Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)

Nedavno je Parlament u Bukureštu prvi put oformio specijalnu komisiju pod nazivom „Rumunija bez nasilja“, u kontekstu velikog broja slučajeva nasilja uopšte, a posebno nasilja u porodici.

Sursa foto: Annie Spratt / unsplash.com
Sursa foto: Annie Spratt / unsplash.com

и , 24.09.2025, 09:00

Nedavno je Parlament u Bukureštu prvi put oformio specijalnu komisiju pod nazivom „Rumunija bez nasilja“, u kontekstu velikog broja slučajeva nasilja uopšte, a posebno nasilja u porodici. Inicijativu su podržale sve parlamentarne grupe. Komisiju čini 25 predstavnika svih stranaka zastupljenih u zakonodavnoj vlasti. Tokom jedne godine, sa mogućnošću produženja, članovi komisije će analizirati postojeće zakonodavstvo, davati mišljenja o predlozima zakona koji su u proceduri ili predlagati unapređenja postojećih zakona, uključujući i uvođenje strožih kazni. Predstavnici javnih vlasti, pravosuđa, akademske zajednice, nevladinih i međunarodnih organizacija akreditovanih sa iskustvom u sprečavanju i borbi protiv nasilja u porodici, kao i žrtve nasilja u porodici, biće pozvani da iznesu svoje mišljenje o ovoj temi. Ali, prepustimo da o tome više kaže inicijatorka projekta, poslanica PSD-a Silvija Mihalčei, i objasni čime će se komisija baviti:

„Ova specijalna komisija biće laboratorija putem koje će Parlament analizirati i unapređivati postojeće zakonodavstvo, sarađivati sa nevladinim organizacijama, državnim institucijama, stručnjacima i donositi dobre evropske prakse na javnu raspravu. Biće predložena konkretna rešenja za zaštitu žrtava. Ovde će se raspravljati i o zakonu o kriminalizaciji femicida, što je izuzetno važan korak za prepoznavanje i sankcionisanje ovog teškog oblika nasilja.“


Hitnost osnivanja ove komisije – izjavila je poslanica Alina Gorgiu, koja će je predvoditi – potvrđuje preko 70 hiljada prijavljenih slučajeva nasilja u prvih osam meseci ove godine, preko 30 slučajeva femicida od početka 2025. godine i povećanje od preko 110% u nepoštovanju zaštitnih naloga u poslednje četiri godine. Prema podacima Evrostata više od 25% žena u Rumuniji, što je više nego dvostruko od proseka Evropske unije koji iznosi skoro 11%, bilo je izloženo fizičkom nasilju od strane partnera, a skoro 49% rumunskih žena koje su imale partnera doživele su bar jednom u životu neki oblik nasilja – verbalnog, psihološkog, fizičkog, seksualnog, ekonomskog, socijalnog, duhovnog ili sajber nasilje. Alina Gorgiu:

„Od danas, uveravam vas da više nećemo skrivati nasilje pod tepihom, da će Parlament, preko ove komisije, biti glas žrtava, biće glas civilnog društva, žena i dece zlostavljanih od strane porodice, partnera, supružnika, voljenih, ljudi do kojih im je najviše stalo.“

Borbi protiv porodičnog nasilja i podršci žrtvama posvećen je i karavan „Rumunija bez nasilja“, čiji je prvi događaj okupio, 11. septembra u Snagovu, nadomak Bukurešta, političare, predstavnike civilnog društva i žrtve. Tom prilikom, zamenik premijera i ministar unutrašnjih poslova, Katalin Predoju, izjavio je da borba za iskorenjivanje porodičnog nasilja mora biti nacionalni prioritet, ukazujući na nekoliko pravaca delovanja u kojima su preduzete akcije kako bi se policajci pripremili za takve slučajeve. Međutim, Katalin Predoju je takođe naglasio :

„Ne verujem da je tehničko pitanje najvažnije. To je posao institucija, Parlamenta, vlada i tako dalje. Mislim da ono što mi ovde, zajedno – kao ljudi koji su zainteresovani za ovaj fenomen, za ovu društvenu ranu, ranu na duši nacije odnosno nasilje nad majkama, ženama, decom, starijima – jeste da ostanemo ujedinjeni, da nastavimo dijalog i saradnju između državnih institucija i privatnog sektora, nevladinih organizacija, influensera, psihologa, stručnjaka, majki i supruga, devojaka i žena…. I što više muškaraca koji će ovu temu pokretati na strukturisan i istrajan način, i da udružimo sve resurse koje imamo, svako tamo gde se nalazi, svesni da je ovo nacionalni problem. I da sebi postavimo cilj za koji ne verujem da je nedostižan – da iskorenimo ovaj problem makar u godinama koje dolaze.”

Karavan „Rumunija bez nasilja“ obići će  sve okruge u zemlji, kao i Bukurešt, jer porodično nasilje nije samo porodično pitanje, već i pitanje javne bezbednosti i poštovanja ljudskog dostojanstva, stoga problem države, koja mora da obezbedi zaštitu žrtava u skladu sa stvarnim evropskim standardima. Formiranje specijalne parlamentarne komisije „Rumunija bez nasilja” predstavlja zajedničku obavezu da zemlja mora postati bezbednije mesto za žene, decu i porodice – naglasila je poslanica Socijaldemokratske partije, Silvija Mihalčea.

Prema podacima Generalnog inspektorata rumunske policije, broj krivičnih dela registrovanih u oblasti porodičnog nasilja na nacionalnom nivou smanjen je za 19% u prvih sedam meseci 2025. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine. „Nanošenje telesnih povreda ili druge vrste nasilja” ostaje krivično delo sa najvećim udelom, čineći više od četvrtine ukupnog broja slučajeva. Međutim, iako je u padu, broj slučajeva porodičnog nasilja koji se tretiraju kao krivična dela i dalje ostaje visok. Tome se pridružuje i veliki broj incidenata koji nisu zakonski kvalifikovani kao krivična dela – poput gurkanja, vređanja, verbalnog nasilja…
Sve to pokazuje da Rumuniju još uvek čeka ozbiljan i dugotrajan rad na ovom polju.

Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Foto: Lyubomyr Reverchuk / unsplash.com
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Muncitori străini (foto Guilherme Cunha – Unsplash)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Foto: Simon Moog / unsplash.x„x„„com
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)
Društvo Cреда, 25 фебруар 2026

Smanjene starosne granice za krivičnu odgovornost u Rumuniji (25.02.2026)

Smanjenje starosne granice krivične odgovornosti u Rumunija ponovo je u središtu javne rasprave nakon niza tragičnih događaja u kojima su...

Smanjene starosne granice za krivičnu odgovornost u Rumuniji (25.02.2026)
Društvo Cреда, 18 фебруар 2026

Portret aktivista u Rumuniji (18.02.2026)

Svaki put kada razgovarate sa Alinom Dumitriu, njen um je zaokupljen nečim. Od nasilja nad životinjama i seksualnog nasilja, preko proširenja...

Portret aktivista u Rumuniji (18.02.2026)
Društvo Cреда, 11 фебруар 2026

Rumuni sve više koriste veštačku inteligenciju (11.02.2026)

Zatražili smo od Veštačke inteligencije (IA) da nam opiše kako funkcioniše! I evo rezimea njenog odgovora:koristeći složene matematičke i...

Rumuni sve više koriste veštačku inteligenciju (11.02.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company