Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Klub kultura. Godina Konstantina Brankušija (23.01.2016)

Godina 2016 je pod znakom čuvenog rumunskog skulptora Konstantina Brankušija. Povodom obeležavanja 140. godina od rođenja jednog od najznačajnijih rumunskih umetnika organizovaće se brojne kulturne manifestacije, konferencije, radionice, biće pokrenuti brojni projekti za vraćanje i promovisanje neosporive vrednosti dela Konstantina Brankušija. Rumunski kulturni institut u Bukureštu bio je domaćin pres konferencije kojom je otvoren niz manifestacija u godini koja je posvećena Konstantinu Brankušiju. Matej Starća – Kračun, istraživač u Institut za antropologiju ,,Francisc J. Rainer“ o povraćaju najznačajnijih Brankušijevih dela kaže: ,,Rad Brankušijevog istraživačkog centra u Trgu Žiu počinje u trenutku u kome se poznavanje Brankušijevih dela nalazi na drugoj orbiti. Godine 1995 održane su u Parizu i Filadelfiji, najznačajnije do tada izložbe, koje su naglasile stepen poznavanja Brankušijevih dela. U katalogu iz Pariza, Karen Wilkin, kurator izložbe, pisala je da su Brankušijeva dela i dalje nepristupačne za analizu egzegeta, da je bilo nemoguće odrediti izvore inspiracije, da je bilo nemoguće utvrditi izvore inspiracije, kako su radovi nastali, na kraju krajeva i umetnikovu viziju. To je praktično bila konstatacija neuspeha, nakon više decenija istraživanja. To nije uticalo na njegovo kotiranje – naprotiv konstatovan je nedostatak metoda uz čiju pomoć bi moglo da se prodire u imaginarnoj infrastrukturi dela“.

Klub kultura. Godina Konstantina Brankušija (23.01.2016)
Klub kultura. Godina Konstantina Brankušija (23.01.2016)

, 31.01.2016, 18:49

Godina 2016 je pod znakom čuvenog rumunskog skulptora Konstantina Brankušija. Povodom obeležavanja 140. godina od rođenja jednog od najznačajnijih rumunskih umetnika organizovaće se brojne kulturne manifestacije, konferencije, radionice, biće pokrenuti brojni projekti za vraćanje i promovisanje neosporive vrednosti dela Konstantina Brankušija. Rumunski kulturni institut u Bukureštu bio je domaćin pres konferencije kojom je otvoren niz manifestacija u godini koja je posvećena Konstantinu Brankušiju. Matej Starća – Kračun, istraživač u Institut za antropologiju ,,Francisc J. Rainer“ o povraćaju najznačajnijih Brankušijevih dela kaže: ,,Rad Brankušijevog istraživačkog centra u Trgu Žiu počinje u trenutku u kome se poznavanje Brankušijevih dela nalazi na drugoj orbiti. Godine 1995 održane su u Parizu i Filadelfiji, najznačajnije do tada izložbe, koje su naglasile stepen poznavanja Brankušijevih dela. U katalogu iz Pariza, Karen Wilkin, kurator izložbe, pisala je da su Brankušijeva dela i dalje nepristupačne za analizu egzegeta, da je bilo nemoguće odrediti izvore inspiracije, da je bilo nemoguće utvrditi izvore inspiracije, kako su radovi nastali, na kraju krajeva i umetnikovu viziju. To je praktično bila konstatacija neuspeha, nakon više decenija istraživanja. To nije uticalo na njegovo kotiranje – naprotiv konstatovan je nedostatak metoda uz čiju pomoć bi moglo da se prodire u imaginarnoj infrastrukturi dela“.


U Rumuniji, Institut za antropologiju ,,Fracisc J. Rainer“ iz Brankušijevog rodnog Trgu Žiua, pokrenuo je pre tri decenije studiju o jeziku Brankušijevih dela. Glavna odlika je bila ta da je skulptura bila oslobođena imitacije prirode, Brankuši se opredelio za figurativno predstavljanje prirode, za predstavljanje suštine stvari, za vitalnost i duhovnost formi. Matei Starća – Kračun: ,, Godine 2005. objavljena je Brankušijeva arhiva, što je omogučilo kritici da razjasni neke stvari, koja je koristila raznorazne Brankušijeve reči, fraze, impresije koje su preuzete od njegovih prijatelja i koje su uvek bile pod znakom pitanja, da li su upravo tako formulisane. Radi se o dokumentima koje prepišu umetnikove beleške iz ateljea koje donose značajne informacije o njemu. Hteo bih da skrenem pažnju da, tu spada i jedna inicijativa Instituta za antropologiju ,,Francisc J. Rainer“ koji je več tri decenije, pokrenuo projekat o istraživanju jezika njegovih dela. Predmeti su kontajneri kulturnih informacija, ako raspolažeš neophodnim instrumentima za identifikovanje i beleženje informacija iz predmeta. Možemo započeti tako nešto polazeći od umetničkog dela koje sadrži maksimalnu težinu kulturne informacije, znači šanse da se jedna metoda strukturiše su maksimizirane“.


