Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Klub kulture: Prvo izdanje festival Gellu Naum (1.10.2016)

Nacionalni muzej rumunske književnosti u Bukureštu, zajedno sa Fondacijom ,,Gellu Naum’’, organizovao je ove godine prvo izdanje festivala ,,Gellu Naum’’. Tokom dva dana najznačajniji rumunski savremeni pesnici koji su bili bliski Gellu Naumu, okupili su se u Bukureštu i Komani da bi odali omaž poslednjem evropskom nadrealisti. Organizatori festivala zadali su sebi zadatak da realizuju dijalog između različitih prostora i tipova kreacija, sa ciljem valorifikacije rumunske književne baštine i savremene pisane kulture. Pored javnog čitanja iz njihovog pesničkog stvaralaštva, pesnici koji su učestvovali na festivalu pokušali su da odgovorom na pitanje ,,Kako sam došao do Gellu Nauma?’’ prikažu kako su sreli velikog pesnika? Domaćin ovih događaja bila je spisateljica Simona Popesku koja je objavila knjige O nadrealizmu i Gellu Naumu i Klava. Krtitika ifikcija sa Gelluom Naumom. ,,Nalazeći se u blizini Gellua Nauma, postalo mi je sve jasnija smisao dostojanstva koje je vitalni princip za poeziju. Imao je veliku potrebu za čistotom i zbog toga je bio nepopustljiv u prvom redu prema samom sebi, zatim i prema drugima, pokušao je da se ne umeša sa onima koji su imali sopstvene greške. Sopstvene greške su mu izazvale veliku patnju. (…) Grešio je, to jest udaljavao se od ,,centra’’ poetskog postojanja. Najmanja udaljenost od onoga što je nazvao principima donelo je sa sobom nesklad, neprozirnost, neprijateljstvo’’. Simona Popesku, kojoj pripadaju gorenavedeni redovi, koja je bila organizator festivala kaže da je došla do ideje da organizuje festival krajem 2015. kada je obeležena stogodišnjica, tim pre što njegovo delo ,,izaziva solidarnost’’. S obzirom da večina književnih kritičara smatra da je Gellu Naum bio poslednji nadrealista, pitali smo Simonu Popesku da li danas možemo još da govorimo o nadrealizmu: ,,Nadrealizam postoji, postoje i pesnici nadrealisti koji pišu i danas, postoje u svetu veoma interesantne grupe. Volela bih da na narednim izdanjima festivala učestvuje grupa nadrealista iz Londona, pripadnici grupe nadrealista iz Švedske, Praga. Postoje pesnici koji sebe nazivaju nadrealistima. Tako da nadrealizam postoji i dalje u književnosti. Inače, iza književnosti i predrasuda, nadrealizam je besmrtan, kao što je besmrtan i romantizam, kao što su besmrtne sve književne struje. Svi smo mi na svoj način nadrealisti, ako ne u drugim okolnostima onda bar kad sanjamo. Kad sanjamo, svi smo nadrealisti, ali svi smo mi — hteli ne hteli — i romantičari, i postmodernisti i klasici. I ove stvari ponekad poprimaju jedno ime. Nadrealizam je postojao oduvek, ali je dobio ime ’30-tih godina kada su Francuzi, koji su preuzeli naziv od Apolinera, dali teoriju. I evo da i dan-danas govorimo o nadrealizmu i govorićemo do kraja sveta’’.

, 09.10.2016, 18:56

Nacionalni muzej rumunske književnosti u Bukureštu, zajedno sa Fondacijom ,,Gellu Naum’’, organizovao je ove godine prvo izdanje festivala ,,Gellu Naum’’. Tokom dva dana najznačajniji rumunski savremeni pesnici koji su bili bliski Gellu Naumu, okupili su se u Bukureštu i Komani da bi odali omaž poslednjem evropskom nadrealisti. Organizatori festivala zadali su sebi zadatak da realizuju dijalog između različitih prostora i tipova kreacija, sa ciljem valorifikacije rumunske književne baštine i savremene pisane kulture. Pored javnog čitanja iz njihovog pesničkog stvaralaštva, pesnici koji su učestvovali na festivalu pokušali su da odgovorom na pitanje ,,Kako sam došao do Gellu Nauma?’’ prikažu kako su sreli velikog pesnika? Domaćin ovih događaja bila je spisateljica Simona Popesku koja je objavila knjige O nadrealizmu i Gellu Naumu i Klava. Krtitika ifikcija sa Gelluom Naumom. ,,Nalazeći se u blizini Gellua Nauma, postalo mi je sve jasnija smisao dostojanstva koje je vitalni princip za poeziju. Imao je veliku potrebu za čistotom i zbog toga je bio nepopustljiv u prvom redu prema samom sebi, zatim i prema drugima, pokušao je da se ne umeša sa onima koji su imali sopstvene greške. Sopstvene greške su mu izazvale veliku patnju. (…) Grešio je, to jest udaljavao se od ,,centra’’ poetskog postojanja. Najmanja udaljenost od onoga što je nazvao principima donelo je sa sobom nesklad, neprozirnost, neprijateljstvo’’. Simona Popesku, kojoj pripadaju gorenavedeni redovi, koja je bila organizator festivala kaže da je došla do ideje da organizuje festival krajem 2015. kada je obeležena stogodišnjica, tim pre što njegovo delo ,,izaziva solidarnost’’. S obzirom da večina književnih kritičara smatra da je Gellu Naum bio poslednji nadrealista, pitali smo Simonu Popesku da li danas možemo još da govorimo o nadrealizmu: ,,Nadrealizam postoji, postoje i pesnici nadrealisti koji pišu i danas, postoje u svetu veoma interesantne grupe. Volela bih da na narednim izdanjima festivala učestvuje grupa nadrealista iz Londona, pripadnici grupe nadrealista iz Švedske, Praga. Postoje pesnici koji sebe nazivaju nadrealistima. Tako da nadrealizam postoji i dalje u književnosti. Inače, iza književnosti i predrasuda, nadrealizam je besmrtan, kao što je besmrtan i romantizam, kao što su besmrtne sve književne struje. Svi smo mi na svoj način nadrealisti, ako ne u drugim okolnostima onda bar kad sanjamo. Kad sanjamo, svi smo nadrealisti, ali svi smo mi — hteli ne hteli — i romantičari, i postmodernisti i klasici. I ove stvari ponekad poprimaju jedno ime. Nadrealizam je postojao oduvek, ali je dobio ime ’30-tih godina kada su Francuzi, koji su preuzeli naziv od Apolinera, dali teoriju. I evo da i dan-danas govorimo o nadrealizmu i govorićemo do kraja sveta’’.


