Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

EKST. AUTO. NOĆ, novi film Andreja Kreculeskua

EKST. AUTO. NOĆ kombinuje više žanrova i stilova, gradeći priču o tome kako se (NE) pravi film – „Ovo je making-of koji pretenduje da bude apsurdna/postmoderna hronika, onako kako beleži sam reditelj.

Foto: Adi Mărineci
Foto: Adi Mărineci

и , 26.10.2024, 12:44

EKST. AUTO. NOĆ kombinuje više žanrova i stilova, gradeći priču o tome kako se (NE) pravi film – „Ovo je making-of koji pretenduje da bude apsurdna/postmoderna hronika, onako kako beleži sam reditelj.

 

U drugom dugometražnom filmu reditelja i scenariste Andreja Kreculeskua, EKST. АUTO, NOĆ, glume četiri amblematična glumca novog talasa koji igraju više uloga: Rodika Lazar, Šerban Pavlu, Andi Vaslujanu i Dorian Boguta. Film čine tri dela, snimljena u sekvenci, EKST. AUTO. NOĆ i kombinuju se nekoliko žanrova i stilova, gradeći priču o tome kako (NE) snimiti film – „Ovo je making-of koji pretenduje da bude apsurdna/postmoderna hronika, onako kako beleži sam reditelj. Po mišljenju glumca Šerbana Pavlua, film je „jedinstven u svim aspektima: po načinu na koji je napisan, montiran, po glumačkoj ekipi koja radi po nekoliko stvari, uključujući tu i moj lik“.

Andrej Kreculesku:

„Ovo je veoma rumunski film. Naravno, može se reći, ali svi rumunski filmovi se mogu smatrati veoma rumunskim. Tačno je, ali ovaj film, iako može izgledati težak ili buntovan, takođe je veoma retro film, ​​takođe se u njemu veoma govori, i zato se odnosim na ovo „veoma rumunsko“. To je film o kojem se puno priča, štaviše, imam osećaj – što je već potvrđeno reakcijom publike, kako na TIFF-u, tako i na premijernim projekcijama – da je to film sa kojim publika koja govori rumunski može malo više da rezonuje od ostalih. Ali očigledno, kada sam rekao da je rumunski, nisam mislio da je to film namenjen samo ovdašnjoj publici. Rekao sam da je to veoma rumunski film, jer, kao što je već poznato, to je veoma, veoma govorljiv film. Zato smatram da je domaća rumunska publika u ogromnoj prednosti u odnosu na gledaoce koji su prinuđeni da čitaju titlove, gde se očigledno gubi skoro polovina smisla dijaloga.

Takođe je teško i nemoguće prodati ovaj film, jer bez obzira na to koliko vi želite da uperite prstom i kažete da se film uklapa u ovaj žanr, svaka moguća klasifikacija će biti pogrešna od samog početka, jer ne postoji način da se obuhvate praktično svi koraci kojima ovaj film hoda, on je kao lopta u igri, ako hoćete. Zato će biti gledalaca koji će u njemu videti triler, drugi će ga videti kao komediju ili satiru, treći će detektovati meta-kinematografski diskurs. Sve ove definicije i okviri su tačni. U stvari, ne postoji savršena definicija, ali ne postoji, da tako kažem, ni pogrešna. To je nekoliko filmova u jednom. To je mnogo filmova u jednom.“

 

EKST. AUTO. NOĆ je krvavi triler koji se pretvara u sopstveni „making of”, ali i u razgovor o samom filmu, o strahu, o fikciji. Premijeru je film doživeo u okviru Dana rumunskog filma na TIFF-u (na Međunarodnom filmskom festivalu Transilvanija) i od nedavno je u bioskopima širom Rumunije.

Andrej Kreculesku:

„Zapravo, prvobitno sam planirao pravi triler, klasični triler, da tako kažem, triler sa 10 likova koje je oluja zaglavila u brdskoj kolibi i koji na kraju, iz raznih razloga, ubijaju jedni druge. Bila je to veoma krvava priča i zvučala je veoma dobro na papiru kao scenario. Ali onda je došla pandemija i morali smo da ponovo razmislimo o celom poduhvatu. I mimo toga, postao sam otac i tada sam mislio da me film u kojem se ljudi ubijaju možda neće predstavljati u tom trenutku. Zato sam smatrao da bi bilo izazovnije snimiti film o tome kako se pravi triler, snimiti film o nekim ljudima koji žele da snime krvavi triler. Dakle, originalni triler nekako postoji u ovom filmu, samo što ima drugačiju perspektivu.

