Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)

Tinejdžer koji je vozio električni trotinet nedavno je preminuo u Rumuniji, nakon što je izgubio ravnotežu i pao na kolovoz.

Foto: Josh Withers / unsplash.com
Foto: Josh Withers / unsplash.com

и , 01.10.2025, 10:00

Tinejdžer koji je vozio električni trotinet nedavno je preminuo u Rumuniji, nakon što je izgubio ravnotežu i pao na kolovoz. Vozač električnog trotineta oborio je trogodisnje dete koje je bilo sa roditeljima u parku. Mladić koji je izazvao nesreću nastavio je da vozi kao da se ništa nije dogodilo. Još jedno dvanaestogodišnje dete je palo sa mosta na svom električnom trotinetu, a jedan muškarac je nakon pada s električnog trotineta, upao u komu jer nije nosio kacigu. Na pešačkom prelazu, jedna žena je izgubila život nakon što ju je udario električni trotinet, osoba koja je upravljala trotinetom prošla je na crveno svetlo.

Trotineti, posebno oni električni, omogućavaju jeftino, brzo i lako kretanje, zbog čega je njihov broj poslednjih godina značajno porastao u Rumuniji. Međutim, proporcionalno s tim, prema podacima policije, naglo je porastao i broj nesreća s trotinetima — u prvih sedam meseci 2025. godine, zabeleženo je preko 1.500 nesreća, u poređenju sa nešto više od 1.300 tokom cele prethodne godine. U 80% slučajeva, krivci su bili vozači trotineta — bilo da su sami doživeli nesreću, bilo da su povredili druge.
Tokom 2024. godine, u nesrećama s trotinetima poginulo je 9 osoba, dok je u prvih sedam meseci 2025. godine preminulo 7 lica. Sto se tice povreda,je prošle godine povredu je zadobilo, 1.353 osobe, a ove godine samo do kraja jula, 1.618.lica.
Ove brojke postaju još alarmantnije kada se uporede sa situacijom s početka 2020. godine, kada je predložen zakon kojim je minimalno regulisan saobraćaj električnih trotineta u Rumuniji. Naime, između 2016. i 2019. godine, dakle u periodu od tri godine, u Rumuniji je zabeleženo 192 saobraćajne nesreće sa učešćem električnih trotineta, jedno lice je stradala, 37 teško i 156 lakše povređeno.
Koji su uzroci tolikog broja nesreća u kojima su uključeni vozači trotineta? Predsednik Udruženja žrtava saobraćajnih nesreća Katalin Kodesku, ukratko objašnjava:

„Problem je nedostatak zaštitne opreme. Problem je povezan sa nepoštovanjem saobraćajnih pravila,  jer uglanom koriste kolovoz gde im odgovara, što je veoma ozbiljno, trotineti su veoma, veoma mobilni, korište se i u pešačkim zonama i na kolovozu pa dolaze u sukob i sa pešacima i sa vozilima. Stoga je rizik visok i za pešake i za saobracajne nezgode.“

Vozač relija, trenutno stručnjak za defanzivnu vožnju, Titi Aur smatra da u Rumuniji ne postoji bezbednost na putevima. Električni trotinet – kaže on – zajedno sa mobilnim telefonom, dva izvanredna tehnička dostignuća, samo povećavaju broj uzroka nesreća sa smrtnim ishodom i teškim povredama: mobilni telefon zbog ometanja pažnje učesnika u saobraćaju, a električni trotinet zbog nedostatka jasnih pravila. Po mišljenju predsednika Udruženja žrtava saobraćajnih nesreća, Katalina Kodeskua, postoje dve glavne ranjivosti vezane za trotinete i vozače trotineta:

,,S jedne strane, činjenica da niko ne zahteva od njih da imaju bar kurs o saobraćajnim propisima. Mnogi od njih nemaju vozačku dozvolu ili su čak maloletni, dakle to su osobe između 14 i 18 godina koje ne poznaju saobraćajne propise ili punoletne osobe koje nemaju vozačku dozvolu. I onda, uzalud pokušavamo da ispravimo, da poboljšamo zakonski okvir za ovu kategoriju učesnika u saobraćaju, ako ne poznaju zakonske propise. Lica koja koriste ova drumska vozila treba da imaju osnovna znanja o saobraćajnim propisima! A drugo veoma važno pitanje je polisa osiguranja, barem jedna za građansku odgovornost koja bi zaštitila one koji mogu biti povređena u nezgodama. Idealno bi bilo da postoji kombinacija osiguranja – osiguranje od nezgode za njih, za njihove sopstvene povrede i drugo građanska odgovornost prema trećim licima.’’
Prema važećem zakonodavstvu u Rumuniji, električnim trotinetima mogu upravljati osobe sa minimalnom starošću od 14 godina. U uzrastu od 14 do 16 godina, korisnici su obavezni da nose zaštitnu kacigu. Nakon 16 godina, kaciga se samo preporučuje. Takođe, zabranjen je prevoz putnika – električni trotinet je namenjena samo za jednu osobu. Trotineti smeju da se voze isključivo po biciklističkim stazama, a ako one ne postoje, po desnoj strani kolovoza, ali samo ako maksimalna brzina trotinete ne prelazi 25 km/h. Istovremeno, vožnja trotoarom je zabranjena, osim ako ne postoji posebno uređena traka.
Koliko se ova pravila zapravo poštuju? Premalo!