,,Poezija je jedna forma internog nezadovoljstva. Ona stavlja pod znakom pitanja principe, sisteme, hijerarhije i, istovremeno, odbija sa heroizmom vulgarnost sa njenim ljudskim naličijem, dok oni koji su nezadovoljni traže ,,burne oluje’’ tokom kojih će meriti moć, drugi su pribegavali poverenju koje im je pružala straža i hranili su se na prikladan način’’ — da citiramo iz teksta Moj otac se umorio’’, piše Simona Popesku. Među prisutnim pesnicima na festivalu bila je i Nora Juga o čijoj se poeziji kaže od prve zbirke da je u srodstvu sa nadrealizmom. Nora Juga: ,,Ja sam potpuno uverena da se nadrealisti rađaju kao takvi, drugim rečima ja ne verujem da jedan pesnik može da postane nadrealista nakon pohađanja kurseva kreativnog pisanja. Tačno je da je pesnik Miron Radu Paraskivesku pisao predgovor za moju prvu zbirku i rekao da postoji određena sličnost između mene i Gellua Nauma. Od tada u Rumuniji nisu više pravljena takva upoređenja. Ja nisam bila bliska grupi književnih prijatelja Gellua Nauma. Ja sam ga upoznala kasnije jer njegove knjige nisu bile dostupne za vreme stalinističkog perioda. Ja sam saznala da postoji reč nadrealizam veoma kasno, sredinom 60-tih godina. Tada sam zapravo pročitala i prvu pesmu Gellua Nauma. Pročitala sam je i imala sam utisak da sam imala kratak spoj pošto nisam skoro ništa razumela, ali mi se mnogo dopala. Jer do tada nisma čitala tako nešto i nisam znala da neko može da razmišlja ili da piše tako, da ne razumeš ništa, ali da osetiš takvu vibraciju lepote. Bio je za mene trenutak kada sam postala svesna, često volim ono što je nerazumljivo jer tu ostaje velika misterija. A velika misterija je ta koja nam dominira život’’.

foto Muzeul Național Tehnic „Prof. Ing. Dimitrie Leonida”
Klub kulture Субота, 16 мај 2026

Instalacija o crnim rupama ,,Event Horizon” (16.05.2026)

U Nacionalnom tehničkom muzeju „Prof. inž. Dimitrije Leonida“ u Bukureštu (blizu parka „Karol I“), instalacija „Event Horizon“ nudi...

Instalacija o crnim rupama ,,Event Horizon” (16.05.2026)
Afişul filmului „Gipsy Queen”
Klub kulture Субота, 09 мај 2026

Gipsy Queen-identitet i hrabrost (09.05.2026)

Alina Šerban, prva romska umetnica odlikovana Ordenom „Zasluga za kulturu” u rangu viteza, izgradila je svoju karijeru na preseku društvenog...

Gipsy Queen-identitet i hrabrost (09.05.2026)
Afiş Kîzîm
Klub kulture Субота, 02 мај 2026

Kîzîm – između tradicije i slobode (02.05.2026)

„KÎZÎM“, novi film Radua Potkoave, po prvi put na veliko platno donosi priču inspirisanu tatarskom zajednicom u Rumuniji. Snimljen po...

Kîzîm – između tradicije i slobode (02.05.2026)
«Book.art.est #2»
Klub kulture Субота, 25 април 2026

Projekat „Book.art.est”, drugo izdanje (25.04.2026)

„Book.art.est #2 – drugo izdanje” je međunarodni projekat koji je pokrenula Celula de Artă, a polazi od ideje da knjiga može prevazići...

Projekat „Book.art.est”, drugo izdanje (25.04.2026)
Klub kulture Субота, 04 април 2026

Svetla budućnost – arhiva jedne kolektivne istorije (04.04.2026)

Nakon svetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Amsterdamu (IDFA), dokumentarni film „Svetla budućnost“, u režiji Andre...

Svetla budućnost – arhiva jedne kolektivne istorije (04.04.2026)
Klub kulture Субота, 28 март 2026

KATANE, dugometražni debi Joane Miskije (28.03.2026)

Nakon uspešnog međunarodnog nastupa, sa svetskom premijerom na IFFI Goa / Međunarodnom filmskom festivalu u Indiji, sa holivudskom nominacijom za...

KATANE, dugometražni debi Joane Miskije (28.03.2026)
Klub kulture Недеља, 22 март 2026

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)

Pozorište Grivica 53 je, od 7. i 22. marta 2026. godine, domaćin mikrosezone „Barba 90“, događaja posvećenog Eudjeniju Barbi, jednoj od...

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)
Klub kulture Недеља, 08 март 2026

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)

Krajem septembra 2025. godine otvorena je izložba „Od Ulice Filaret do Ulice 11. jun”. Izložba je postavljena u kući u kojoj se nalazi...

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company