Umetnik Mihaj Copesku je pokrenuo projekat za restauraciju Brankušijevih dela u Trgu Žiu. U Rumuniji socijal realizma, Brankuši je bio osporen kao jedan od predstavnika buržujskog formalizma. Ipak decembra 1956, u Muzeju umetnosti Republike iz Bukurešta otvorena je prva Brankušijeva izložba u Evropi. Tek 1964, Brankuši je bio promovisan u Rumuniji kao nacionalni genije, i napokon se moglo da se o delima Kolona beskraja, Sto čutnje i Kapija poljupca i pored toga što su bile na korak od uništenja. Mihaj Copesku kaže:,, Nisam umetnički fotograf, več inicijator jednog projekta na kome radim več duže vreme. Radi se o oko 20 fotografija po skulpturama u Trgu Žiu, crno-belo i u boji, to su slike-dokument. Ne radi se ni o umetničkim, ni o turističkim fotografijama. Sarađivaću sa troje umetničkih fotografa. Ja ću biti kurator ovog pokreta. Ove slike koje će imati 2×2 imaju za cilj promovisanje dela iz Trgu Žiu. Kako? Putem izložbe u gradovima kroz koje je Brankuši prošao, kao što su Budimpešta, Beč, Minhen, Pariz. Na inicijativu pojedinih evroparlamentaraca, ova izložba biće postavljena i u Briselu. Ove istarživačke slike ostaće u vlasništvo Centra za proučavanje, dokumentovanje i promovisanje ,,Konstantin Brankuši“ i Rumunskog kulturnog instituta“.


Priznat kao jedan od najvećih vrednosti u svetu, Konstantin Barnkuši je istakao duhovnu dimenziju stvarnosti.

“Nu mă lăsa să mor”
Klub kulture Субота, 31 јануар 2026

Andrej Epure debitira sa filmom Ne ostavljaj me da umrem (31.01.2026)

Ako smo prošle nedelje u rubrici predstavili film „Mlečni zubi”, danas vam predlažemo kratak razgovor sa rediteljem Andrejem Epureom,...

Andrej Epure debitira sa filmom Ne ostavljaj me da umrem (31.01.2026)
fonte: facebook.com/ Istituto Romeno di Cultura e Ricerca Umanistica Venezia
Klub kulture Субота, 24 јануар 2026

Mlečni zubi, istaknuti film savremene rumunske kinematografije (24.01.2026)

Mihaj Minkan je 2022 godine debitovao filmom „Prema severu“, ostvarenjem inspirisanim stvarnim slučajem – migrantima sakrivenim na teretnom...

Mlečni zubi, istaknuti film savremene rumunske kinematografije (24.01.2026)
Foto: pixabay.com
Klub kulture Субота, 17 јануар 2026

Godina 2025. u kulturi – prekretnice i susret (17.01.2026)

Pošto smo se tokom cele prosle godine stalno bavili filmom i vizuelnom umetnoscu – izložbama, premijerama, festivalima i trendovima – ovaj...

Godina 2025. u kulturi – prekretnice i susret (17.01.2026)
John Malkovich
Klub kulture Субота, 10 јануар 2026

Žuta kravata, film o dirigentu Serđuu Čelibidakeu (10.01.2026)

Film „Žuta kravata“, koji je krajem 2025 godine ušao u bioskope, prati život i karijeru dirigenta Serđua Čelibidakea,— od njegovog...

Žuta kravata, film o dirigentu Serđuu Čelibidakeu (10.01.2026)
Klub kulture Субота, 03 јануар 2026

Pozorište budućnosti (03.01.2026)

H.O.T. Kolektiv je premijerno izveo predstavu „Pozorište budućnosti“ u decembru. Ona je deo istraživačkog projekta u oblasti pozorišta koji...

Pozorište budućnosti (03.01.2026)
Klub kulture Субота, 27 децембар 2025

„Pljačka veka“, rumunski kandidat za Oskara (27.12.2025)

U režiji Teodore Ane Mihai i po scenariju Kristijana Munđiua, film „Pljačka veka“ / „Traffic“ nastavio je svoje međunarodni put,...

„Pljačka veka“, rumunski kandidat za Oskara (27.12.2025)
Klub kulture Субота, 20 децембар 2025

Alis On&Off, izvanredan debi (20.12.2025)

U svom dokumentarnom debiju ,,Alis On & Off”, Isabela Tent prati priču jedne mlade žene zarobljene u traumatičnom obrascu. Lišena...

Alis On&Off, izvanredan debi (20.12.2025)
Klub kulture Субота, 13 децембар 2025

Atlas usamljenosti (13.12.2025)

U oktobru i početkom novembra Temišvar je ugostio izložbu „Atlas usamljenosti”, putujući projekat koji je stigao i u prestonicu, a koji...

Atlas usamljenosti (13.12.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company