 

S druge strane, mislio sam da bi bilo jednostavnije da umesto filma sa deset glumaca imamo film sa samo četiri glumca. Ali ova četiri glumca igraju ukupno oko 12 likova. Tako da sam ustvari pobedio i nisam pobedio. A bilo je mnogo teže, jer smo nekako od početka sebi nametnuli ovu strukturu komponovanja filma od tri velika kadra, da se sve snima u kadrovskom nizu, odnosno bez rezanja. I to je bilo teško svima u timu, osim meni, recimo. Apsolutno svima je bilo teško, ali je u isto vreme sve bilo još uzbudljivije, jer je tako iskrenije. Bez rezova, sve što se dešava dešava se pred vama. Nemate detalje, nemate krupne planove. Ja, kao autor filma, ne uslovljavam vašu perspektivu, ne sputavam vas – kroz montažu – ne kažem nikome šta da gleda. Vi, kao gledalac, imate sliku i birate da pogledate ono što mislite da vas fascinira ili intrigira. Zato mi se plan-sekvenca čini nešto iskrenijim predlogom u našem sasvim posebnom odnosu reditelj – gledalac“.

 

Kodruca Kreculesku, Vlad Radulesku i Klaudiju Miku jesu producenti filma, u ime Kinosseur, Avanpost Media și Wearebasca. Sliku filma potpisuju Katalin Kristuciju, kostime i dekor Malina Jonesku. Inženjer zvuka je Aleksandru Dragomir, a Marius Leftarake potpisuje sound dizajn. Andreja Kreculeskua je kritika zapazila još 2015, kada se pojavio sa kratkometražnim filmom RAMONA, nagrađenim u Kanu, u okviru segmenta Semaine de la Critique. Njegov dugometražni film CHARLESTON (2017), imao je premijeru na Takmičenju u Lokarnu, a predstavljen je na tridesetak međunarodnih festivala i bio je veliki uspeh velikih ekrana širom Rumunije.

Emilia Dobrin (Sursa foto: fb.com / Anul Nou care n-a fost)
Klub kulture Субота, 01 новембар 2025

Emilija Dobrin – nagrada za životno delo (01.10.1015)

Emilija Dobrin se prvi put pojavila na filmu još tokom studija, u filmovima Bolestne životinje (režija Nikolae Breban, 1970) i klasičnoj komediji...

Emilija Dobrin – nagrada za životno delo (01.10.1015)
Mihail Siskin (arhiva personală)
Klub kulture Субота, 25 октобар 2025

Ruski pisac Mihail Šiškin, u Rumuni (25.10.2025)

Između 25. i 28. septembra, Brašov je bio domaćin prvog izdanja novog i ambicioznog književnog festivala, sugestivno nazvanog NOD. Proglašen...

Ruski pisac Mihail Šiškin, u Rumuni (25.10.2025)
Sorella di Clausura (Photo Festivalul de film și cultură balcanică TAIFAS)
Klub kulture Уторак, 21 октобар 2025

Nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“ srpsko-rumunske rediteljke Ivane Mladenović u Temišvaru

Na Festivalu balkanskog  filma i kulture TAIFAS  u Temišvaru, održana je  nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“, najnovijeg...

Nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“ srpsko-rumunske rediteljke Ivane Mladenović u Temišvaru
Animest 20
Klub kulture Субота, 18 октобар 2025

Animesti 20 (18.10.2025)

Ljubitelji animacije bili su pozvani da, u okviru jubilarnog izdanja Međunarodnog filmskog festivala Animest, zaronе u mračnu i hipnotičku...

Animesti 20 (18.10.2025)
Klub kulture Субота, 11 октобар 2025

Međunarodni filmski festival u Bukureštu (11.10.2025)

Velika nagrada BIFF-a 2025. – Međunarodnog filmskog festivala u Bukureštu dodeljena je filmu „The President’c cake“, u režiji Hasana...

Međunarodni filmski festival u Bukureštu (11.10.2025)
Klub kulture Субота, 04 октобар 2025

Pozorišni festival UNDERCLOUD, 18. izdanje (04.10.2025)

„UNDERCLOUD“, prvi festival nezavisnog pozorišta u Rumuniji, vraća se između 18. septembra i 5. oktobra, sa jubilarnim izdanjem – stigao je...

Pozorišni festival UNDERCLOUD, 18. izdanje (04.10.2025)
Klub kulture Субота, 27 септембар 2025

TATA, višestruko nagrađivani dokumentarni film (27.09.2025)

Lična priča koja je dirnula publiku na festivalima i nagrađena brojnim nagradama, „TATA“, dokumentarni film koji su napisali i režirali Lina...

TATA, višestruko nagrađivani dokumentarni film (27.09.2025)
Klub kulture Субота, 13 септембар 2025

RAD Art Fair – Sajam savremene umetnosti u Bukureštu 
(13.09.2025)

Krajem maja u Bukureštu otvoreno je treće izdanje RAD Art Fair-a, sajma savremene umetnosti. To je bila prilika da se savremeno umetničko...

RAD Art Fair – Sajam savremene umetnosti u Bukureštu 
(13.09.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company