Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Probijanje granice zagrevanja od 1,5 stepeni Celzijusa (07.02.2025)

2024. godina je bila prva godina od kada se vrše merenja temperature naše planete u kojoj je probijena granica globalnog zagrevanja od 1,5 stepeni Celizijusa u odnosu na predindustrijski period

Foto: geralt / pixabay.com
Foto: geralt / pixabay.com

и , 07.02.2025, 00:00

2024. godina je bila prva godina od kada se vrše merenja temperature naše planete u kojoj je probijena granica globalnog zagrevanja od 1,5 stepeni Celizijusa u odnosu na predindustrijski period, kada je čeovečanstvo počelo širom da koristi fosilno gorivo. Potvrda je došla od strane Kopernikusa, Službe Evropske unije o klimatskim promenama, i na nju treba gledati kao na alarmni signal, jer bi prekoračenje ove granice od 1,5 stepeni u roku od 10-20 godina moglo da predstavlja razliku izmedju jedne planete na kojoj se može živeti ili jedne u kojoj se ne može. 2024. godina je bila istovremeno i najtoplija u istoriji. Mirča Ducu, univerzitetski profesor i predsednik Ekološkog univerziteta u Bukureštu kaže: ,,Svaki mesec, od januara do juna prošle godine bio je topliji od prethodnih i novi rekord dnevne temperature dostignut je 22. juna za 17,16 Celzijusa. Ovo je dokaz da postoji klimatska dereglacija. U poslednjoj deceniji sve godine su bile toplije. Glavni motor zagrevanja leži u povečanoj emisiji gasova sa efektima staklene bašte, koje su prošle godine dostigle 422 dela na milion zbog upotrebe fosilnih goriva. Simbolična granica od 1,5 stepeni predvidjena Pariskim sporazumom je probijena. Sa prosečnom temperaturom od 15,1 stepenom, razlika iznosi 1,6 stepeni u odnosu na referentni period 1850-19000 godina, sa napomenom da referencija se odnosi na duži period. Da bi ovaj bio kategoričan, treba da traje najmanje 20 godina.’’

196 države potpisale su Pariski sporazum koji izmedju ostalog predvidja smanjenje emisija za 50% do 2030. godine kako bi se dostigao nulti nivo do 2050. godine. Zagrevanje je i dalje jedan od glavnih razloga za sve jače ciklone, toplotne talase i druge ekstremne meteo pojave. Visoke temperature su prouzrokovale ljudske žrtve za vreme hodočašća u Meki u junu kao i u Meksiku, na Tajlandu, u Indiji i Grčkoj. Nakon istorijskih poplava sa 1500 poginulih, četiri miliona osoba u zapadnoj i centralnoj Africi tražilo je humanitarnu pomoć, dok se Španija suočavala sa katastrofalim poplavama. Uragani su zahvatili zonu Karibskog mora, a tajfuni napravili pravu pustoš u Aziji i posebno na Filipinima. Suša je teško pogodila zone u Severnoj i Južnoi Americci, zbog suše su izbili masovni pozari i u Amazoniji. Prema podacima Svetskog programa za hranu, na jugu Afrike 26 miliona ljudi je na pragu gladi. Program navodi da su skoro sve prirodne katastrofe u 2024. godini bile posledica intenzifikacije emisija gasova sa efektima staklene bašte. Povećanju temperture doprinosio je i fenomen El Ninjo, klimastki model koji donosi povišene temperature i koji zatim prepušta mesto hladnijem modelu La Njinja. Posledice nisu kasnile. Povećani su troškovi prirodnih katastrofa na skoro 140 miliardi dolara. Mirča Ducu ističe: ,,Terra se suočava sa nezaustavljivim i iznenadjujućim rastom temperature. Nakon prestanka El Ninja u junu i očekanog dolaska La Njinje u jesen predvidjalo se zahladjenje. Medjutim ovo se nije dogodilo i ne predvidja se u dogledno vreme. La Njinja je zakasnela i u svakom slučaju mi se nalazimo na nepoznatom terenu. Već više miliona godina planeta nije registrovala ovako velike količine ugljen dioksida u atmosferu i u poslednja dva milenijuma brzina zagrevanja klime nije bila toliko brza. Dodatno zagrevanje u poslednje dve godine je iznenadjujuće. U opštem kontekstu zagrevanja klime i nakon prelaska intenzivnog El Ninja, teperatura vazduha ostaje nenormalnmo visoka’’.

