Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

EKST. AUTO. NOĆ, novi film Andreja Kreculeskua

EKST. AUTO. NOĆ kombinuje više žanrova i stilova, gradeći priču o tome kako se (NE) pravi film – „Ovo je making-of koji pretenduje da bude apsurdna/postmoderna hronika, onako kako beleži sam reditelj.

Foto: Adi Mărineci
Foto: Adi Mărineci

и , 26.10.2024, 12:44

EKST. AUTO. NOĆ kombinuje više žanrova i stilova, gradeći priču o tome kako se (NE) pravi film – „Ovo je making-of koji pretenduje da bude apsurdna/postmoderna hronika, onako kako beleži sam reditelj.

 

U drugom dugometražnom filmu reditelja i scenariste Andreja Kreculeskua, EKST. АUTO, NOĆ, glume četiri amblematična glumca novog talasa koji igraju više uloga: Rodika Lazar, Šerban Pavlu, Andi Vaslujanu i Dorian Boguta. Film čine tri dela, snimljena u sekvenci, EKST. AUTO. NOĆ i kombinuju se nekoliko žanrova i stilova, gradeći priču o tome kako (NE) snimiti film – „Ovo je making-of koji pretenduje da bude apsurdna/postmoderna hronika, onako kako beleži sam reditelj. Po mišljenju glumca Šerbana Pavlua, film je „jedinstven u svim aspektima: po načinu na koji je napisan, montiran, po glumačkoj ekipi koja radi po nekoliko stvari, uključujući tu i moj lik“.

Andrej Kreculesku:

„Ovo je veoma rumunski film. Naravno, može se reći, ali svi rumunski filmovi se mogu smatrati veoma rumunskim. Tačno je, ali ovaj film, iako može izgledati težak ili buntovan, takođe je veoma retro film, ​​takođe se u njemu veoma govori, i zato se odnosim na ovo „veoma rumunsko“. To je film o kojem se puno priča, štaviše, imam osećaj – što je već potvrđeno reakcijom publike, kako na TIFF-u, tako i na premijernim projekcijama – da je to film sa kojim publika koja govori rumunski može malo više da rezonuje od ostalih. Ali očigledno, kada sam rekao da je rumunski, nisam mislio da je to film namenjen samo ovdašnjoj publici. Rekao sam da je to veoma rumunski film, jer, kao što je već poznato, to je veoma, veoma govorljiv film. Zato smatram da je domaća rumunska publika u ogromnoj prednosti u odnosu na gledaoce koji su prinuđeni da čitaju titlove, gde se očigledno gubi skoro polovina smisla dijaloga.

Takođe je teško i nemoguće prodati ovaj film, jer bez obzira na to koliko vi želite da uperite prstom i kažete da se film uklapa u ovaj žanr, svaka moguća klasifikacija će biti pogrešna od samog početka, jer ne postoji način da se obuhvate praktično svi koraci kojima ovaj film hoda, on je kao lopta u igri, ako hoćete. Zato će biti gledalaca koji će u njemu videti triler, drugi će ga videti kao komediju ili satiru, treći će detektovati meta-kinematografski diskurs. Sve ove definicije i okviri su tačni. U stvari, ne postoji savršena definicija, ali ne postoji, da tako kažem, ni pogrešna. To je nekoliko filmova u jednom. To je mnogo filmova u jednom.“

 

EKST. AUTO. NOĆ je krvavi triler koji se pretvara u sopstveni „making of”, ali i u razgovor o samom filmu, o strahu, o fikciji. Premijeru je film doživeo u okviru Dana rumunskog filma na TIFF-u (na Međunarodnom filmskom festivalu Transilvanija) i od nedavno je u bioskopima širom Rumunije.

Andrej Kreculesku:

„Zapravo, prvobitno sam planirao pravi triler, klasični triler, da tako kažem, triler sa 10 likova koje je oluja zaglavila u brdskoj kolibi i koji na kraju, iz raznih razloga, ubijaju jedni druge. Bila je to veoma krvava priča i zvučala je veoma dobro na papiru kao scenario. Ali onda je došla pandemija i morali smo da ponovo razmislimo o celom poduhvatu. I mimo toga, postao sam otac i tada sam mislio da me film u kojem se ljudi ubijaju možda neće predstavljati u tom trenutku. Zato sam smatrao da bi bilo izazovnije snimiti film o tome kako se pravi triler, snimiti film o nekim ljudima koji žele da snime krvavi triler. Dakle, originalni triler nekako postoji u ovom filmu, samo što ima drugačiju perspektivu.

