Evropa-kontinent koji se najbrže zagreva (11.09.2025)
Više od milion hektara rastinja izgorelo je u Evropskoj uniji u požarima, što predstavlja najveću površinu od 2006. godine od kada se vode zvanični podaci.
Corina Cristea и Mircea Mihai, 12.09.2025, 00:00
Više od milion hektara rastinja izgorelo je u Evropskoj uniji u požarima, što predstavlja najveću površinu od 2006. godine od kada se vode zvanični podaci. Evropski informativni sistem o šumskim požarima javlja da je usled požara u atmosferu eliminisano više od 38 miliona tona uglen dioksida. Povoljni uslovi za požare storili su, dodaju isti istraživači, smanjenje padavine za 14% u zimskom periodu i povećane temperatura za 13% u letnjem periodu kao posledica globalnog zagrevanje. Pored materijalne štete, veliki broj ljudi je stradalo u požarima. U izveštaju o uticaju ekstremnih temperatura na svetskom nivou , objavljeniom u avgustu Svetska meteorološka organizacija (OMM) navodi da su ekstremne temperature izazvale skoro 489 000 smrtnih slučajeva izmedju 2000. i 2019, godine. 36% samo u Evropi. Svetska meteorološka organizacija upozorava na potrebu hitnog prilagdjavanja klimatskim promenama i ogranićavanja globalnog zagrevanja u skladu sa Parsikim sporazumom iz 2015. godine. ,,Ekstremne temperature nazivaju se često tihim ubicom , ali sada zahvaljući nauci, podacima i tehnologiji, tišina ne može da bude izvinjenje. ,,Svaki smrtni slučaj zbog visokih temperatura može se sprečiti’’- izjavio je zamenik generalnog sekretara Svetske meteorološke organizacije Ko Baret. Organizacija smatra da razvoj sistema upozoravanja u slučajevima ekstremnih temperatura mogao bi da spasi skoro 100 000 ljudskih života u 57 država. Ne radi se samo o klimatskom problemu već i o urgentnosti javnog zdravlja – kažu stručnjaci. U vezi sa sve češćim epizodama visokih temperature, studije I naučne organizacije smatraju da je Evropa kontinent koji se najbrže zagreva, a to potvrdjuje i evropska klimatska služba Kopernikus. Nemačko-rumunska univerzitetska studija koja analizira toplotne talase od 1921. do 2021. godine navodi da ,, postoji značajan rast frekvencije toplotnih talasa u večini evropskih zona, posebno u poslednjim decenijama ’’. Gost Radio Rumunija Roksana Božariu, klimatološki ekspert Nacionalne meteorološke administracije u Bukureštu o ubrzanom procesu ekstremnih meteo pojava zbog klimatskih promana u Rumuniji i na globalnom nivou je izjavila: ,,Broj dana sa toplotnim talasima u Rumuniji, naročitu u južnim i zapadnim delovima zemlje raste svakim danom. Temperature rastu uzubrzanim ritmom naročito u letnjem ali i zimskom periodu. Tranzicija godišnjih doba sledi takodje ovaj trend u zonama naše zemlje, ali trend nije toliko izražen kao u letnjem period. Toplotni talasi postaju sve češći i intenzivniji,kao i duži u odnosu na prethodne decenije i pojavljuju se ranije. ’’
Prošla godina bila je najtoplija od kada se na zemlji vode podaci. U period od 12 meseci, od avgusta 2024. godine do jula 2025. bila je za 1,5 stepeni Celzijusa toplija u odnosu na predindustrijski nivo i premašila je 1,5 stepeni Celzijusa, koliko predvidja Pariski sporazum o suzbijanju globalnog zagrevanja, koji je stupio na snagu 2016. godine. Glavni razlog za klimatske promene su emisije gasova sa efektima staklene bašte usled upotrebe fosilnih goriva. Prema zvaničnim podacima, Evropska unija zbog klimatskih promena gubi godišnje 6,4% poljoprivredne proizvodnje, odnosno 28 miliardi evra. 17,4 miliarde evra gube se u proizvodnji biljaka i 10,9 miliardi u uzgoju životinja. Suša, mraz, grad i prekomerne padavine odgovorni su za oko 80% poljoprivrednih gubitaka u Evropskoj uniji, ali glavni faktor je suša, odgovorna za više od 50% štete. U idealnoj varijanti padavine bi trebalo da padaju sa odredjenom frekvencijom i intenzitetom, ali nažalost ovo se ne dešava. Pojačani intenzitet padavina je fenomen povezan neposredno sa globalnim zagrevanjem, naglašava klimatološki ekspert Roksana Božariu: ,,Pojačani intenzitet padavina ne utiče povoljno na vlažnost tla jer ove količine padaju u relativno kratkom roku i prakticno ne potoji vreme za infiltraciju vode. Veliki deo padavina u ovim uslovima erodira tlo, jer ove količine na površini tla samo odnose plodni sloj, stvarajući tako probleme.’’
Ciljevi kada je reč o sprečavanju globalnog zagrevanja su ambiciozni, ali za sada toplotni talasi geografski postaju sve širi u Evropi i posledice sve veće.