Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

,,Ženski posao”: rešenja za rodnu neravnopravnost u STEM oblastima (26.02.2025)

U svetu, prema podacima UNESCO instituta za statistiku žene čine tek trećinu u naučnom istraživačkom radu.

(sursa foto: facebook.com/Girls-in-STEM)
(sursa foto: facebook.com/Girls-in-STEM)

и , 26.02.2025, 11:58

U svetu, prema podacima UNESCO instituta za statistiku žene čine tek trećinu naučnih istraživača. Taj procenat ostao je stabilan tokom protekle decenije. Na višim nivoima, odnosno na rukovodećim pozicijama i kao članice nacionalnih akademija nauka, udeo žena je samo 12%.
Prema podacima iz 2023. godine u Rumuniji udeo žene u STEM oblastima (nauka, tehnologija, inženjering i matematika) iznosi 41% što je iznad evropskog proseka od 32,8%. Na evropskoj rang listi naredne dve zemlje sa najvećim procentom su Poljska i Grčka. Međutim, u Rumuniji žene koje su završile doktorske studije u oblasti prirodnih nauka čine samo 0,24% ukupne rumunske populacije, što našu zemlju stavlja na poslednje mesto u Evropskoj uniji. Štaviše, samo jedna zaposlena od pet osoba u STEM oblastima u Rumuniji je žena.
Stručnjaci iz naučnih oblasti smatraju da bi trebalo manje gledati na brojke koje Rumuniju svrstavaju u sam vrh zemalja sa ženama koje imaju diplomu ili rade u nauci, a više na slabu zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u istraživanju. Moguće objašnjenje za očiglednu uključenost žena u Rumuniji u STEM oblastima, može se pripisati komunističkoj prošlosti. Napori da se žene masovno obrazuju i profesionalizuju u cilju modernizacije društva nisu bili zasnovani na politikama rodne ravnopravnosti ili feminističkim pokretima.

Neka rešenja, međutim, dolaze iz školskog okruženja, od devojčica koje su direktno pogođene ovom nejednakošću. Projekat „Girls in STEM” pokrenula je u maju-junu 2024. godine organizacija Girl Up Neuroscience, koju finansiraju Ujedinjene nacije, a vodi desetoro srednjoškolaca.
Marina Suvak, učenica 12. razreda Nacionalnog koledža „Vasile Aleksandri“ u Galaciju i predsednica organizacije Girl Up Neuroscience, kaže:

„Primetila sam ovaj nedostatak zastupljenosti u smislu feminizma, žena u ovoj oblasti. Strastvena sam za neuronauku, postoji mnogo projekata kao što je Girl in STEM, koji ohrabruju žene u nauci uopšte, i obično su fokusirani na srednjoškolce, ali sam mislil da uradim nešto konkretnije u neuronauci, jer je STEM veća oblast, uključuje više, i tako je u suštini nastala Girl Up Neuroscience. Pronašla sam i ovu međunarodnu inicijativu, Girl Up — oni imaju veoma detaljnu veb stranicu koja omogućava mnogo stvari, i odatle sam naučila nešto više o njima i želela sam da budem deo njihove promene.“

Iako postoje projekti koji imaju za cilj da podstaknu devojčice ka ovim oblastima, Marina kaže da su uglavnom usmereni na srednjoškolke. Po njenom mišljenju, ova faza je već kasna: profil srednje škole je već izabran, a ideja da su egzaktne nauke oblast za muškarce je već ukorenjena. Upitana šta su uspeli da urade do sada, u slobodno vreme, Marina Suvak odgovara:

„Održali smo oko devet vebinara, ako se dobro sećam, onlajn, događaja na nacionalnom nivou, na kojima su ucestvovali govornici iz raznih oblasti. Bilo je mnogo ženskih govornica, iz mnogih oblasti i STEM-a, ali i feminiskinje ili žene iz oblasti neuronauke. Ove godine smo pristupili i oblasti mentalnog zdravlja. „Girls in STEM, naš letnji projekat, održan je u periodu jun-avgust, sastojao se od konferencije i tri radionice — koje su bile praktične radionice sa aktivnostima u kojima su devojčice uzrasta od 10-14 godina imale priliku da izvode prave eksperimente.“

Kada je reč o opipljivim efektima nezastupljenosti žena u egzaktnim naukama, Marina Suvak kaže da ih je osetila iz prve ruke:

„U devetom razredu išla sam u ovu srednju školu gde se uspeh merio na osnovu olimpijada, takmičenja uglavnom iz prirodnih nauka, a u mom razredu je tada bilo pet devojčica od 21 učenika. To je bilo odeljenje informatike i hemije.”

Događajima koje je organizovala Girl Up Neuroscience prisustvovale su Rumunke apsolventkinje Fakulteta prirodnih nauka ili koje rade u STEM oblastima u Rumuniji ili u inostranstvu. Pored konferencija, vebinara i radionica sa desetinama eksperimenata, tim Girl Up Neuroscience, sastavljen od preko dve stotine srednjoškolaca koji rade kao volonteri, objavio je brojne tekstove sa objašnjenjima na sajtu. Obuhvaćene teme uključuju emocionalnu inteligenciju, efekte traume, dopaminsko kolo, neurodiverzitet, ali i teme koje se bave unapredjenjem rodne ravnopravnosti.

Studija iz 2021., sprovedena u sedam zemalja pokazala je da čak i roditeljski rodni stereotipi mogu igrati odlučujuću ulogu u održavanju rodne nejednakosti u STEM oblastima. Tako su,prema odgovorima roditelja koji su učestvovali u anketi, roditelji bili sest puta skloniji da pomisle na muškarca kao naučnika (85%) i preko osam puta pribegavali da pomisle na inženjersku profesiju (89%).

Sparanghel (Foto: jackmac34 / pixaby.com)
Društvo Cреда, 03 јун 2026

Kampanja ‘sezonci’ i radnici na austrijskim farmama (03.06.2026)

Prema zvaničnim podacima, početkom 2025. godine u Austriji je živelo približno 155.000 rumunskih državljana, pri čemu je Rumunija jedna od...

Kampanja ‘sezonci’ i radnici na austrijskim farmama (03.06.2026)
Muncitori străini (foto Guilherme Cunha – Unsplash)
Društvo Cреда, 27 мај 2026

Važne promene na rumunskom tržištu rada (27.05.2026)

U poslednjih 10 godina broj novih stranih radnika koji su primljeni na tržište rada u Rumuniji značajno je porastao, sa 5.500, 2015. i 2016....

Važne promene na rumunskom tržištu rada (27.05.2026)
Academia Română, 160 de ani
Društvo Cреда, 20 мај 2026

Rumunska akademija, promoter znanja u društvu (20.05.2026)

Osnovana 1. aprila 1866. godine, dakle pre tačno 160 godina, pod nazivom Rumunsko književno društvo, Rumunska Akademija je najviši kulturni i...

Rumunska akademija, promoter znanja u društvu (20.05.2026)
Imagine generat[ cu
Društvo Cреда, 13 мај 2026

Obrazovanje u Rumuniji između zabrinjavajućih statistika i potrebe za stvarnom promenom (13.05.2026)

Obrazovanje i dalje ostaje jedna od najkrhkijih zona kvaliteta života u Rumuniji, pokazuje najnoviji „Barometar blagostanja“, koji je sprovela...

Obrazovanje u Rumuniji između zabrinjavajućih statistika i potrebe za stvarnom promenom (13.05.2026)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company