 

S druge strane, mislio sam da bi bilo jednostavnije da umesto filma sa deset glumaca imamo film sa samo četiri glumca. Ali ova četiri glumca igraju ukupno oko 12 likova. Tako da sam ustvari pobedio i nisam pobedio. A bilo je mnogo teže, jer smo nekako od početka sebi nametnuli ovu strukturu komponovanja filma od tri velika kadra, da se sve snima u kadrovskom nizu, odnosno bez rezanja. I to je bilo teško svima u timu, osim meni, recimo. Apsolutno svima je bilo teško, ali je u isto vreme sve bilo još uzbudljivije, jer je tako iskrenije. Bez rezova, sve što se dešava dešava se pred vama. Nemate detalje, nemate krupne planove. Ja, kao autor filma, ne uslovljavam vašu perspektivu, ne sputavam vas – kroz montažu – ne kažem nikome šta da gleda. Vi, kao gledalac, imate sliku i birate da pogledate ono što mislite da vas fascinira ili intrigira. Zato mi se plan-sekvenca čini nešto iskrenijim predlogom u našem sasvim posebnom odnosu reditelj – gledalac“.

 

Kodruca Kreculesku, Vlad Radulesku i Klaudiju Miku jesu producenti filma, u ime Kinosseur, Avanpost Media și Wearebasca. Sliku filma potpisuju Katalin Kristuciju, kostime i dekor Malina Jonesku. Inženjer zvuka je Aleksandru Dragomir, a Marius Leftarake potpisuje sound dizajn. Andreja Kreculeskua je kritika zapazila još 2015, kada se pojavio sa kratkometražnim filmom RAMONA, nagrađenim u Kanu, u okviru segmenta Semaine de la Critique. Njegov dugometražni film CHARLESTON (2017), imao je premijeru na Takmičenju u Lokarnu, a predstavljen je na tridesetak međunarodnih festivala i bio je veliki uspeh velikih ekrana širom Rumunije.

Afiş
Klub kulture Субота, 04 април 2026

Svetla budućnost – arhiva jedne kolektivne istorije (04.04.2026)

Nakon svetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Amsterdamu (IDFA), dokumentarni film „Svetla budućnost“, u režiji Andre...

Svetla budućnost – arhiva jedne kolektivne istorije (04.04.2026)
Фільм Катане
Klub kulture Субота, 28 март 2026

KATANE, dugometražni debi Joane Miskije (28.03.2026)

Nakon uspešnog međunarodnog nastupa, sa svetskom premijerom na IFFI Goa / Međunarodnom filmskom festivalu u Indiji, sa holivudskom nominacijom za...

KATANE, dugometražni debi Joane Miskije (28.03.2026)
Eugenio Barba la Teatrul Grivița 53
Klub kulture Недеља, 22 март 2026

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)

Pozorište Grivica 53 je, od 7. i 22. marta 2026. godine, domaćin mikrosezone „Barba 90“, događaja posvećenog Eudjeniju Barbi, jednoj od...

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)
Expoziția „De la Ulița Filaret la Strada 11 Iunie” (sursă foto:
Klub kulture Недеља, 08 март 2026

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)

Krajem septembra 2025. godine otvorena je izložba „Od Ulice Filaret do Ulice 11. jun”. Izložba je postavljena u kući u kojoj se nalazi...

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)
Klub kulture Субота, 07 март 2026

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)

Muzej Grada Bukurešta (MMB) predstavlja privremenu izložbu „Putovanje u drugi svet. Drevni pogrebni rituali u regionu Varne“, izložbu koja se...

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)
Klub kulture Субота, 28 фебруар 2026

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)

Sa 89 godina, Marina Voika i dalje osvaja publiku i odiše mladalačkom energijom. „Noćni leptiri“(Fluturi de noapte), debitantski film Andreja...

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)
Klub kulture Субота, 21 фебруар 2026

Why We Should All Be Feminists (21.02.2026)

Nakon uspeha izložbe „Touch Nature” iz 2024. godine, kustosi Sabine Felner i Aleks Ion Radu okupljaju radove 45 umetnica i umetnika visokog...

Why We Should All Be Feminists (21.02.2026)
Klub kulture Субота, 14 фебруар 2026

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)

Počevši od februara ove godine, savremeni ples postaje mesto susreta umetnosti, obrazovanja i zdravlja. AREAL DANS predlaže široj publici i...

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company