Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Svetlost u centru grada (07.11.2025)

Katedrala Svetog Petra i Pavla u Sant Petersburgu, ktitorstvo Petra Velikog, bila je skoro tri veka najvea hrišćanska katedrala na svetu,sve do 26. novembra 2025. godine kada je posle 15 godina radova, Nacionalona katedrala u Bukureštu širom otvorila vrata posle nešto više od jednog veka od kada je potekla prva inicijativa o izgradnji.

, 07.11.2025, 00:00

Katedrala Svetog Petra i Pavla u Sant Petersburgu, ktitorstvo Petra Velikog, bila je skoro tri veka najveća hrišćanska katedrala na svetu, sve do 26. novembra 2025. godine, kada je posle 15 godina radova, Nacionalna katedrala u Bukureštu širom otvorila vrata posle nešto više od jednog veka od prva inicijativa o izgradnji. Hiljade hodočasnika, sveštenika i političara učestvovalo je u Bukureštu na ceremoniji zvaničnog otvaranja Katedrale uz prisustvo vaseljenskog poglavara pravoslavne Crkve Ekumenskog patrijatrha Vartolomeja I i Patrijarha Rumunije Danijela. Ideja o izgradnji Nacionalne katedrale nastala je nakon sticanja državne nezavisnosti Rumunije 1877-1888. godine. Kralj Karol I  je potpisao prvi zakon o izgradnji katedrale. Plan je medjutim u više navrata odložen zbog svetskih ratova, višedecenijske komunističke vladavine i tranzicije pre pristupanja Rumunije Evropskoj uniji. Nakon 2007. godine, projekat je potvrdjen zajedničkim zakonom države i Patrijaršije Rumunije, tako da je Nacionalna katedrala postala realnost. Podignuta u političkom centru rumunske prestonice, pored Palate Parlamenta, Katedrala predstavlja pored spomenika od kamena i mramora, kontinuitet jednog naroda, mesto nade i sećanja. Nacionalna katedrala je istovremeno i izazov kako ovaj simbol vaspitnim, kulturnim i društvenim projektima može pomoći ljudima u nevolji. Arhitektura Katedrale je kombinacija rumunskih tradicionalnih elemenata sa vizantijskim i zapadnjačkim uticajima, a najveća od pozlaćenih kupola ima 127 metara. Komplikovani mozaici, realizovani kamenčićima u 2500 boja, pokrivaju 25 000 kvadratnih metara. Korišćeni su materijali iz Venecije i Karare. Ekumenski patrijarh Vartolomej I u svom obraćanju stavio je naglasak na duhovnu i umetničku vrednost ikonografije mozaika: ,,Na poseban način slike od Pantokratora i kupole pa do Bozije majke Platitere, iz apside Svetog Oltara zajedno sa svim svecima na zidovima i svodovima spuštaju tajno i istinito nebo na zemlji. Vizantijska umetnost ikona i mozaika dala je jedinstvena i neizbrisiva remek dela sačuvana u Carigradu, glavnom centru.’’

U glavnoj kupoli Pantokrator nalazi se impozantna 12. metarska ikona Isusa Hrisa, a samo lik Hrista ima 4,5 metara. Istovremeno, ikona Bogorodice Platitera je najveće predstavljanje Bogorodice u mozaiku i jedna od najvećih u parvoslavnom svetu. Mozaik sa dinamičnim karakterom menja senzorijalnu percepciju posmatrača u zavisnosti od doba dana ili svetla i privlači pogled sa jednog na drugog sveca. Više od 200 stručnjaka za vizantijski mozaik radilo je sedam godina na realizaciji mozaika i svaki mozaik ima oko 10 000 kamenčića na svaki kvadratni metar. Slikar Danijel Kodresku, koordinator tima, o koloristici na zidovima ove impersivne zgrade kaže: ,,Svetlo se može prikazati na mnoge načine. I ova kombinacija bele boje sa zlatnom i ova igra svetla imaju teološki naboj i značaj. To što smo stavili zlato samo u klučnim zonama na ikonografskom planu-kao što je Bogorodica Platitera, Pantokrator, Bogorodica Oranta, svodovi apsida, obogačje i druge zone’’.

Pet hiljada osoba može da primi Katedrala, u kojioj se nalazi najveći ikonostas na svetu sa 45 ikona. Ovde imamo i najveće crkveno zvono, a ispod isplanade je ,,Pećina Sv. Andreja- podzemni prostor kapaciteta 6900 osoba, namanjen kulturnim, muzičkim i religioznim aktivnostima. Za mnoge Rumune Nacionalna katedrala je simbol identiteta, kontinuiteta i vere, dok se  drugi pitaju da li je Katedrala bila prioritet zemlje koja se suočava sa hitnim potrebama vaspitanja, zdravstva ili infrastrukture. U Katedralu je do sada uloženo oko 270 miliona evra iz donacija, javnih fondova i od Patrijaršije. Patrijarh je zahvalio svim donatorima i zvaničnicima koji su doprineli izgradnji katedrale: ,,Želim da se zahvalim na pruženoj pomoći i ispunjenju ovog ideala u godini obeležavanja stogodišnjice Rumunske patrijaršije svim spozorima, anonimnim donatorima i ljudima koji su želeli da im se ime spomene u Svetom Oltaru.

Pravoslavna crkva je želela da osvešta ikone Nacionalne katedrale kada se obeležava 100 godina od proglašena Crkve Patrijaršijom. Ove godine navršava i 140 godina od kada je Rumunska pravoslavna crkva stekla autokefalnost.

Budućnost počinje danas Петак, 24 октобар 2025

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)

Dostizanje klimatske neutralnosti na horizontu 2050. godine je ambiciozan cilj Evrokske unije, koji predpostavlja promene u industriji, energetici,...

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)
Sursa foto: Ed Hardie / unsplash.com
Budućnost počinje danas Петак, 17 октобар 2025

Sajber napadi (17.10.2025)

Svakog dana u svetu broj sajber napada prelazi nekoliko miliona. Mete su velike kompanije, ali i obični ljudi, tako da, ako su ranije ovi napadi...

Sajber napadi (17.10.2025)
UE-R.Moldova (sursă foto: ©European Union, 2022 / Photographer: Lukasz Kobus)
Budućnost počinje danas Петак, 10 октобар 2025

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)

U septembru Republika Moldavija našla se pred veoma važnim izbornim ispitom o nastavljanju evropskog puta ili naprotiv o odlaganju evropske...

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)
Foto: Mediamodifier / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 03 октобар 2025

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)

Bezbednost je sve češća tema svakodnevnog života i ne samo u vojnom smislu već i šire, jer realnost poslednjih godina dokazuje da se moderni...

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 19 септембар 2025

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)

Starenje, prirodni i neizbežni proces kod svih živih bića, dolazi sa progresivnim smanjenjem fizioloških funkcija i rastućom vulnerabilnošću...

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 12 септембар 2025

Evropa-kontinent koji se najbrže zagreva (11.09.2025)

Više od milion hektara rastinja izgorelo je u Evropskoj uniji u požarima, što predstavlja najveću površinu od 2006. godine od kada se vode...

Evropa-kontinent koji se najbrže zagreva (11.09.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 20 јун 2025

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)

Budžeti za odbranu, rat u Ukrajini i uticaj posledica ratna na prilagodjavanje Severnoatlanske alijanse biće glavne teme junskog samita NATO-a u...

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 13 јун 2025

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

Informisanje i poznavanje opasnosti predstavljaju najverovatnije najefikasniju odbrambenu strategiju pred opasnostima koje vrebaju na onlajn...

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company