Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rumuni u hronici Đorđa Brankovića

Među izvorima koji se odnose na srednjovekovni rumunski prostor nalaze se i spisi srpskog hroničara i diplomate Đorđa Brankovića.

Stranice istorije
Stranice istorije

и , 03.11.2025, 11:59

Među izvorima koji se odnose na srednjovekovni rumunski prostor nalaze se i spisi srpskog hroničara i diplomate Đorđa Brankovića. Rođen je sredinom 17. veka, 1645. godine, a umro je 1711. godine. Kao poliglota, Đorđe Branković se uključivao u političke krugove tog vremena i smišljao državne projekte. Svoju diplomatsku karijeru i karijeru pisca započeo je 1663. godine kao prevodilac osmanskog turskog jezika u kancelariji kneza Transilvanije, Mihaila Apafija.

Rumunski period njegovog života, koji svaki čitalac može pronaći u njegovim delima, počinje 1680. godine. Istoričarka Teodora Popović jedna je od onih koji su čitali Brankovićevu biografiju i beleške o Rumunima.

„Branković je izgubio kneževu naklonost 1680. godine nakon otkrića njegovih tajnih veza sa Habzburzima i sklonio se u Vlašku. Tamo je proveo nekoliko godina u službi Šerbana Kantakuzina, za koga je napisao prvu od svojih hronika, Rumunsku hroniku. U kontekstu Rusko-austro-otomanskog rata, Branković je takođe kristalizovao politički projekat, koji je uputio Bečkom dvoru, da oslobodi Srbe od osmanske vlasti i stvori srpsku državu u okviru Habzburške monarhije. Projekat se ogleda i u njegovom istorijskom delu. Nakon smrti Šerbana Kantakuzina, njegovi odnosi sa Habzburzima su se pogoršali zbog paralelnih veza sa Rusijom. To je bio razlog zašto je uhapšen i držan pod nadzorom do kraja života, u Beču i Hebu. Tokom ovog perioda sastavio je Srpsku hroniku, svoju drugu hroniku.“

Brankovići pišu Univerzalnu hroniku, u srpskoj redakciji staroslovenskog jezika. Ona se bavi poreklom vladarske porodice u Vlaškoj, poreklom institucija, odnosima vladara sa drugim političkim akterima. Teodora Popović kaže da su Brankovićevi spisi imali i političku komponentu.

„Rumunska hronika, koja je napisana na dvoru Stefana Kantakuzina, je kraća, oko 40 stranica. Ona odražava Brankovićevu ranu fazu istorijske dokumentacije, koju je potom proširio u „Srpsku hroniku“. „Rumunska hronika“ je univerzalna istorija koja počinje starozavetnim periodom, ali se uglavnom fokusira na Srbiju, Ugarsku i srednjovekovnu Vlašku. Izbor epizoda je osmišljen da istakne zajedničku istoriju ovih naroda u vezi sa borbama protiv Osmanlija. Izbor je napravljen da bi se ubedila vlaška publika u neophodnost usvajanja antiosmanskog stava, u kontekstu rata koji je u to vreme bio u toku.“

Brankovićeva vizija ovog područja bila je vizija Centralnoevropskog, a Rumuni su takođe bili deo toga. Teodora Popović:

„Za Brankovića, istorija rumunske Vlaške bila je duboko povezana sa istorijom slovenskih naroda i, uglavnom, sa istorijom Srba. Posebno su ga zanimale one epizode ​​koje su osvetljavale istorijske odnose između Vlaške i Srba, ponekad pribegavajući preterivanju. Zato ga, na primer, najviše zanima Njagoje Basarab, jedan od vladara Vlaške kome posvećuje veoma velikodušan prostor u hronici. Zatim, Branković negativno vidi tendenciju ugarskih kraljeva da potčine Vlašku. Na primer, iako je pretežno koristio Antonija Bonfinija da opiše ove odnose, neke odlomke je tumačio u povoljnom ključu za vlašku stranu, ponekad predstavljajući postupke ugarskih kraljeva kao zloupotrebu. Konačno, Branković je istoriju Vlaške i Moldavije video kao isprepletene istorije. Na primer, smatrao je da su vladajuća porodica Moldavije, porodica Mušatin, i porodica Vlaške, Basarabešti, zapravo dve grane iste dinastije. Nakon istorijske zabune, došao je i do zaključka da su dve zemlje, jedno vreme, čak bile pod vladavinom istog vladara u drugoj polovini 14. veka. To je bio vladar koga je nazvao Aleksandar. Pod ovom figurom je, zapravo, objedinio dve istorijske ličnosti: Nikolaja Aleksandra i Aleksandra Dobrog.“