Mnogi voze električne trotinet bez kacige ili druge vrste zaštite. Iako bi trebalo da voze maksimalnom brzinom od 25 km/h, u stvarnosti idu znatno brže.  Naglo menjaju pravac kretanja, bez prethodnog ozbiljnog obaziranja, ili se kreću haotično — ne samo po kolovozu, već i po trotoaru .Gradonačelnik Buzaua, Konstantin Toma, govori o merama koje su  preduzete u njegovom gradu kako bi se smanjio broj nesreća izazvanih električnim trotinetima:

„Doneli smo odluku nakon nekoliko nesreća – pre oko dve godine, čak smo imali i smrtonosnu nesreću u jednom od parkova u Buzauu – da za sada zabranimo vožnju ovih trotineta u parkovima subotom i nedeljom. Sada radimo na nacrtu Odluke lokalnog veća koja će ući u javnu raspravu i koju ćemo u oktobru usvojiti, a kojom ćemo zabraniti pristup trotinetima svim danima, u svim parkovima i u centralnoj i pešačkoj zoni. Dobro je da ljudi idu na posao trotinetom i imamo mnogo ljudi iz Buzaua koji to rade, ali ne smemo da dođemo do ove situacije, da svi klinci, ppa čak i oni mlađi od 14 godina, moraju da imaju trotinet, a oni od 18 godina da obavezno idu u školu ličnim kolima ili kolima roditeljima. Danas ako si dete bez trotineta ili imaš 18 godina a nemaš auto – nisi elita! Ne govorim o ovim G3, G4 strotinetima.. Ne poznajem ih… koji mogu da dostignu 80 km/h. Oni su prava javna opasnost!’’

Ne postoji jasna statistika o broju električnih trotineta u privatnom vlasništvu koji izazivaju nesreće, i onih kojih se iznajmljeni. Ali, zbog opasnosti koju mogu predstavljati, neki veliki gradovi – Brašov, Temišvar, Konstanca ili, nedavno, Pjatra Njamc – odlučili su da zabrane iznamljivanje trotineta. To je jedina mera koja je za sada preduzeta!

Sursa foto: Annie Spratt / unsplash.com
Društvo Cреда, 24 септембар 2025

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)

Nedavno je Parlament u Bukureštu prvi put oformio specijalnu komisiju pod nazivom „Rumunija bez nasilja“, u kontekstu velikog broja slučajeva...

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)
Sursa foto: unplash.com
Društvo Cреда, 17 септембар 2025

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 


Prisustvo azijskih radnika je poslednjih dana bila tema debate u medijima i podelilo je javno mnjenje u Rumuniji. Ksenofobični napad na ulici,...

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 

foto: Camera Deputaţilor (Silviu Vexler)
Društvo Cреда, 10 септембар 2025

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)

U Rumuniji 1930 godine živelo je više od 750.000 Jevreja. Danas, gotovo sto godina kasnije, njihova zajednica broji manje od 2.500 članova. Drugim...

Antisemitizam – strože kažnjavan (10.09.2025)
foto: facebook.com/crucearosieromana
Društvo Cреда, 25 јун 2025

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)

Psihološka prva pomoć je blagovremena intervencija, skup jednostavnih, ali ključnih radnji koje se pružaju osobama u emocionalnoj krizi. Cilj joj...

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)
Društvo Cреда, 18 јун 2025

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)

U Rumuniji, poverenje u štampu kontinuirano opada. Izveštaj koji je prošle godine objavio Rojters, a koji se smatra najnovijom i najopsežnijom...

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)
Društvo Cреда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Društvo Cреда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)
Društvo Cреда, 14 мај 2025

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)

Nedavne studije pokazuju da su fosilna goriva odgovorna za 90% emisija ugljen-dioksida koju proizvodi čovek, povećavaju godišnje temperature,...

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company