Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Nova upozorenja u vezi sa klimatskom situacijom (14.06.2024)

Ljudi, odgovorni za zagrevanje klime, predstavljaju opasnost za planetu kao ,,meteorit koji je uništio dinosauruse'', izjavio je generalni sekretar Organizacije unjedinjenih nacija Antonio Gutereš u Nju Jorku povodom Svetskog dana zaštite sredine.

Наслідки зміни клімату
Наслідки зміни клімату

и , 14.06.2024, 00:00

Ljudi, odgovorni za zagrevanje klime, predstavljaju opasnost za planetu kao i onaj ,,meteorit koji je uništio dinosauruse“, izjavio je generalni sekretar Organizacije unjedinjenih nacija Antonio Gutereš u Nju Jorku povodom Svetskog dana zaštite sredine. ,,U slučaju klime mi nismo dinosaurusi. Mi smo meteorit. Nismo mi u opasnosti, mi smo ta opasnost“ insistirao je Gutereš kritikujući posebno sektor fosilnih goriva, ,,kumove kllimatskog haosa“. Apelujući ponovo na potrebu oporezivanja profita kompanija iz ovog sektora da bi se nabavljena sredstva usmerila na finansiranje borbe protiv zagrevanje klime, Gutereš je iznosio ideju o zabrani reklamiranja ovih kompanija koje proizvode fosilna goriva. ,,Ovo je kritički trenutak za klimu“, naglasio je Gutereš pozivajući čovečanstvo ,,da se uputi ka izlazu sa autoputa koji vodi u pakao“, u vreme kada potpisnice Pariskog sporazuma treba da do početka 2025. godine postave nove ciljeve o smanjenju emisija gasova sa efektima staklene bašte: ,,Igramo se ruskim ruletom sa plametom. Treba da napustimo ovaj autoput klimatskog pakla. Istina je da imamo kontrolu. Granica od 1,5 stepeni Celzijusa može se poštovati.“

Nalazimo se pred istinom, borba za živu planetu biće izgubljena ili dobijena u ovoj deceniji, kaže Gutereš koji poziva svetske lidere da bez odlaganja preduzmu mere i drastično smanje zagadjenje koje izaziva zagrevanje planete i da se zaustave svi projekati koji koriste ugalj. Gutereš je istovremeno pozvao bogate zemlje da odustaju od proizvodnje uglja do 2030. godine, da smanje proizvodnju nafte i gasa za 60% do 2035. godine i da povećaju finansiranje siromašnih i najvulnerabilnih država na klimatske promene. ,,Ne možemo prihvatiti budućnost u kojoj su bogati zaštićeni u mehurima erkondišna, u vreme kada se čovečanstvo suočava sa ubitačnim vremenom na terirorijama gde se ne može više živeti, dodao je Gutereš. Njegove ocene potkrepljene su i statističkim podacima-više od 60 000 osoba umrlo je od vručine u Evropi, i strućnjaci upozoravaju da se, ako se ne preduzmu mere, broj smrtnih slučajeva može povećati na 100 000 do 2040. godine. U intervju za Euronews, Karlo Bontempo, direktor Kopernikusa (Copernicus), službe Evropske unije za praćenje klime, upozorio je na ekstremne situacije: ,,U poslednje dve decenije broj smrtnih slučajeva zbog visokih temperatura povećan je za 30%. Razlog su visoke teperature koje su sve češće i duže. Treba očekivati dalji rast temperatura. U narednih 5 godina temperature će sigurno rasti.“