Etnička imena za označavanje kulturnih prostora uvek se pojavljuju u spisima istoričara, a u Brankovićevo vreme to nisu bila imena jedne etničke grupe. Teodora Popović:

„Branković koristi nekoliko termina da imenuju Vlašku. Najčešći su <Ungrovlahiiska Zemlia> i <Vlahozaplaninska Zemlia>. Prva varijanta je uobičajeno slovensko ime Vlaške, koje se pojavljuje i u dokumentima unutrašnje Vlaške. Drugi naziv je prevod na staroslovenski imena Terra Transalpina, koja se javlja i u srpskim  rodoslovima, ali kojoj je Brankovićina početku dodao <Vlaho> radi veće jasnoće, ređe se pojavljuju <Vlahiiska Zemlia> i <Država Basarabjaska> <Zemlja Sloveno-Valaha> ili <Slovenovlahiiska Zemlia> i <Zemlja Sloveno-Basarabjaska> ili <Slovenobasarabskaja Zemlia>. U grubom prevodu, naziv <Slovenovlahska zemlja> bi se mogao shvatiti kao <Zemlja Vlaha koji žive među Slovenima>, izgrađena po modelu <Ungrovlahske zemlje>. <Slovenovlahska zemlja> je termin koji se koristi ne samo za Vlašku, već ponekad i za naziv Moldavije ili za zajedničko naziv rumunskih zemalja.“

U 17. veku, hroničar Đorđe Branković opisao je rumunski svet svog vremena. Ali on je bio integrisan u širi, centralnoevropski geopolitički prostor.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 27 октобар 2025

Publikacije zabranjene u komunističkoj Rumuniji

Komunistički režim u Rumuniji je uspostavljen 6. marta 1945. godine uz podršku okupacionog Sovjetskog Saveza, a promene koje je počeo da sprovodi...

Publikacije zabranjene u komunističkoj Rumuniji
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 20 октобар 2025

Biblioteka Akademije Rumunije između 1948. i 1989.

Sa preko 14 miliona dela, Biblioteka Rumunske akademije čuva najvredniju kolekciju dokumenata u Rumuniji. Osnovana je 1867. godine, godinu dana...

Biblioteka Akademije Rumunije između 1948. i 1989.
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 13 октобар 2025

Rumuni sa Istarskog poluostrva

Ne žive svi Rumuni u Rumuniji, kao što ni drugi narodi ne žive u potpunosti u svojim zemljama. Danas, van granica Rumunije, Rumuni žive u...

Rumuni sa Istarskog poluostrva
Stranice istorije
Stranice istorije Недеља, 05 октобар 2025

Iz istorije rumunske žandarmerije

Rumunska država je počela da stvara svoje snage od sredine 19. veka. Jedna od njih bila je Žandarmerija, koja se pojavila u Kneževini Moldaviji...

Iz istorije rumunske žandarmerije
Stranice istorije Понедељак, 29 септембар 2025

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua

Dana 16. aprila 1954. godine, pravnik Lukreciju Petraškanu, istaknuti član Rumunske komunističke partije, pogubljen je streljanjem u zatvoru...

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua
Stranice istorije Понедељак, 22 септембар 2025

Komunistička partija Rumunije u ilegali

Rumunska komunistička partija je, od svog osnivanja, bila teroristička organizacija stavljena u službu Sovjetskog Saveza, terorističke države....

Komunistička partija Rumunije u ilegali
Stranice istorije Понедељак, 15 септембар 2025

Fabrika „23. Avgust“

Zakonom br. 119 od 11. juna 1948. godine, komunistička država je nacionalizovala industrijska, bankarska, osiguravajuća, rudarska i transportna...

Fabrika „23. Avgust“
Stranice istorije Понедељак, 08 септембар 2025

Rumunska tipografija za Levanta

Između 16. i 19. veka, rumunske kneževine bile su deo istočnog kulturnog sveta kojim je dominiralo Osmansko carstvo. Smeštene na periferiji...

Rumunska tipografija za Levanta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company