Kada prosečna temperatura raste, probijanje granice od 1,5 stepeni Celzijusa u samo jednoj godini postaje alarmni signal koji najavljuje da se se ovakve temerature mogu sve češće ponavljati. Čemu se treba nadati? Univerzitetski profesor Mirća Ducu kaže: ,,Odgovor na ovo pitanje leži u stanju planetarnog okeana 2025. godina mogla bi da se nadje medju tri najtoplije godine i sigurno nešto hladnija od 2023. i 2024. U decembru prošle godine primećeno je smanjenje temperature na površini mora. U narednim mesecima temperatura će se naći u neutralnim uslovima, sa toplim i hladnim anomalijama u ekvadorijalnom Pacifiku.’’

Osim materijalne štete, prema ocenama istraživača ako se neće perduzeti drastične i neodložne mere za smanjenje emisija gasova sa efektima staklene bašte, klimatske promene i tropske temperature mogu izazvati neposredno smrt više od 2,3 miliona ljudi u 854 evropska grada.

Foto: LukasJohnns / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 20 новембар 2026

Vizije evropskog poretka (20.11.2026)

Bez opipljivih rezultata u procesu pronalaženja rešenja za najkrvaviji sukob posle Drugog svetskog rata, mirovni pregovori u Abu Dabiju izmedju ruske,…

Vizije evropskog poretka (20.11.2026)
Foto: Chris Hardy unsplash com
Budućnost počinje danas Петак, 13 новембар 2026

Izbori sa širokim odjekom (13.11.2026)

Američki Izbori na pola mandata doneli su Demokratskoj stranci pobedu u Senatu i Predstavničkom domu, potvrdjujući istovremeno nezadovoljstvo glasača …

Izbori sa širokim odjekom (13.11.2026)
morski dron
Budućnost počinje danas Петак, 06 новембар 2026

Dronovi i nadzor nad Crnim morem (06.11.2026)

Jedna od najvažnijih promena u rusko-ukrajinskom ratu je pretvaranje Crnog mora u prostor vazdušnog i morskog sukoba. Morski i vazdušni dronovi, raket…

Dronovi i nadzor nad Crnim morem (06.11.2026)
фото: © European Union - Source: EC - Audiovisual Service / Photographer: Christophe Licoppe
Budućnost počinje danas Петак, 23 октобар 2026

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)

Budžet Evropske unije za 2028-2034. godinu poprima obrise u vreme geopolitičkih kriza, ekonomskih pristisaka i strateških prioriteta, koji dodatno kom…

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 16 октобар 2026

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)

Skoro neprestano smo prikljućeni na ogromnu količinu informacija i suočeni sa pritiskom da budemo produktivni, sa neizvesnošću, nedostatkom vremena i…

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 09 октобар 2026

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)

Zimski period se približava u Evropi u komplikovanoj energetskoj situaciji, jer pored rata u Ukrajini, izazvan ruskom agresijom pre skoro pet godina k…

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 02 октобар 2026

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)

Programom PISA Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj testira čitalačku i matematičku sposobnost učenika i njihovu pismenost u konkrentnim situac…

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 18 септембар 2026

Pomoć zapada u vreme rata

Podrška Sjedinjenih Američkih Država i Evrope omogućila je Kijevu da se više od četiri i po godine odupre mnogo većoj ruskoj vojsci. Pitanje je sada…

Pomoć zapada u vreme rata

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company