Prema julskom saoštenju Kopernikusa, ubrzano globalno zagrevanje u 12 uzastopnih meseci izazvalo je rekordne mesečne temperature na svetskom nivou. Vručina je ,,šokantna ali ne i iznenadjujuća“ , imajući u vidu klimatske promene za koje su ljudi odgovorni, dodao je Karlo Buontempo, koji upozorava da će situacija biti još gora. Ovo se može sprečiti samo ako se smanji zagadjenje fosilnim gorivom. Podaci Kopernikusa pokazuju da je od 2023. godine svaki mesec bio topliji za najmanje 1,5 stepeni od temperatura iz predindustrijskog perioda, od kada su ljudi počeli da koriste fosilno gorivo. Emisije ugljen-dioksiga iz fosilnih goriva, glavni razlog klimatskih promena, dostigle su prošle godine rekordni nivo, uprkos globalnim sporazumima o ograničenju emisija i brzoj ekspanziji obnovljive energije. Planeta se zagreva, a toplota izaziva sve obilnije padavine i topljenje ,,morskog leda“ i sve ovo dovodi do ekstremnih meteoroloških uslova, koji mogu pogadjati poljoprivredu, izazvati masovne migracije i štetne posledice po zdravlje, kažu eksperti. Najnoviji klimatski podaci pokazuju da je svet ,,daleko“ od ključnog cilja Svetskog sporazuma iz Pariza 2015. godine, odnosno od ogranićenja zagrevanja ispod 1,5 stpena Ceslzijusa. Zemlja se zagreva u nevidjenom ritmu, a temperature dostižu neverovatne kvote, upozoravaju naučnici koji su napravili studiju o toplotnim talasima u 2023, godini. Ovi kažu da će se ekstremne meteo pojave dogadjati sve češce i da su i životinje i biljke u opasnosti. Smrtonosni toplotni talasi, poplave, uragani i drug ekstremne pojave su sve opasnije od kada su nastale klimatske promene, a probijanje granice od 1,5 stepeni svakog meseca pokazuje zabrinjavajući trend. Stručnjaci kažu da će biti potrebno nekoliko godina sa visokim temperaturama da bi svet i zvanično probio ovaj referentni nivo. Ali i dalje postoji mogućnost zaustavljanja rasta temperatura. Klimatska granica od 1,5 C nije kao prekidač struje koji pokreće sve klimatske nepogode. Ali svakim novim zakašnjenjem povećava se opasnost od negativnih posledica, navodi se na sajtu Američke nacionalne administracije okeana i atmosferskih uslova.

sursă foto: facebook.com/p/Instit
Budućnost počinje danas Петак, 21 новембар 2025

Radiografija rumunske migracije (21.11.2025)

Rumunska migracija jedan je od najvažniji fenomena poslednjih decenija i podaci potvrdjuju razmere ove pojave. Prema podacima Svetske migracije...

Radiografija rumunske migracije (21.11.2025)
Foto: pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 14 новембар 2025

Nova odbrambena arhitektura Evropske unije (14.11.2025)

Posle više od sedam decenija mira i prosperitea Evrope, inicijativa Evropske unije za preispitivanje odbrane i strateške uloge potekla je u vreme...

Nova odbrambena arhitektura Evropske unije (14.11.2025)
Katedrala
Budućnost počinje danas Петак, 07 новембар 2025

Svetlost u centru grada (07.11.2025)

Katedrala Svetog Petra i Pavla u Sant Petersburgu, ktitorstvo Petra Velikog, bila je skoro tri veka najveća hrišćanska katedrala na svetu, sve do...

Svetlost u centru grada (07.11.2025)
Katedrala
Budućnost počinje danas Петак, 24 октобар 2025

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)

Dostizanje klimatske neutralnosti na horizontu 2050. godine je ambiciozan cilj Evrokske unije, koji predpostavlja promene u industriji, energetici,...

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 17 октобар 2025

Sajber napadi (17.10.2025)

Svakog dana u svetu broj sajber napada prelazi nekoliko miliona. Mete su velike kompanije, ali i obični ljudi, tako da, ako su ranije ovi napadi...

Sajber napadi (17.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 10 октобар 2025

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)

U septembru Republika Moldavija našla se pred veoma važnim izbornim ispitom o nastavljanju evropskog puta ili naprotiv o odlaganju evropske...

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 03 октобар 2025

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)

Bezbednost je sve češća tema svakodnevnog života i ne samo u vojnom smislu već i šire, jer realnost poslednjih godina dokazuje da se moderni...

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 19 септембар 2025

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)

Starenje, prirodni i neizbežni proces kod svih živih bića, dolazi sa progresivnim smanjenjem fizioloških funkcija i rastućom vulnerabilnošću...

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company