. Dobitnica je najveće stipendije koju joj je dodelila DAAD, a 2014 je naparvljen i dokumentarni film o Nori Juga, pod naslovom Ovde Nora Juga, u režiji Vlada Rotarua a po scenariju i u produkciji Kristijana Kosme.

Filmul 'Fjord', regizat de Cristian Mungiu, a câştigat trofeul Palme d'Or la Cannes
Klub kulture Субота, 20 јун 2026

Munđiu, apel za spas bioskopa (20.06.2026)

Uspeh na Filmskom festivalu u Kanu ponovo je doveo Kristijana Munđiua u centar međunarodne pažnje, nakon što je osvojio svoju drugu Zlatnu palmu...

Munđiu, apel za spas bioskopa (20.06.2026)
Festivalul Filmului European 30
Klub kulture Субота, 13 јун 2026

Evropski filmski festival (13.06.2026)

Evropski filmski festival završio je svoje jubilarno 30. izdanje u Bukureštu, dok su projekcije nastavljene i u drugim gradovima širom zemlje. To...

Evropski filmski festival (13.06.2026)
The Gopo Awards Gala
Klub kulture Субота, 06 јун 2026

Nagrade GOPO (06.06.2026)

Gala dodela Gopo nagrada dostigla je svoje 20. izdanje ove godine i održana je u Narodnom pozorištu „I.L. Karađiale“ u Bukureštu. Događaj je...

Nagrade GOPO (06.06.2026)
Afişul filmului
Klub kulture Субота, 30 мај 2026

Granica – između realizma i humora (30.05.2026)

Selo u Republici Moldaviji, dve susedne porodice i komad zemlje koji na kraju izaziva pravi rat. Iz ove naizgled jednostavne premise rađa se...

Granica – između realizma i humora (30.05.2026)
Klub kulture Субота, 23 мај 2026

Rumunska Moderna keramika iz kolekcije Muzeja dr. Nikolaea Minovića

U Muzeju grada Bukurešta (MMB), u centralnom sedištu u Palati Sucu, izložba „Moderna rumunska keramika iz kolekcije Muzeja dr. Nikolaea...

Rumunska Moderna keramika iz kolekcije Muzeja dr. Nikolaea Minovića
Klub kulture Субота, 16 мај 2026

Instalacija o crnim rupama ,,Event Horizon” (16.05.2026)

U Nacionalnom tehničkom muzeju „Prof. inž. Dimitrije Leonida“ u Bukureštu (blizu parka „Karol I“), instalacija „Event Horizon“ nudi...

Instalacija o crnim rupama ,,Event Horizon” (16.05.2026)
Klub kulture Субота, 09 мај 2026

Gipsy Queen-identitet i hrabrost (09.05.2026)

Alina Šerban, prva romska umetnica odlikovana Ordenom „Zasluga za kulturu” u rangu viteza, izgradila je svoju karijeru na preseku društvenog...

Gipsy Queen-identitet i hrabrost (09.05.2026)
Klub kulture Субота, 02 мај 2026

Kîzîm – između tradicije i slobode (02.05.2026)

„KÎZÎM“, novi film Radua Potkoave, po prvi put na veliko platno donosi priču inspirisanu tatarskom zajednicom u Rumuniji. Snimljen po...

Kîzîm – između tradicije i slobode (02.05.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company